GUP bi trebao biti prihvaćen na Gradskom vijeću u veljači, nakon čega ulagač, Islamska zajednica Rijeka (IZR) može pribaviti lokacijsku dozvolu. Grad Rijeka i Islamska zajednica tada će se dogovoriti i o konačnoj cijeni zemljišta te potpisati kupoprodajni ugovor.
Predsjednik riječke Islamske zajednice Mujo Isić je izrazio nadu da će, kad pribave i građevnu dozvolu i ako posutupak ne bude nepredviđeno zastao, temeljni kamen biti postavljen do kraja ove godine.
Sadašnje mjesto budućeg centra, uz riječku obilaznicu na sjeverozapadnom dijelu grada, već je treće na kojem se planira graditi, a dosadašnja nastojanja IZR-a da izgradi centar pratila su brojne teškoće. Prvu lokaciju, također na Rujevici, ali ne na istom mjestu kao sada, Islamska je zajednica odabrala od 12 ponuđenih 1991. Izabran je i idejni projekt, koji je karakterizirao izrazit orijentalni arhitektonski izraz. S tadašnjom općinom sklopljen je ugovor o ustupanju zemljišta ako u roku od tri godine počnu radovi.
No tada je počeo rat u Hrvatskoj te u BiH, pa se Islamska zajednica, kaže umirovljeni glavni riječki imam Adem Smajić, posvetila dobrotvornom radu i pomoći izbjeglicama. Gradnja je stavljena u drugi plan te je istekao trogodišnji ugovorni rok. Sada već grad Rijeka je raskinuo ugovor i vratio zemljište u svoj posjed.
IZR je pokrenuo sudski postupak za povrat zemljišta koji ni do danas nije završen, a u međuvremenu su 1998. počeli razgovori o pronalasku nove lokacije.
Od dviju ponuđenih IZR je odabrao Hostov Breg na Gornjem Zametu, no stanovnici su organizirali prosvjede i potpisivanje peticije protiv gradnje centra u svojem susjedstvu. Nezadovoljstvo nekoliko tisuća građana u te aktivnosti uzrok je nove, zadnje promjene lokacije, blizu koje nema stambenih zgrada.
Nova zapreka gradnji pojavila se pri provedbi novog natječaja za idejno rješenje centra kad je utvrđeno da je prvonagrađeno rješenje autorica Danijele Antolinc, Vesne Mravinac i Ajle Hrelje plagijat postojeće građevine. Zato se odustalo se od provedbe, a izlaz je pronađen u dogovoru grada i IZR-a u prihvaćanju idejnog projekta kipara Dušana Džamonje te arhitekata Darka Vlahovića i Branka Vučinovića izvan natječaja, izravnom pogodbom. Tada se navodilo da je taj rad poslan na natječaj, ali da je zakasnio na rok za prijavu.
Po tom rješenju centar s ukupno 2400 četvornih metara bit će dvoetažan, s minaretom visine 20 metara. Sadražavat će molitveni dio za 1500 do 2000 vjernika, knjižnicu i čitaonicu, kongresnu dvoranu, restoran za članove Islamske zajednice, dječji vrtić i tri prostorije za vjeronauk te četiri stana - dva za domaće imame i dva za goste.
Centar bi trebao služiti oko 12.000 vjernika islamske vjeroispovijesti, koliko se procjenjuje da ih je u Primorsko-goranskoj županiji, ali i onima iz udaljenijih krajeva.
Ukupni troškovi, po procjenama od četiri do pet milijuna eura, IZR će prikupiti ponajviše među članstvom, ali i uz prijeko potrebnu pomoć islamskih zajednica u zapadnoj Europi, Sloveniji, BiH, Srbiji i Kosovu te druge potpore iz svijeta, navodi Mujo Isić.