Većina kaznenih djela povezanih sa zločinom iz mržnje počinjena su na štetu Srba, Hrvata, židova i Roma, rekao je ravnatelj policije Marijan Benko, dodavši da ta djela u ukupnom broju zauzimaju beznačajni udio, te da je većina njih riješena. Kazao je da je zabilježeno i nekoliko slučajeva veličanja nacizma, fašizma i ustaštva, ali da, nakon izmjene kaznenog zakona iz listopada 2006. kojim se posebno definira zločin iz mržnje, nije zabilježen ni jedan takav slučaj.
Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Jorge Fuentes rekao je da njihova izvješća s terena nisu toliko optimistična kao MUP-ova, no "situacija je pod kontrolom i nije dramatična".
Smatra da Hrvatska nije iznimka kad se radi o zločinu iz mržnje jer to prisutno u svim zemljama. No, problem je kad su u pitanju etnički motivirani zločini, budući da su oni prepreka pomirenju, a ono je neophodno za Hrvatsku, kazao je Fuentes.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin podsjetio je novinare da je kazneno djelo zločina iz mržnje uvedeno u zakon nakon što su zabilježeni brojni slučajevi zločina s etničkim predznakom.
Skup su organizirali MUP i Misija OESS-a u Hrvatskoj, a sudionici, predstavnici Državnog odvjetništva, nadležnog saborskog Odbora i Izaslanstva Europske komisije razgovarali su o načinima spriječavanja zločina iz mržnje i mogućnostima poboljšanja suradnje između policije i pravosuđa.