Tako je započeo predizbornu utrku u kojoj će mu najozbiljniji suparnik biti kandidatkinja socijalista Segolene Royal.
Manje od sto dana uoči predsjedničkih izbora, za Sarkozyja (51) je glasovalo 98,1 posto članova UMP-a (desnica), stranke kojoj je predsjednik. Glasovalo se putem interneta, a odaziv je bio 69,06 posto.
Plebiscit je bio bez iznenađenja, jer je Sarkozy bio jedini kandidat stranke.
No sabor koji je bio demonstracija snage, trebao je pokazati da su UMP i njegovih 337.000 članova sada okupljeni oko svog prvaka nakon višetjednih borba između "sarkozista" i ostatka pristaša predsjednika Jacquesa Chiraca.
Ovim izborom počinje predizborna utrka Sarkozyja koji je obećao "miran prijelaz" bude li u svibnju izabran za predsjednika.
Sudjelovanje predsjednika Jacquesa Chiraca (74) na izborima još nije sigurno, ali većina analitičara drži da je njegova treća kandidatura malo vjerojatna s obzirom na pad popularnosti.
Nicolas Sarkozy, sin mađarskog emigranta, ušao je u politiku prije 30 godina. Predstavlja se kao liberal koji se zauzima za vrijednosti rada i zasluga, bori se protiv delinkvencije, ilegalnog useljavanja i "pozitivne diskriminacije".
Slogan njegove predizborne utrke je: "Sve je moguće s Nicolasom Sarkozyjem". Njegovi kritičari za njega kažu da je "napet" i nazivaju ga "populistom", čak ga optužuju da prikuplja glasove radikalnih desničara.
Na međunarodnom planu Sarkozy predlaže mini-ugovor kao zamjenu za europski ustav koji su Francuzi 2005. većinom odbacili, protivi se ulasku Turske u EU i zalaže se za poboljšanje veza s SAD-om kojemu se divi.
"Sarko", kako ga od milja zovu njegovi suradnici, siguran je da će se "Francuska dati onome koji je najviše bude htio".
Posljednjih tjedana Sarkozy je počeo ublažavati svoj govor i više pozornosti posvećivati socijalnim temama kako bi pridobio birače iz srednje klase.
Prema anketi koja je objavljena u nedjelju, 62 posto Francuza drži da Sarkozy nudi "nova rješenja", a 51 posto je onih koje on "zabrinjava".
U govoru nakon stranačkih izbora Sarkozy je izjavio da Turskoj "nije mjesto" u Europskoj uniji. "Želim reći da Europa mora utvrditi granice i da sve zemlje svijeta nisu pozvane da uđu u Europu, počevši od Turske kojoj nije mjesto u Europskoj uniji", istaknuo je predsjednički kandidat.
"Bude li se Europa beskonačno širila, to bi moglo uništiti europsko političko jedinstvo. To ne mogu prihvatiti", dodao je.