RU-YU-secesionizam-Izbori-Vlada-Parlament-Obrana RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 27.12.00.IZBORI U SRBIJI RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA27. XII. 2000.Podgorica nameće uvjete Beogradu"Dva dana nakon parlamentarnih izbora u Srbiji Beograd
nastavlja rušiti aparat bivšeg predsjednika države Slobodana Miloševića. Ovaj put stvar je došla do glavne predstraže stare vlasti - vojnog vrha. Jučer je u Beogradu održana sjednica Vrhovnog vijeća za obranu zemlje, na kojemu je donesena odluka o smjeni triju generala jugoslavenske vojske koje je Milošević imenovao u Crnoj Gori. Pitanje koje je toliko škakljivo i važno za novu vlast nije se moglo riješiti bez sudjelovanja druge sastavnice federacije - Crne Gore, čiji je predsjednik Milo Đukanović član Vijeća. Tek nakon izbora u Srbiji, gdje će se vlada sastaviti početkom siječnja, Đukanović je odlučio posjetiti saveznu prijestolnicu i s predsjednikom SRJ-a Vojislavom Koštunicom napokon razgovarati o sudbini federacije.Dolaskom demokratske koalicije na vlast ta se sudbina počela jasnije nazirati, budući da je davna težnja crnogorskog vođe prema odcjepljenju dobila mogućnost da se ostvari. Đukanović je čvrsto odlučio da se odvoji, radi čega će se u ljeto sljedeće godine u republici koja ima gotovo dvadeset puta manje stanovnika od Srbije,
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
27. XII. 2000.
Podgorica nameće uvjete Beogradu
"Dva dana nakon parlamentarnih izbora u Srbiji Beograd nastavlja
rušiti aparat bivšeg predsjednika države Slobodana Miloševića.
Ovaj put stvar je došla do glavne predstraže stare vlasti - vojnog
vrha. Jučer je u Beogradu održana sjednica Vrhovnog vijeća za
obranu zemlje, na kojemu je donesena odluka o smjeni triju generala
jugoslavenske vojske koje je Milošević imenovao u Crnoj Gori.
Pitanje koje je toliko škakljivo i važno za novu vlast nije se moglo
riješiti bez sudjelovanja druge sastavnice federacije - Crne Gore,
čiji je predsjednik Milo Đukanović član Vijeća. Tek nakon izbora u
Srbiji, gdje će se vlada sastaviti početkom siječnja, Đukanović je
odlučio posjetiti saveznu prijestolnicu i s predsjednikom SRJ-a
Vojislavom Koštunicom napokon razgovarati o sudbini federacije.
Dolaskom demokratske koalicije na vlast ta se sudbina počela
jasnije nazirati, budući da je davna težnja crnogorskog vođe prema
odcjepljenju dobila mogućnost da se ostvari. Đukanović je čvrsto
odlučio da se odvoji, radi čega će se u ljeto sljedeće godine u
republici koja ima gotovo dvadeset puta manje stanovnika od Srbije,
organizirati referendum. Vojislav Koštunica koji misli da se bilo
kakve teritorijalne promjene u zemlji mogu provesti samo u skladu s
jugoslavenskim Ustavom, izjavio je odmah nakon dolaska na vlast da
se neće protiviti očitovanju crnogorske volje. Takve su promjene
predviđene ne samo u crnogorskom, već i u jugoslavenskom Ustavu,
ali odluka o izlasku jedne republike iz federacije donosi se u
saveznom parlamentu. Za odluku o promjeni državnog statusa
republike potrebni su glasovi dviju trećina zastupnika u
parlamentu. Koštunica je nastojao da se nikakvi pregovori o sudbini
SRJ-a ne mogu voditi bez sudjelovanja saveznih vlasti. No
crnogorski je predsjednik tek dopustio 'mogućnost da predsjednik
Koštunica sudjeluje u raspri' o budućem statusu Crne Gore koja će,
prema Đukanovićevim riječima, početi čim se osnuje srbijanska
vlada, tj. već sredinom siječnja. Prema njegovu mišljenju, odluku o
raspadu federacije moraju donijeti vlade obiju republika. A taj mu
se raspad čini konačnim i nepovratnim - uz kasnije sudjelovanje
dviju neovisnih republika u međunarodnim organizacijama i uz
moguće potpisivanje ugovora o savezu neovisnih država.
Očito je da se strane nisu dogovorile o budućem ustroju jedne od
najvećih balkanskih država. Predsjednici se nisu složili oko uloge
savezne vlade u donošenju odluke o odvajanju Crne Gore. Ipak, rekao
je jedan od vođa Demokratske opozicije Srbije na vlasti koja još
nije dobila ime koje će bolje odgovarati statusu koalicije na
vlasti, Žarko Korać, pitanje o budućnosti federacije odveć je
'osjetljivo' da bi se rezultati raspre iznosili javnosti. Zato
nakon prvog posjeta crnogorskog predsjednika Beogradu u dvije
godine, nije bilo nikakve konferencije za tisak. Prema
Đukanovićevim riječima, koji je to priopćio podgoričkom listu
'Vijesti', susret je bio neslužben i zato nisu bile potrebne
nikakve službene izjave. Nakon susreta s Đukanovićem, Koštunica je
ipak održao sjednicu u glavnom stožeru DOS-a. Na pitanje kakav je
dogovor postignut, jedan od sudionika sjednice, Žarko Korać,
odgovorio je: 'Ne kanimo stvoriti neovisnu kraljevinu Srbiju'. Pri
tome, po svoj prilici, Koštunica i dalje vjeruje u snagu
međunarodne zajednice", piše Ksenija Fokina.