U toj su lađi već ranije bili pokapani zadarski nadbiskupi.
Arheološko istraživanje počelo je u kolovozu 2006., a trajat će do travnja ove godine, i prvo je istraživanje unutar katedrale Sv. Stošije koje je dalo izuzetno značajne rezultate te cjelovit presjek prošlosti zadarskog poluotoka.
U prijašnjim istraživanjima nikad se nije išlo tako duboko, i nisu se pronašli tako dobro sačuvani arheološki slojevi, rekao je voditelj istraživanja i stručni suradnik u Konzervatorskom odjelu Zadar Ministarstva kulture RH, arheolog prof. Jakov Vučić.
Kao iznimno značajan nalaz prof. Vučić ističe ranokršćanskih mozaika iz 6. st., kojim je nekad bila prekrivena cijela katedrala Sv. Stošije, a na kojem je prvi put pronađen sačuvani centralni prikaz, medaljon s prikazom grožđa i kantara iz kojeg izlazi vinova loza, uz dosad već poznate geometrijske motive mozaika, pronađene ranije u južnom brodu katedrale.
Ljepotu tog mozaika hvalio je i bizantinski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu "O upravljanju carstvom".
U cijeloj Dalmaciji postoje samo četiri sačuvana ranokršćanska mozaika s figuralnim prikazima - jedan je u kapeli Sv. Barbare u zadarskoj katedrali, dva su u Saloni, a jedan u Starigradu na Hvaru.
Arheološka stratigrafija u kapeli Sv. Stošije iznimno je dobro sačuvana, rekao je prof. Vučić, istaknuvši otkrića kompletnih podnica liburnskih nastambi, preko sloja bogatog helenističkom keramikom, i zatim kasnoantičkih objekata - taberni (gostionice) iz 1. stoljeća.
"Sve je to vidljivo u tom prostoru, jer su se sačuvali kulturni slojevi koji su se tijekom vremena taložili jedan iznad drugoga", napominje prof. Vučić.
Nakon uklanjanja sadašnjeg kamenog poda kapele najprije se naišlo na grobove iz 18. i 19. st., ispod grobova je bilo dosta toga sačuvano, a uokolo grobova je sačuvan spomenuti ranokršćanski mozaik iz 6. stoljeća.
Prof. Vučić ocjenjuje i da će se, primjerice, otkrića iz željeznog doba, dva stambena objekta jedan iznad drugog i tri liburnske podnice koje se uz njih vežu, koristiti za lakše praćenje razvoja materijalne kulture Liburna.
Keramika ispod i iznad podnice pokazuje kako je keramika izgledala u ranijem, a kako u kasnijem razdoblju.
Pronađeno je i mnogo prapovijesne i helenističke keramike, crveno figuralni krateri iz Južne Italije i domaća gruba keramika te novčići iz Dirahiona (Drača) iz 3. st. pr. Krista.
Također pronađen je tip ženske figure tanagra, iz 3. i 4. st. prije Krista, koja se smatra iznimno luksuznom robom iz razdoblja helenizma, a jedina je do danas pronađena na zadarskom poluotoku.
U jednoj od tri taberne iz 1. st. koje su otkrivene, pronađeno je mnogo kuhinjske keramike, uporabnih predmeta, koštanih ukosnica, školjaka koje su se koristile u prehrani, morskih puževa i drugih nalaza koji svjedoče o kulturi življenja u tom razdoblju.
Također dosadašnja istraživanja svojim vrijednim nalazima potvrdila su da se tu u 4. stoljeću prije Krista nalazilo liburnsko naselje
Predmeti se trenutno dokumentirano bilježe, te im slijedi zdravstveno stručna obrada, nakon čega će ih preuzeti i prezentirati zadarski Arheološki muzej.
Ovo opsežno arheološko istraživanje podloga je Studije koju će za pokrajnju lađu, po završetku istraživanja, napraviti Konzervatorski odjel, arhitekti i ostali stručnjaci.
U toj će se Studiji prostora arhitektonski riješiti smještaj grobnica nadbiskupa kao i uređenje kapele Sv. Stošije, u kojoj se nalazi iznimno vrijedan sarkofag sv. Stošije.
Naime, temeljitim uređenjem mramorni sarkofag s moćima Sv. Stošije iz 9. st., kojeg je dao izgraditi biskup Donat, bit će primjereno prezentiran, privlačeći u molitveni prostor brojne štovatelje Sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice katedrale.