RFE 23. XII. O KRIZI U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

RADIO SLOBODNA EUROPA - VOA 23. XII. 2000. Zagreb: 236 gospodarskih neuspjeha dnevno, prilog Milan Gavrović. S kakvim gospodarskim rezultatima završava ova godina u Hrvatskoj? O tome se sada spore najviši dužnosnici vladajuće koalicije. Od veljače, mjeseca u kome je Vlada premijera Ivice Račana ušla u kabinete, u Hrvatskoj se broj nezaposlenih povećao za skoro 29 tisuća. Svaki četvrti od tih nesretnih ljudi prijavio se na burzu u studenom, dakle prošlom mjesecu, kad ih je ostajalo bez posla prosječno po 236 svakog dana, uključujući subote i nedjelje. To je, nesumnjivo, razlog zbog kojeg gospodarstvo ubrzano postaje glavni uzrok sporova među političarima vladajuće koalicije. Javnost se, doduše, još uvijek zabavlja natezanjima o suradnji s haaškim sudom, i time ima li gospodin Dražen Budiša pravo otkrivati koalicijske tajne. Ali dvojica ljudi, koji su mnogo bliže od njega polugama vlasti, predsjednik države i premijer, u prigodnim su božićnim intervjuima ukrstili mačeve upravo oko stanja u gospodarstvu. Tako je predsjednik Stjepan Mesić ocijenio da je Vlada postigla dobre rezultate u politici, ali ne i u gospodarstvu, što je ocrtao upravo velikom nezaposlenošću. Premijer Ivica Račan je odmah odgovorio tvrdnjom kako je Vlada poduzela mjere, koje ne mogu odmah dati rezultate, pa će zaposlenost početi rasti sredinom sljedeće godine. Proljetos je Vlada Ivice Račana tvrdila da će zaposlenost početi rasti ove jeseni. Sada je taj prijelomni trenutak koji će značiti da zemlja konačno izlazi iz krize, odgođen za još najmanje šest mjeseci. Podatci, međutim, ne potvrđuju da se gospodarstvo kreće u tom smjeru. Sasvim suprotno, kriza se ponovno zaoštrava, o čemu ne govori samo ubrzani rast nezaposlenosti. Usporava se i proizvodnja, ali se ubrzava inflacija, pa su krajem prošlog mjeseca cijene na malo bile oko 9 posto veće nego prije godinu dana, a cijene proizvođača preko 11 posto. Zato prosječna plaća sada vrijedi realno 3 posto manje nego u kolovozu, dakle prošlog ljeta. U deset mjeseci vanjskotrgovinski je deficit iznosio 2 milijarde i 800 milijuna dolara, a samo 56 posto uvoza plaćeno je devizama zarađenim vlastitim izvozom. Kada je riječ o zaposlenosti, najteža je činjenica da novih investicija u gospodarstvu nema i da se za njih troši samo onoliko koliko je potrebno za puko održavanje postojećih strojeva. Gdje će se onda zapošljavati svi ti ljudi kojima premijer obećava posao od slijedećeg ljeta? On sada kaže kako treba ukloniti smetnje stranim investitorima. Ali kapitala ima i u zemlji, pa je u ovoj godini skoro milijarda i pol dolara iznesena u strane banke. Zašto taj novac nije uložen u razvoj domaće privrede? Dok se na to ne odgovori, svako obećanje da će rasti zaposlenost, bit će samo ludom radovanje. (RFE)