Klubovi su suglasni da je potrebno stalno stjecati nova znanja i vještine, posebno s obzirom na nove tehnologije i radna mjesta, ali je dio njih upozorio kako je teško očekivati da će poslodavci dostatno ulagati u usavršavanje svojih zaposlenika ako ih država u tome ne potiče.
Nikola Vuljanić (HNS) smatra da država treba razmisliti o poreznim olakšicama za poslodavce za financiranje obrazovanja zaposlenika.
"Kada poslodavac financira Cibonu ili Dinamo, to mu ulazi u troškove, a financiranje radnika ne", rekao je Vuljanić, istaknuvši da Hrvatska, kako bi dosegla europski prosjek od oko 10 posto visoko obrazovanih, treba povećati mrežu sveučilišta i udvostručiti upise na fakultete.
"Mreža sveučilišta nema dovoljnih kapaciteta da podnese taj teret što se vidjelo prošle godine kod kolapsa kada su se upisivala djeca branitelja, a upisalo se samo 20 posto više studenata", ocijenio je.
Da bi država trebala uvesti porezne olakšice za poslodavce smatra i Gordana Sobol (SDP), koja upozorava da je u Hrvatskoj tek oko dva posto stanovnika uključeno u proces cjeloživotnog obrazovanja, dok se taj prosjek u EU kreće oko deset posto.
Pozdravila je uvođenje sedmodnevnog obrazovnog dopusta godišnje za zaposlenike, ali i izrazila sumnju o mogućnostima dogovora između poslodavaca i radnika, odnosno sindikata o ostvarivanju tog prava.
I Željko Pavlic je u ime Kluba regionalnih stranaka prigovorio da zakon ne predviđa nikakve stimulativne mjere za obrazovanje odraslih, izrazivši bojazan da se bez takvih mjera i odgovornosti države za njihovu provedbu ne može očekivati veće uključivanje građana u cjeloživotno učenje.
Ivanka Roksandić (HDZ) pozdravila je odredbe kojima se propisuje obveza obrazovnih djelatnika da se stalno educiraju i usavršavaju za obrazovanje odraslih, a nužnim smatra promjenu svijesti među građanima o potrebi cjeloživotnog učenja.
Zlatko Kramarić (HSLS) traži da se zakonom jasno propišu obveze državnih institucija, poslodavaca i jedinica lokalne samouprave u financiranju obrazovanja odraslih.