ZAGREB - Hrvatski sabor danas će nastaviti sjednicu raspravom o prijedlogu odluke o oduzimanju statusa javnog dobra u općoj uporabi dijelu željezničke infrastrukture, a na dnevnom redu bit će i prijedlog Kodeksa, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga te prijedlog odluke o proglašenju 2007. Godinom edukacije potrošača u Republici Hrvatskoj. Na dnevnom redu bit će i izvješće o učincima provedbe zakona o otocima u 2004. I 2005. U raspravu bi također moglo ući izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2005., u kojem stoji da su kaznionice, posebno one najstrože, godinama prepunjene te da se u nekim zatvorima nalazi i do 200 posto osuđenika više nego što ih po propisima mogu primiti. Tijekom 2005. najveća popunjenost zatvora bila je u Bjelovaru, Osijeku i Varaždinu te u kaznionicama zatvorenog tipa - Lepoglavi i Glini. Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks najavio je da će zastupnici danas glasovati o svim dosada raspravljenim točkama na 24. sjednici.
ZAGREB - Saborski zastupnici sinoć su raspravljali o prijedlogu nezavisnoga zastupnika Slavena Letice, da Hrvatski sabor uputi Vladi RH smjernice za pregovore i sklapanje sporazuma, temeljenih na Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Letica, naime, predlaže da Vlada za 60 dana izvijesti Hrvatski sabor o svim inicijativama za povrat oduzete imovine od 1940. do 1956., i predoči stretegiju rješavanja tih pitanja, te da za 30 dana deponira na neku talijansku banku 35 milijuna dolara, za ispunjavanje obveza koje su na Hrvatsku prenesene na temelju Mirovnog ugovora SFRJ i Italije iz 1947. te Osimskim i Rimskim sporazumom. Letica je dao i prijedlog po kojemu Vlada RH ne smije parafirati ni potpisati ni jedan sporazum o restituciji i obeštećenju a da se to ne raspravi u Hrvatskom saboru. Budući da je Vlada RH taj prijedlog prije odbila, većina saborskih zastupnika u raspravi se suglasila da u to ne treba ulaziti bez "političkoga konsenzusa".
ZAGREB - Hrvatska Vlada s jučerašnje je sjednice Europskoj komisiji uputila prijedlog nacionalnog programa restrukturiranja hrvatske brodogradnje i prijedlog individualnih planova za svako od brodogradilišta. Cilj je da svako brodogradilište, nakon prijelaznog razdoblja, može poslovati profitabilno s istim oblicima i razinama potpore kao u EU, istaknuo je potpredsjednik Vlade Damir Polančec koji je predložene programe nazvao prvim sveobuhvatnim planom sanacije i restrukturiranja pet državnih brodogradilišta (3. maj, Kraljevica, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik). Kako se procjenjuje da će Komisiji trebati 30 do 40 dana za analizu, a tu je i razdoblje konzultacija i pregovora, za koje se procjenjuje da bi moglo potrajati i šest mjeseci, do tog konačnog dogovora država će brodogradilištima pomoći kroz državna jamstva.
ZAGREB - Premijer Ivo Sanader ponovno je jučer pozvao slovensku Vladu da razmotri hrvatski prijedlog o međunarodnoj arbitraži oko razgraničenja na moru koji je hrvatska strana službeno uputila u jesen 2005. godine. "Očekujem pozitivan odgovor slovenske Vlade na tu našu inicijativu", kazao je Sanader na početku današnje sjednice Vlade. Podsjećajući da se dvije države već 17 godina ne mogu dogovoriti oko granice na moru, Sanader je pozvao slovensku Vladu da se ta točka zatvori izlaskom pred međunarodnu pravosudnu instituciju pred kojom bi obje strane iznijele svoje argumente. Hrvatska Vlada smatra da se još uvijek otvoreni problemi razgraničenja na moru, a ako sa slovenske strane ima i još neka točka, treba ih razriješiti arbitražom, kazao je Sanader, ponavljajući da bi se parlamenti obje zemlje unaprijed trebali obvezati da će prihvatiti rezultate arbitraže. Hrvatska Vlada je, ističe, spremna na to. "Hrvatska ima svoje argumente. Za nas vrijedi crta sredine u Savudrijskoj vali. To je ono na čemu inzistiramo", poručio je Sanader, dodajući da na tim stavovima radi posebna stručna skupina u okviru Ministarstva vanjskih poslova.
ZAGREB - Vlada RH jučer je razriješila dosadašnje, te imenovala nove članove Savjeta za razvoj civilnog društva - deset kao predstavnike nadležnih tijela državne uprave i Vladinih ureda, deset kao predstavnike udruga i drugih neprofitnih organizacija te tri člana kao predstavnike stručnjaka iz civilnog društva. Kao predstavnike udruga Vlada je na zatvorenom dijelu današnje sjednice u Savjet imenovala Sandru Benčić, Nevenku Skendžić, Zorislava Bobuša, Vesnu Mihoković Puhovski, Tonija Vidana, Sadiku Zvirkić, Eminu Bužinkić, Branku Kaselj, Damira Bačića i Ivana Pandžu. Kao predstavnike stručnjaka iz civilnog društva Vlada je članovima Savjeta imenovala Ninoslava Šćukanca, Lidiju Pavić Rogošić i Nikolinu Svalinu, a imenovano je i deset članova iz reda nadležnih tijela države uprave i Vladinih ureda. Na otvorenom dijelu sjednice, Vlada je uputila javni poziv za imenovanje članova Savjeta za nacionalne manjine, budući da aktualnom sazivu Savjeta mandat istječe u ožujku. Poziv je upućen vijećima nacionalnih manjina, koja u Savjet biraju sedam članova, te udrugama i drugim manjinskim organizacijama te vjerskim zajednicama koje biraju pet članova.
RIJEKA - Odbor za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije zahtijeva od Ustavnog suda da ocijeni ustavnost prostornih planova uređenja Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije jer ekološke udruge okupljene u Odboru smatraju da je "potrošnja" prostora u tim planovima prevelika, kao i turističke zone, od kojih su neke i nepotrebne. Glasnogovornik Odbora Damir Franolić jučer je na konferenciji za novinare rekao kako su zahtjevi za ocjenu ustavnosti prostornih planova triju županija poslani Ustavnom sudu prije nekoliko mjeseci, a Odbor očekuje da će taj sud zaštititi Jadran od pustošenja. U Odboru smatraju da su građevna područja, koja predviđaju županijski prostorni planovi, prevelika, da nisu u skladu s potrebama lokalnog razvoja te da služe za nepotrebnu izgradnju objekata za prodaju i "apartmanizaciju". Član Odbora arhitekt Bruno Poropat rekao je da planovi predviđaju prevelike stambene, ali i turističke zone, što uništava i obalu i gospodarstvo.
ZAGREB - Profesor zagrebačkoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Stjepan Baloban istaknuo je sinoć na tribini Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu, naslovljenoj "Kršćani i Crkva u javnom životu u Hrvatskoj", kako su korijeni hrvatskoga naroda u vjeri u Boga i pripadnosti Katoličkoj Crkvi. "Crkva u svijetu pa ni u Hrvatskoj ne smije biti na margini, a socijalni nauk Crkve katolike potiče da se javno zalažu za opću dobrobit", kazao je prof. Baloban. Ocijenio je da u Hrvatskoj ne postoji javna rasprava. "Određeni krugovi preko medija omogućuju prostor Crkvi samo kada se u njoj pojave negativne stvari", rekao je prof. Baloban. Kao problem znatnijem javnom zauzimanju Crkve i vjernika u društvu, naveo je 45-godišnje komunističko nasljeđe, pomiješano s liberalnim idejama o potiskivanju Crkve iz javnosti. Ocijenio je da "u Hrvatskoj manjina vlada nad većinom", te da 93 posto kršćana u hrvatskom društvu nemaju gotovo nikakav prostor u javnosti. Upozorio je da se "nemogućnošću većine da progovori o bitnim problemima društva, otvara prostor za manipulaciju". Prof. Baloban ocijenio je i kako "odgovorni ljudi u Hrvatskoj provode upute raznih moćnika iz inozemstva i na taj način potpuno zaobilaze demokratsku proceduru. Tako je danas Bruxelles postao ono što su nam nekad bili Beč, Pešta i Beograd", drži prof. Baloban. Podsjetio je i kako Hrvatska svojom kulturom i poviješću pripada srednjoj Europi. "Da bi se u nju duhovno vratili, moramo se izboriti za vlastiti ponos, a on se danas u Hrvatskoj progoni", kazao je, te dodao da se bez nacionalnog ponosa ne mogu ostvarivati ni pobjeda ni sloboda.
ZAGREB - Tekst "Hrvatski jezik", koji je prihvatilo Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), jučer je istaknut na mrežnoj stranici HAZU-a, a bit će preveden na nekoliko svjetskih jezika te objavljen u zasebnoj brošuri. U tekstu je definiran hrvatski jezik, područje na kojem se prostire i s kim graniči. Govori se o hrvatskim narječjima s obzirom na standardni jezik i vrijeme kad je vladala trojezičnost i tropismenost, zatim o tradiciji uporabe latinskoga jezika, raspravlja o Bečkom dogovoru, kad je nastao hibridni naziv srpsko-hrvatski, o hrvatskim vukovcima, hrvatskom jeziku u jednoj i drugoj Jugoslaviji te svim mogućim posljedicama, o zavnohovskim pogledima na jezik, komunističkoj ideologiji i njezinim pogledima na jezik, o Novosadskom dogovoru i razgradnji toga dogovora, o Deklaraciji o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika, o početcima standardizacije hrvatskoga jezika i današnjem hrvatskom standardnom jeziku. Tekst je napravljen po ugledu na slične koje imaju i druge velike europske akademije na svojim mrežnim stranicama.
ZAGREB - Akademik Petar Šimunović ocijenio je jučer kako je pojava teksta "Hrvatski jezik" na mrežnim stranicama HAZU-a bitna, pogotovu kad europska zajednica i neki pojedinci u različitim europskim zemljama nisu skloni na južnoslavenskim prostorima priznati toliko jezika, a neki čak odriču postojanje hrvatskog naroda, pa prema tome i hrvatskog jezika. "Mi sami, kad smo postali gospodari toga jezika, ne gospodarimo njime kako valja - rastačemo ga stranim utjecajima, osobito anglizmima", upozorio je, dodavši kako je dovoljno pogledati rječnik mladeži, imena djece, nazive tvrtaka, reklame, natpise po ulicama i t.d. Šimunović ističe kako jednako tako hrvatski jezik nije uređen zakonom, ne kaže se da je obvezan u visokom školstvu i znanosti, pa se na nekim katedrama predaje na engleskom umjesto na hrvatskom, pišu disertacije na engleskom jeziku i smatraju manje vrijednim one na hrvatskom te preuzima strana terminologija. "Ovaj tekst na mrežnim stranicama HAZU-a treba pridonijeti spoznaji o hrvatskom jeziku kao najvažnijoj stečevini cjelokupne hrvatske kulturne baštine", rekao je Šimunović, ocjenivši da ako izgubimo jezik izgubili smo sebe.
ZAGREB/OSIJEK - "Ako Ministarstvo znanosti raspiše natječaj za nov pravopis, bit će to povratak na stanje prije sedam godina, kada se, uz postojeći i odobreni Babić-Finka-Mogušev pravopis, pojavio Anić-Silićev pravopis", izjavila je jučer Sanda Ham, profesorica osječkoga Filozofskog fakulteta u povodu vijesti da će potkraj mjeseca to ministarstvo raspisati natječaj za pravopis hrvatskog jezika. Smatra kako je tada (prije sedam godina) stvorena posve umjetna situacija tobožnje "hrvatske pravopisne nesigurnosti" i pravopisne zbrke, te da je bio velik medijski pritisak i na javnost i na tadašnje Ministarstvo, tako da je ministar, ne znajući bolje riješiti novostvorenu situaciju, raspisao natječaj za školski pravopis. "Riječ je tada bila o bitci dviju različitih pravopisnih koncepcija - hrvatske tradicijske (Babić-Finka-Moguš) i novosadske (Anić-Silić) i tada je pobijedila hrvatska tradicijska koncepcija", rekla je prof. Ham, dodavši kako je na toj tradiciji napisan i manji, školski pravopis Babić-Ham-Moguš. On ima preporuku za uporabu u školama, u praksi je dobro prihvaćen, te dakle, imamo pravopis. Prof. Ham ističe i da su po preporukama Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika već pripremljena nova izdanja Hrvatskoga pravopisa i Hrvatskoga školskoga pravopisa koja su u tisku.
ZAGREB - Ekološke i okolišne posebnosti Hrvatske, kao element hrvatskoga identiteta u europskome kontekstu, teme su o kojima je govorio sociolog i politolog Vladmir Lay gostujući sinoć u Salonu Matice hrvatske. Istaknuo je kako su priroda i kultura uporišta identiteta moderne Hrvatske koji imamo pravo braniti. U vremenu kada je globalizacija svedena na ekonomističku razinu, zadaća svih segmenta hrvatskoga društva - od politike preko udruga civilnoga društva do svakoga pojedinca - je braniti naše ekološke i kulturne posebnosti, kazao je. Jer, zaključio je, nakon što je krupni kapital osvojio banke, telekomunikacije i medije, na njegovu su popisu interesa sada prirodni izvori - pitka voda, šume, more i otoci. A da Hrvatska doista ima što štititi kada je riječ o prirodnim izvorima sociolog Lay je potkrijepio brojnim podatcima - primjerice 43 posto kopnenoga teritorija Hrvatske pokriveno je šumom, od kojih su 95 posto prirodne šume, a Hrvatska ima i ukupno 1185 otoka, hridi i grebena, osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode (najnoviji je Lastovo). Također u Hrvatskoj je neiskorišteno 20 posto obradivoga tla, što je godišnji gubitak od 150 milijuna eura, a iskoristivost obnovljivih izvora energije - sunca i vjetra praktički je zanemariva.