HINA - Financijski servis
Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u studenom prošle godine bio je 0,8 posto manji u usporedbi sa studenim 2005. godine, dok je u usporedbi s prethodnim mjesecom, odnosno listopadom prošle godine, broj zaposlenih u industriji smanjen za 0,1 posto, prvi su rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu pak na prosječan mjesečni broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj u 2005. broj zaposlenih u studenom 2006. bio je manji je za 0,6 posto. Istodobno je proizvodnost rada u hrvatskoj industriji u razdoblju od siječnja do studenog 2006. veća za 5,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne, 2005. godine. Pritom je proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju za to razdoblje zabilježila porast za 10,9 posto, u prerađivačkoj industriji je rast iznosio 5,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 2,4 posto. Prema područjima djelatnosti, u studenom 2006. u usporedbi sa studenim 2005. broj zaposlenika u rudarstvu i vađenju bio je manji za 0,1 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,5 posto, a najviše je, za 0,8 posto, smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji. U okviru prerađivačke industrije najveći pad broja zaposlenih na godišnjoj razini, za 14,6 posto, bilježi se u proizvodnji duhanskih proizvoda, te u proizvodnji metala gdje je broj zaposlenih smanjen za 11 posto. Nešto veći pad broja zaposlenih u studenom prošle u odnosu na studeni 2005. godine bilježi se i u proizvodnji odjeće, za 6,8 posto, proizvodnji tekstila, za 5,4 posto, ili štavljenju i obradi kože, za 4,4 posto. Istodobno se pak rast broja zaposlenih od 4 posto bilježi u proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme, te u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti. U proizvodnji namještaja u studenom prošle godine u odnosu na studeni 2005. bilo je 11,8 posto više zaposlenih, u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme 14,7 posto, a najviše, za 31,4 posto, porastao je broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica.