Riječ je o provjerenim slučajevima, koji su tek ilustracija na koje se sve načine u tvrtkama mogu kršiti radnička prava, rekao je član Izvršnog odbora SDP-a Damir Gašparović na konferenciji za novinare.
Na popisu su, primjerice, Dom exclusive interijeri, Hrvatske željeznice - željezničko ugostiteljstvo, Sokol Marić, Slobodna Dalmacija, Dalmatinka Nova iz Sinja, Salonit iz Vranjica, Heruc, Industrogradnja Zagreb, Pevec, Dona, Billa, Đuro Đaković-montaža, Čazmatrans-teretni promet, DTR, Kamensko, Belje, Kerum, MORH i dr.
Najčešći prigovori radnika odnosili su se na prekovremeni rad i do 14 sati dnevno, neplaćanje prekovremenog rada, kašnjenje plaća, rad "na crno", teške uvjete rada i psihološki pritisak poslodavca.
U nekim tvrtkama radnicima su ukinuti regres i božićnica, ne plaćaju im se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dobivaju otkaze uz male otpremnine, poslodavci im odbijaju vratiti radnu knjižicu, plaće im se isplaćuju u građevnom materijalu, a zabilježen je i slučaj da nisu prijavljeni ni tvrtka niti radnici.
Gašparović je najavio da će sve prigovore radnika uputiti državnom inspektoratu, poreznoj upravi i drugim nadležnim tijelima, te upozorio kako se ne radi o nekoliko loših tvrtki, nego sustavu koji ne funkcionira.
Najgore stanje je u trgovini, gdje nema trgovačkog lanca iz kojeg nisu stigle pritužbe, u građevinskim tvrtkama odnosno na gradilištima, gdje posljedice ilegalnog rada stranaca ne snose poslodavci već radnici, te u hotelskim lancima i poljoprivrednim kombinatima.
SDP će stoga odmah zatražiti proglašavanje neisplate plaća ili zadržavanja radne knjižice kaznenim djelom, pojačani rad i ovlasti inspekcije rada, te omogućavanje radnicima da putem interneta provjere podatke o prijavi na posao ili isplati poreza i doprinosa.
"Nije točno da je SDP napustio radnike i da su radnici napustili SDP", rekao je Gašparović podsjetivši da je stranka lani u studenom provela i anketu na uzorku od 2.700 ispitanika, koja je pokazala vrlo loše rezultate u poštivanju radničkih prava.
Anketa pokazuje da kod nas prekovremeno radi 47 posto radnika ili njih 588.000, a od toga 235.000 kojima se prekovremeni rad uopće ne plaća, što češće pogađa mlađe radnike i radnike s visokim obrazovanjem.
Na puni iznos plaće nije prijavljeno 11 posto ili 154.000 radnika, češće mlađih i u malim, privatnim tvrtkama.
Uočljiva je razlika u sindikalnom organiziranju između državnih i privatnih poduzeća - sindikati djeluju u 92 posto tvrtki u državnom vlasništvu, te svega 37 posto u privatnom vlasništvu.
Cijeli godišnji odmor ne može koristiti 32 posto radnika, zaštitnu opremu nema 20 posto radnika, za dan tjednog odmora uskraćeno je 10 posto radnika, a čak osam posto poslodavaca tražilo je od zaposlenih povratak s porodnog dopusta.
Osim toga, čak trećina ispitanika ustvrdila je da na posao ide s grčem u tijelu, jer osjeća psihološki pritisak poslodavca, kaže Gašparović.
Besplatni SDP-ov telefon ostaje i dalje otvoren za radničke pritužbe.