ZAGREB - Hrvatski sabor danas će u nastavku 24. sjednice razmotriti Vladin prijedlog novog zakona o popisima birača te prijedlog izmjena i dopuna Zakona o primopredaji vlasti. Predloženim zakonom o popisima birača uvela bi se obveza vođenja biračkih popisa u elektroničkom obliku, čime se želi umanjiti mogućnost izbornih nepravilnosti, poput dvostrukog glasovanja. Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske morat će provoditi prethodnu registraciju birača, koji će se u popise moći upisati tijekom cijele godine, do zaključno 14 dana prije izbora. U zaključene biračke popise birači će se moći upisati i na sam dan izbora, uz potvrde o upisu i glasovanju, no to će moći učiniti isključivo birači koji se iz objektivnih razloga ne stignu upisati prije zaključenja popisa. U Središnjem državnom uredu za upravu ističu da je riječ o iznimnim slučajevima, poput građana koji nakon zaključenja biračkih popisa steknu hrvatsko državljanstvo ili postanu punoljetni. Predloženim izmjenama zakona o primopredaji vlasti, model primopredaje vlasti na državnoj razini preslikao bi se i na lokalnu razinu. Cilj zakona je depolitizacija i profesionalizacija državne uprave, jer bi se pomoćnici ministara nakon idućih parlamentarnih izbora birali putem javnog natječaja, postali bi državni službenici i više ne bi bili podložni promjenama vlasti.
ZAGREB - Na sjednici hrvatske Vladom danas bi se trebao naći prijedlog zaključka kojim Vlada prima na znanje nacrt prijedloga plana sanacije i restrukturiranja svakog pojedinog brodogradilišta. Takav zaključak Vladi predlaže njeno povjerenstvo za brodogradnju koje je početkom tjedna razmatralo pojedinačne programe nakon završne dorade u izravnoj komunikaciji između uprava brodogradilišta i inozemnog savjetnika. Da je program restrukturiranja hrvatske brodogradnje u završnoj fazi, te da bi Vlada ovog tjedan mogla prihvatiti i individualne programe restrukturiranja pet državnih brodogradilišta - riječkog 3. maja, Kraljevice, Brodotrogira, Brodosplita i pulskog Uljanika - krajem prošlog tjedna najavio je i potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks izjavio je sinoć na Obiteljskom radiju kako po izvješćima koje kao predsjednik Sabora dobiva od sigurnosnih službi, nema nikakvih naznaka da bi se prisluškivalo, zakonito ili nezakonito, bilo kojeg političara. Komentirajući tvrdnje nekoliko političarki da ih se prati i prisluškuje, Šeks je u emisiji "Total specijal" Media servisa, rekao kako sve službe, zadužene za nadzor i kontrolu sigurnosnih tajnih službi, trebaju utvrditi je li riječ o istinitim tvrdnjama, ispadu nekog pojedinaca iz službe ili doista o takvom jednom slučaju. Na pitanje novinara da li tajne službe prisluškuju možda novinare, predsjednik Hrvatskog sabora je ponovno naglasio kako nema podataka o prisluškivanju bilo koga. Dodao je kako na sastancima Vijeća nacionalne sigurnosti (u kojem su predsjednici Republike, Vlade i Hrvatskog sabora) u ovom mandatu nije dobio ni jednu informaciju da bi itko od novinara, političara, javnih radnika bilo koje vrste bio stavljen pod nadzor, sigurnosne mjere, prisluškivanje ili kontrolu pošiljaka. Ocjenjujući općenito situaciju u hrvatskim tajnim službama, predsjednik Hrvatskog sabora rekao je da postoji sustav koji u punoj mjeri jamči zaštitu interesa nacionalne sigurnosti te ljudskih prava i sloboda. No, dodao je kako ne može isključiti mogućnost ekscesa, odnosno da pojedinac 'iskoči' iz pravila ponašanja.
ZAGREB - Prošle je godine naplaćeno oko 165 milijuna kuna spomeničke rente te, iako još nije završilo njezino prikupljanje, veća je za 46,8 posto nego 2005., izvijestio je jučer pomoćnik ministra kulture za zaštitu kulturne baštine Jasen Mesić. Od 40 gradova, koliko ih je na popisu za naplatu spomeničke rente, izvješće o prikupljenom novcu nisu dostavili Zagreb, Osijek, Poreč i Šibenik, a od 443 općine podatke su dostavile tek 123. Lokalnoj državi pripada 60 posto rente, a 40 posto državi. Pomoćnik ministra kulture izvijestio je i da je Nacionalno vijeće za kulturu dogovorilo da Ministarstvo kulture podupre održavanje, restauriranje i zaštitu oko 950 pokretnih i nepokretnih vrhunskih spomenika kulture. Ove će se godine najviše novaca uložiti u obnovu pavlinskog kompleksa u Kamenskom, Velikom Taboru, crkve sv. Ivana Kapistrana u Iloku, Motovunske zidine te za gradove s Unescova popisa za zaštitu svjetske baštine: Dubrovnik, Split, Poreč, Trogir i Šibenik. Ministarstvo kulture će za potrebe obnove spomeničke baštine otvoriti četiri nova konzervatorska odjela: u Gospiću, Slavonskom Brodu, Sisku i Imotskom, a najviše će se novca uložiti u obnovu drvene seoske arhitekture na sjeveru i seoskoga graditeljskoga nasljeđa na jugu Hrvatske, pretežno u Dalmatinskoj zagori.
VARAŽDIN - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković ocijenio je jučer na skupštini Saveza uzgajivača svinja Hrvatske u Varaždinu da je situacija u uzgoju svinja bolja nego što je bila prije nekoliko godina. "S jedne strane imamo veću proizvodnju, a s druge intenzivno radimo na uređenju tržišta, na eliminiranju zloporaba i nelegalnog trženja, i to je rezultiralo povećanim brojem klanja za oko 36 posto prošle godine u odnosu na 2005.", rekao je ministar Čobanković. Istaknuo je kako je smanjen uvoza mesa i to između 25 i 30 posto, dok povećanje uvoza žive stoke, odnosno odojaka, rezultira povećanim tovom i vlastitom proizvodnjom.
ZAGREB - Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u 2006. g. karakterizirao je brži postotni rast izvoza od uvoza, pa je tako izražen u američkim dolarima izvoz zabilježio rast od 18,3 posto, a uvoz za 15,8 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom od još uvijek niskih 48,3 posto blago poboljšana, za jedan postotni bod u odnosu na godinu prije. Hrvatska je lani izvezla na strana tržišta roba u vrijednosti od 10,37 milijardi dolara, što je za 1,6 milijardi dolara više nego u godini prije, pokazuju jučer objavljeni privremeni podatci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno uzvezeno je roba za 21,49 milijardi dolara, a uvoz je u odnosu na 2005. veći za 2,9 milijardi dolara. Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom još je uvijek veći od vrijednosti izvoza i u 2006. iznosio je 11,1 milijardu dolara. U odnosu na godinu prije deficit je veći za 1,3 milijarde dolara ili za 13,5 posto.
ZAGREB - Knjigu povjesničara Hrvoja Matkovića "Na vrelima hrvatske povijesti" predstavili su jučer u Zagrebu povjesničari Franko Mirošević, Dragutin Pavličević i Stjepan Matković te urednik Ilija Ranić. "Povijest se mora učiti iz izvora", rekao je Ranić, istaknuvši kako su u knjizi objavljeni temeljni dokumenti o hrvatskoj povijesti. Mirošević drži kako je Matković vrhunski poznavatelj metodike nastave povijesti, a na znanstvenom polju je stručnjak za hrvatsku povijest 20. stoljeća. Knjiga predstavlja zbirku izvora o hrvatskoj povijesti od antike do najnovijeg doba, a autor je u nju uvrstio više od 120 dokumenata. Svi dokumenti imaju kratke uvodne članke u kojima se tumače povijesne okolnosti postanka pojedinih problema". Matkovićeva knjiga "Na vrelima hrvatske povijesti" upućuje na ključne događaje i procese koji su se dogodili tijekom 15 stoljeća hrvatske povijesti.
ZAGREB - Hrvatski građani do kraja ovog mjeseca, do 28. veljače, mogu predati godišnju prijavu poreza na dohodak za 2006. g. a do tog krajnjeg roka Porezna uprava očekuje da će prijavu podnijeti oko 920 tisuća građana, što je otprilike isti broj prijava kao i prošle godine. Poreznici najavljuju da će s prvim isplatama povrata poreza na dohodak krenuti početkom travnja, a procjenjuju da će građanima biti vraćeno oko 1,33 milijarde kuna preplaćenog poreza. Za prijavu poreza za 2006. vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope, te ista pravila za porezne olakšice. Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna. Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji. Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju. Za prošlu godinu vrijede i ista pravila za ostale porezne olakšice koje maksimalno mogu iznositi ukupno 12.000 kuna i to za uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje, za zdravstvene usluge, te stambene potrebe. Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33.
SPLIT - Gat Sv. Petra u splitskoj Trajektnoj luci počet će proširivati i produljivati u ponedjeljak, pošto su razriješene teškoće u pribavljanju dozvola, potvrdio je ravnatelj Lučke uprave Branko Grgić. Radovi vrijedni oko 27 milijuna kuna trebali bi biti dovršeni do turističke sezone. Također nastojat će se da do travnja, kad se uz gat Sv. Petra održava međunarodni sajam nautike "Croatia Boat Show", budu dovršeni podvodni radovi i valobrani, a gat će u cijelosti biti u uporabi do početka lipnja. Gat Sv. Petra središnje je privezište u splitskoj Trajektnoj luci, a nakon proširenja i produljenja operativna će obala biti duža 146 metara i uza nju će moći pristajati i do tri dvotrupca katamarana i hidroglisera ili do 180 metara dugi kruzeri. K tomu, na južnoj strani gata, uz obalu, dogradit će se rampa za pristajanje trajekata čime će se, također, uvelike rasteretiti ostali dio pristaništa. Po procjenama stručnjaka promet u splitskoj trajektnoj luci sa sadašnjih 3,5 milijuna putnika i 650 tisuća vozila do 2010. trebao bi narasti na čak sedam milijuna putnika, uz razmjerno povećanje broja vozila.
RIJEKA - Na riječkom Županijskom sudu danas će se nastaviti suđenje šesterim optuženim da su bivšu Riječku banku od 1997. do 2002. oštetili za oko 97 milijuna dolara - nastavkom svjedočenja sudskog vještaka Ferde Biloša koji je izradio novo vještačenje pošto je ono Ranka Gavrilovića proglašeno nevaljanim. Posljednje ročište na suđenju u "slučaju Riječke banke" održano je 12. prosinca 2006., a odgođeno je do veljače ove godine jer je odvjetnica Katarina Negovetić bila otkazala punomoć za zastupanje prvooptuženog bivšeg glavnog dilera Eduarda Nodila. Na tom je ročištu Biloš kazao da je banka oštećena za ukupno 97,6 milijuna dolara te da su gubitci stvarani deviznim arbitražama, najviše tzv. diferencijalnim arbitražama. Za kažnjiva djela, kojima su oštetili bivšu Riječku banku, optuženo je šestero bivših djelatnika. Prvooptuženi Nodilo tereti se za sklapanje štetnih ugovora, bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, bivši predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić te bivši direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić terete se za pomaganje u sklapanju štetnih ugovora, a Štokić i Perožić još i za zloporabu položaja i ovlasti.