MEMORANDUM I STRUKTURNE MJERE ZA PROVOĐENJE STAND BY ARANŽMANA

MEMORANDUM I STRUKTURNE MJERE ZA PROVOĐENJE STAND BY ARANŽMANA Jačanje položaja Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu, rast rejtinga, pad kamatnih stopa za zaduženje Hrvatske, mogućnost da Hrvatska s međunarodnim financijskim institucijama u kratkom roku realizira oko milijardu dolara dodatnog kapitala. To su samo neke od prednosti koje Hrvatskoj donosi stand by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Vlada, koja je krajem prošlog tjedna izviještena o završetku pregovora, smatra da je dobivanje povjerenja međunarodnih financijskih institucija od bitnije važnosti nego pravo na povlačenje financijskih sredstava. Naime, MMF stand by-om Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 200 milijuna specijalnih prava vučenja (250 milijuna dolara), ali Hrvatska ta sredstva neće ni koristiti s obzirom na dobro stanje međunarodnih pričuva. Najavljuje se to u pismu namjere MMF-u s Memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici za potpisivanje kojega je Vlada ovlastila potpredsjednika Slavka Linića i ministra financija Matu Crkvenca. Nakon što Memorandum prođe Izvršni odbor MMF-a očekuje se da krajem veljače bude i potpisan stand by aranžman. U Memorandumu Vlada kao glavne srednjoročne gospodarske ciljeve označava rast zaposlenosti i životnog standarda. Procjenjuje se da će se stopa gospodarskog rasta s očekivanih 3,5 posto u ovoj godini povećati na 4 posto u 2001., dok bi se inflacija s ovogodišnjih 8 posto (odnosno 7,5 posto) trebala smanjiti na 4,2 posto u 2001. Dvjema ključnim odrednicama Memoranduma, ministar Crkvenac smatra naglasak na podizanje efikasnosti gospodarstva uz konstantnu politiku proračunske prilagodbe i smanjenje deficita. Procjenjuje se tako da bi deficit proračuna konsolidirane države s ovogodišnjih 6,5 posto BDP-a trebao u idućoj godini biti smanjen na 5,25 posto, u 2002. na 4,25 posto, dok bi 2003. trebao iznositi 1,25 posto BDP-a. Druga bitna odrednica je politika plaća i to njihova ograničavanja. Vlada je već na prošlotjednoj sjednici donijela niz mjera za provođenje takve politike - zamrzavanje plaća državnih dužnosnika i zaposlenika u javnom sektoru na ovogodišnjoj razini, kao i zadržavanje prosječnih plaća u javnim poduzećima na razini 2000. Posebno mjesto u politici plaća zauzima i najava o smanjenju broja zaposlenih u javnim službama i to za 10.000. Pritom bi se broj zaposlenika u MUP-u smanjio za 4.000, a ostalo najvećim dijelom u Ministarstvu obrane. Smanjenje broja zaposlenih bit će najavljeno krajem ožujka iduće godine, a Vlada ga namjerava provesti brzo na temelju nove regulative i umanjenja troškova otpremnina. Do tada bi se, kako se najavljuje, određene uštede mogle postići slanjem viška zaposlenih na odmor uz punu plaću, ali bez plaćanja naknada. U Memorandumu Vlada daje i naznake budućeg zakona o zapošljavanju državnih dužnosnika i službenika, koji bi trebao stupiti na snagu krajem veljače. Tako se već sad da iščitati jedinstveno uređenje koeficijenata (to bi donijelo uštedu od 6 do 7 posto u masi plaća), smanjenje razdoblja za izračun otpremnine sa sadašnjih tri do 36 mjeseci na 6 mjeseci i smanjenje iznosa za plaće u tom razdoblju sa 100 na 90 posto plaće, zamjenu naknada za prekovremeni rad slobodnim danima, uštede na naknadama za prijevoz, topli obrok. U razgovorima sa sindikatima i poslodavcima o trogodišnjem sporazumu o socijalnom miru, Vlada je kao cilj zacrtala postizanje dogovora o rastu realnih plaća na nešto nižoj razini (za oko 1 do 2 postotna boda manje) od godišnjeg rasta proizvodnje. Iz Memoranduma se može iščitati i moguće poskupljenje benzina. Naime, do ožujka iduće godine trebala bi biti osnovana i započeti s radom agencija za ceste, za što bi se za 30 lipa po litri povećale trošarine za benzine i dizelska goriva. Osim promjena vezano za trošarine drugih promjena u poreznom sustavu ne bi trebalo biti. Posebice se, izričita je Vlada, neće smanjiti 22-postotna stopa PDV-a, niti dopustiti proširenje nulte stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a. Niz mjera vezan je uz konsolidaciju i reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Najavlju se tako zakonske izmjene kojima bi se smanjile određene posebne mirovine, socijalne naknade za branitelje, plaće liječnika na ratom pogođenim područjima, kao i razmatranje niza drugih mjera, npr. smanjenja mirovina braniteljima i promjena njihova usklađivanja, ponovno uvođenje naknada za zdravstveno osiguranje za mirovine veće od granice službenog siromaštva, godišnje usklađivanje mirovina, umjesto kao do sada dva puta godišnje, i sl. Vlada je u Memorandumu definirala i rokove u provođenju privatizacije. Tako se do sredine iduće godine očekuje prvo javno izdanje najmanje 20 posto dionica Hrvatskog telekoma, a tijekom godine i privatizacija triju banaka - Dubrovačke i Croatia banke, te Hrvatske poštanske banke (koju bi vjerojatno prije toga trebalo dokapitalizirati), potom Croatia osiguranje. U sljedećoj godini očekuje se i reforma energetskog sektora, najprije usvajanje zakonodavnog okvira, a potom i provođenje restrukturiranja, moguće i početak privatizacije INE i HEP-a. Očekuje se privatizacija JANAF-a, kao i nekih dijelova HEP-a i INE ako to bude potrebno za ostvarivanje privatizacijskog prihoda planiranog u proračunu za 2001., zapisano je u Memorandumu. Najavljuje se njime i niz strukturnih reformi, kao što su npr. početka rada Državne riznice, daljnja decentralizacija, početak primjene trećeg stupnja mirovinskog osiguranja sredinom 2001., a drugog stupnja početkom 2002., dok se na monetarnom području očekuje daljnje smanjenje obvezne rezerve, usvajanje novih zakona o HNB-u, o bankama, o deviznom poslovanju, i sl.