Bushova nova strategija za Irak predviđa slanje 21.500 vojnika, s primarnom zadaćom stabiliziranja stanja u Bagdadu i jačanja pritiska na sunitske pobunjenike i pripadnika al Qaide u pokrajini Anbar, te postupan prijenos odgovornosti za sigurnost na iračke snage.
"Ništa se od toga neće dogoditi tako skoro. Napredovanje neće ići ni brzo ni lako", rekao je general Pertaeus na saslušanju pred Odborom za oružane snage Senata.
Petraeus (54) bi trebao zamijeniti generala Georga Caseya na mjestu zapovjednika multinacionalnih snaga u Iraku. Očekuje se da će Senat potvrditi njegovo imenovanje, no senatori su na saslušanju izrazili nevjericu u uspjeh Bushova plana i protivljenje slanju pojačanja, uz postojećih 132.000 američkih vojnika u Iraku.
U uvodnom obraćanju članovima odbora Petraeus je iznio tmurnu sliku stanja u Iraku. "Situacija je grozna. Ulozi su visoki. Nema laganog izbora. Napredovanje će biti vrlo teško...", rekao je general koji je na početku okupacije 2003. zapovijedao američkim snagama u Mosulu, na kurdskom sjeveru Iraka.
Predsjednik odbora i oštar kritičar Bushove politike, demokratski senator Carl Levin, pitao je generala je li moguće prekinuti slanje planiranih pojačanja ako Iračani ne ispune svoj dio dogovora o angažiranju novih snaga, Petraeus je odgovorio kako je "moguće" ali bi se u tom slučaju trebao konzultirati s ministrom obrane Robertom Gatesom.
Senatoru Johnu McCainu, general je odgovorio kako će se o (ne)uspjehu nove strategije moći suditi tek krajem ljeta, a senatoru Edwardu Kennedyju kako "ne zna koja su vremenska ograničenja" za angažiranje novih snaga.
Republikanac John Warner, predsjednik odbora u prošlom sazivu, naglasio je da "američki vojnici nisu obučeni i poslani u Irak, da bi se našli usred vatre između sunita i šijita u bezobzirnom, neshvatljivom ubijanju koje se danas događa".
Petraeus je, među ostalim, ustvrdio kako etnička podijeljenost u Iraku nije tako duboka kao u Bosni i Hercegovini, gdje je također zapovijedao snagama SAD-a i NATO-a koje su sredinom 90-ih zaustavile rat.
U Senatu se u međuvremenu pripremaju dvije rezolucije u kojima se izražava neslaganje s Bushovim planom o slanju dodatnih 21.500 vojnika u Irak.
Rezolucije su za predsjednika Busha neobvezujuće, ali imaju političku težinu zbog činjenice da se njegovom planu protive zastupnici obiju stranaka, kao i 65 posto Amerikanaca u ispitivanjima javnog mnijenja.
Bush će u srijedu, u govoru o stanju nacije na zajedničkom zasjedanju oba doma Kongresa, imati priliku braniti vođenje politike koja nema podršku elektorata, niti većine u parlamentu.
Svoj sedmi govor o stanju nacije, Bush će prvi puta održati pred Kongresom s demokratskom većinom, u situaciji kada mu je popularnost "u podrumu" uz samo 35 posto građana koji odobravaju i 60 posto koji ne odobravaju njegovu politiku.