VOA 22. XII. POWELLOVA VANJSKOPOLITIČKA STAJALIŠTA

GLAS AMERIKE - VOA 22. XII. 2000. Vanjskopolitički stavovi Colina Powella u prilogu Jima Malonea. Novoizabrani američki predsjednik George Walker Bush na dužnost državnog tajnika imenovao je umirovljenog generala Colina Powella. Očekuje se da će Senat u sljedećem mjesecu lako i bez problema potvrditi ovu nominaciju. U ovom prilogu pokušavamo odgovoriti na pitanje što bi general Powell mogao značiti za američku vanjsku politiku. General Powell kaže da među vanjskopolitičkim prioritetima administracije budućeg predsjednika Busha spada uspostava nacionalnog proturaketnog obrambenog sustava i daljnji američki angažman u postizanju mira na Srednjem istoku. Ali u skladu s predizbornim obećanjem gospodina Busha general Powell kaže da će nova američka administracija nastojati smanjiti obveze koje je američka vojska diljem svijeta preuzela na sebe: = Naše oružane snage su prorijeđene, a postoji granica koliko ovakvih angažmana možemo podnijeti. Stoga ćemo razmotriti situacije, razgovarati sa saveznicima, posavjetovati se i na terenu razmotriti stanje naših aktivnosti, sadašnje potrebe, ali jednako tako i buduće potrebe. Vanjskopolitički stručnjaci ističu kako gospodin Powell posjeduje jedinstvenu vrstu kredibiliteta za provedbu spomenutih procjena. Taj je kredibilitet stekao svojim bogatim vojnim iskustvom. Michael O'Hanlona, stručnjak za vanjskopolitička i vojna pitanja pri institutu Brookings iz Washingtona kaže. = Colin Powell simbolizira politiku odvraćanja, simbolizira stabilnost i snagu u međunarodnim odnosima. Nije stručnjak za trgovinu, nije stručnjak za zaštitu okoliša, niti je stručnjak za zemlje u razvoju. On je stručnjak za pitanja nacionalne sigurnosti, a njegovim izborom gospodin Bush poručuje da će to predstavljati vrlo važan segment njegove vanjske politike. Sudjelovanje u Vijetnamskom ratu oblikovalo je stajalište generala Powella da vojnu silu valja rabiti samo kada se radi o vitalnim američkim interesima. Stručnjaci predviđaju da će zbog toga doći do promjene glede sudjelovanja Sjedinjenih Država u međunarodnim mirovnim misijama. Ponovo Michael O'Hanlon: = Dosta se raspravlja o značenju sintagme 'Powellova doktrina'. Znači li ona da se ostaje izvan mjesta poput raznih Haitija, Panama, Somalija, Bosni? Osobno držim da se Powella u vezi tog pitanju može dvojako interpretirati. Ali sasvim je sigurno da on zazire od angažmana, a ako već ulazi u vojni angažman tada smatra potrebnim da ima na raspolaganju dovoljnu silu za postizanje svojih vojnih ciljeva. Tu je i svijest o nužnosti uspjeha, jer on drži da neuspjeh jednostavno ne dolazi u obzir za Sjedinjene Države. Ali neki konzervativni republikanci su zabrinuti da će sljedeća američka administracija možda previše zazirati od uporabe vojne sile u slučajevima za koje se smatra da je to potrebno. Poslušajmo Roberta Dudleya, političkog stručnjaka sa sveučilišta George Mason u Virginiji: = Mnogi konzervativci u njegovoj vlastitoj stranci imaju određenih teškoća s generalom Powellom zbog njegove vrlo oprezne prirode kada je riječ o slanju postrojbi. A takav se njegov stav odražava na osobne poglede novoizabranog predsjednika Busha. General Powel stekao je slavu kao šef združenog stožera svih rodova američke vojske tijekom rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine. Od umirovljenja 1993. godine general Powell bio je na čelu nacionalne organizacije koja pomaže mladima. General Powell bit će 65. po redu državni tajnik Sjedinjenih Država i prvi Amerikanac afričkog podrijetla na tom položaju. (VOA)