Načelnik Mikulić, koji je ujedno i predsjednik skupštine HUSZPO-a, pozvao je članove te udruge da se svojim prijedlozima uključe u konzultaciju oko novog zakona o zaštiti okoliša koja će početi za desetak dana.
Nacrt novog zakona o zaštiti okoliša je rezultat naraslih potreba da se inovira postojeći zakon o zaštiti okoliša koji je nakon više od deset godina, koliko je na snazi, ispunio svoju funkciju te potrebi prilagođavanja pravnoj stečevini Europske unije, rekao je Mikulić.
Novi zakon regulirat će nekoliko bitnih pitanja, a jedno od važnijih je, kazao je, sudjelovanje javnosti u odlučivanju, u pravu na pristupu informacijama i pravu na pristupu pravosuđu - odnosno odredbe Aarhuške konvencije koju je Hrvatska ratificirala u prosincu i koja se sada razrađuje kroz novi zakon o zaštiti okoliša.
Novim će se zakonom također regulirati i važno pitanje strateške procjene utjecaja na okoliš, što znači da planovi i programi prije donošenja trebaju proći stručnu raspravu i što je najvažnije, trebaju osigurati sudjelovanje javnosti, istaknuo je Mikulić. Dodao je da se to odnosi i na prostorne planove.
Cjelovita, jedinstvena ekološka dozvola jedno je od bitnih pitanja, možda i financijski najteže u cijelom novom zakonu. Radi se o tome da će tvrtka za sva postrojenja morati dobiti cjelovitu ekološku dozvolu koja će propisati uvjete koja se tehnologija može primjeniti, koji režim rada i koje emisije mogu biti unutra. Mikulić je rekao da u Hrvatskoj ima oko 150 tvrtki koji će trebati dobiti takvu dozvolu.
Novi zakon o zaštiti okoliša regulirat će i pitanje Agencije o zaštiti okoliša, rekao je Mikulić.
Predsjednik Upravnog odbora HUSZPO-a Damir Subašić rekao je da je udruga danas održala 2. redovnu skupštinu i da je osnovana prije tri i pol godine.
Ocijenio je da je većina rasprava u javnosti o okolišu i prirodi utemeljena na intuitivnim stavovima, a ne na struci i znanju i zato je želja profesionalaca da kažu što struka misli.
Problemi s kojima se HUSZPO susreće su "divlje tržište" u kojem je dominantna cijena, a ne kvaliteta pa profesionalce gura u situaciju da za male novce moraju napraviti propisani dokument, primjerice Studiju utjecaja na okoliš, istaknuo je Subašić.
Rješenje je osnivanje Komore, uređene strukovne grupacije koja će definirati pravila ponašanja, pa tako i propisati minimalne cijene ispod koje članice ne mogu ići, drži Subašić.