Prognoze Ekonomskog instituta prikazane u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly pokazuju rast BDP-a za 4,5 posto u 2007. godini, čemu će posebno doprinijeti ubrzanje rasta osobne potrošnje i izvoza, navodi se u priopćenju za javnost u povodu objavljivanja novog broja navedene publikacije.
Pritom se ističe kako će osobna potrošnja rasti kao rezultat rasta plaća i povoljnih kretanja na tržištu rada, te zbog izdašnijih transfera stanovništvu iz državnog proračuna.
Očekivano ubrzanje rasta ukupnog izvoza temelji se na uspostavljenim pozitivnim trendovima kod izvoza roba, te znatnom unaprjeđenju izvoza usluga, ponajprije turističkih usluga.
Rast uvoza trebao bi usporiti i donijeti pad deficita na tekućem računu bilance plaćanja, s oko 8,1 posto BDP-a u 2006. na 7,4 posto u 2007., navodi se u priopćenju.
Procjenjuje se također da bi inflacija u 2007. trebala ostati razmjerno niska, u prosjeku 2,7 posto (u 2006. iznosila je 3,2 posto), usprkos sve snažnijim inflacijskim impulsima koji dolaze iz sektora komunalnih dobara.
Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju i na nekoliko značajnih neizvjesnosti i rizika vezanih za ostvarivanje projiciranih kretanja.
Jedno od pitanja je vezano za posljedice mjera Hrvatske narodne banke usmjerenih na zaustavljanju rasta kredita. Mjere HNB-a utjecat će na uvjete kreditiranja prvenstveno stanovništva i malih poduzeća, a tek u manjoj mjeri na kreditiranje srednjih i velikih poduzeća, što bi ipak moglo dovesti do usporavanja rasta osobne potrošnje i investicija, te do određenog usporavanja ukupnog gospodarskog rasta, ističe se u priopćenju.
U pogledu fiskalne politike upozorava se da bi postizanje projiciranog fiskalnog deficita od 2,8 posto BDP-a u 2007. moglo biti otežano zbog povećane predizborne državne potrošnje, što bi moglo utjecati na daljnje odgađanje rješavanja strukturnih problema.
Ekonomski institut i u najnovijem je broju Croatian Economic Outlooka ostao pri procjeni gospodarskog rasta od oko 4,5 posto u ovoj godini, dok je u odnosu na procjenu iz Outlooka objavljenog krajem listopada prošle godine blago, sa 4,7 na 4,8 posto, korigirao procjenu rasta za prošlu godinu.
Vezano za kretanja u prošloj godini, analitičari Instituta ističu da je, nakon usporavanja u drugom tromjesečju, hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju 2006. zabilježilo solidan rast od 4,7 posto, prvenstveno kao rezultat povećanja osobne potrošnje i investicija.
Solidna gospodarska kretanja u prošloj godini nadopunio je rast zaposlenosti i usporavanje inflacije, ali i pogoršanje vanjskotrgovinske bilance, navodi se u priopćenju te dodaje da je prošla godina bila obilježena i relativno snažnom monetarnom ekspanzijom, te daljnjim rastom inozemnog zaduženja što je potaknulo središnju banku na donošenje mjera za ograničavanje rasta kredita poslovnih banaka.
Fiskalna kretanja u prvih devet mjeseci 2006. ukazuju na nastavak konsolidacije, zbog čega se može očekivati ostvarivanje zacrtanog deficita od 3 posto BDP-a. Tome je doprinio solidan rast prihoda proračuna središnje države od 10 posto, dok su rashodi rasli po umjerenijoj stopi od 5,4 posto, navodi se u priopćenju Ekonomskog instituta.