VOA 27. XII. 2000. - GODINA GENOMA

GLAS AMERIKE - VOA 27. XII. 2000. Dvijetisućita bila je godina genoma! Prilog Davida McAlaryja. Kartografiranje gena, odnosno otkrivanje sekvenci svih gena u pojedinom živom biću u posljednjih je 12 mjeseci nevjerojatno uznapredovalo. Znanstvenici su otkrili šifre života čitavog niza vrsti, od čovjeka pa do bakterije uzročnika kolere. Do ove godine znanstvenici su ustvrdili točan genetski kod samo jednog višestaničnog organizma - jednostavnog crva. Sada postoje genetske mape čovjeka, vinske mušice, jedne vrste korova i nekih bakterijskih uzročnika bolesti. Prvi objavljeni kod bio je onaj vinske mušice, u ožujku, čime je stečen uvid u tajne dizajna životinjskog organizma. Biolozi kompanije Celera Genomics iz Rockvilla u saveznoj državi Maryland i Sveučilišta Kalifornije ustanovili su smještaj gotovo 14 tisuća gena mušice, odnosno molekula u njihovim stanicama koje određuju njihovo fizičko ustrojstvo. Kompanija Celera odlučila se za vinsku mušicu kao pilot projekt prije nego što se prihvatila mnogo složenijeg genoma čovjeka. Razotkrivajući genetski kod čovjeka, Celera se uključila u znanstvenu utrku protiv konzorcija akademskih centara pod vodstvom Nacionalnog instituta za zdravstvo, ustanove savezne vlade. Ali krajem lipnja obje su ustanove zajednički objavile da je projekt gotovo završen - 97 posto koda bilo je otkriveno! Francis Collins, voditelj vladinog projekta otkrivanja ljudskog genoma, objavio je da su znanstvenici ustanovili položaj više od tri milijarde pojedinačnih spojeva koji čine ljudski genom. = Genetski kod do kojega su doveli napori i jednog i drugog tima, trebali bi omogućiti bolje razumijevanje ljudske biologije u budućnosti nego što smo to mogli ikada ranije. Poznavanje točnog redoslijeda gena nekog organizma ne objašnjava i koje su specifične fizičke značajke ili bolesti uzrokovane tim genima. Međutim, to olakšava daljnja istraživanja. Direktor kompanije Celera Genomics Craig Venter kaže da će poznavanje ljudskog genetskog koda omogućiti farmaceutskim kompanijama da mnogo brže razviju lijekove koji ciljaju proteine - uzročnike bolesti nastale djelovanjem mutiranih gena. = Bez da su nam poznati svi geni, bez da znamo točno sve receptore i razne ciljne organe, bez punog razumijevanja gdje u našoj fiziologiji treba intervenirati da bi se pokušalo zaustaviti rak, vrlo je teško razvijati nove lijekove. Ista je nada ispunila i objavu u kolovozu da je otkriven genom bakterije koja izaziva koleru. Znanstvenik sa Sveučilišta Harvard John Mekalanos rekao je da otkrivena genetska mapa pokazuje unutrašnji ustroj ovog mikroba čime bi mogla dovesti do razvoja lijekova i cjepiva za smanjivanje globalne proširenosti kolere. U prosincu je objavljeno otkriće prve genetske mape jedne biljke - radilo se o korovu iz obitelji gorušica po imenu arabidopsis thaliana. Spomenuta biljka model je za 250 tisuća biljnih vrsta među kojima su i najuobičajenije prehrambene biljke u svijetu. Poznavanje genoma ovog korova omogućit će znanstvenicima da manipuliraju genima drugih biljaka kako bi proizvele otporniji i obilatiji urod. Prema biologu Robu Martienssenu iz Laboratorija Cold Spring Harbor u New Yorku, i ovo bi otkriće moglo uroditi razvojem novih lijekova. = Biljke zapravo imaju mnoge gene jednake kao i ljudi. Neka otkrića vezana uz genom arabidopsisa značajna su zbog broja gena znanih kao uzročnika ljudskih bolesti koji su nađeni u toj biljci. Dva gena za koje znamo da uzrokuju rak dojke nađeni su u arabidopsisu. A ima ih još puno, puno više. Ova će otkrića u skoroj budućnosti slijediti genomi miša, štakora, tropske ribe zebrice, kao i još dvije vrsta riba. Genomi glodavaca bit će posebno korisni, s obzirom da su te životinje ključ istraživanja ljudskih bolesti. Ova su istraživanja, međutim, u prvi plan dovela etička pitanja o manipuliranju životom. Ali potencijal za poboljšanjem ljudskog zdravlja i boljitka za sada su ovakva genetska istraživanja učinili neodoljivima. (VOA)