INTERVIEW CLINTONA ZA NEW YORK TIMES

WASHINGTON, 24. prosinca (Hina) - Gospodarski procvat SAD, mir u Sjevernoj Irskoj, otvaranje prema Kini, Vijetnamu i Sjevernoj Koreji, pomake u bliskoistočnim mirovnim pregovorima i postignuća u razvoju demokracije u jugoistočnoj Europi, američki predsjednik Bill Clinton smatra važnim postignućima svog osmogodišnjeg mandata.#L# U opširnom razgovoru koji "New York Times" objavljuje u nedjelju, Clinton je većinom govorio o unutrašnjem razvoju SAD. Svoju ekonomsku politiku nazvao je "pozitivnim populizmom", neskriveno je suprotstavljajući "suosjećajnom konzervativizmu" budućeg predsjednika Georgea W. Busha. "Mnogi su postali milijunaši i milijarderi, ali najveći porast prihoda bio je u skupini 20 posto najsiromašnijeg stanovništva", kazao je Clinton. On je opširno govorio o svom političkom programu nazvanom "novi demokratski put" ili treći put. Ocjenio ga je uspješnim. "1992. sam mislio da se trebamo okupiti oko vizije za 21. stoljeće, dati priliku svakom odgovornom čovjeku, zajednici svih u Americi, i Americi kao vodećoj u posve promijenjenom svijetu na putu slobode i sigurnosti", rekao je Clinton. "Za mene je to značilo umjesto ili- ili tražiti 'obostrana' rješenja", dodao je. Odgovarajući na pitanje jesu li njegove osobne greške utjecale na ukupni rezultat predsjednikovanja, Clinton je odgovorio kako "ne misli da se nečiji privatni propusti trajnije odražavaju na ukupnoj političkoj slici". U komentaru ovogodišnjih predsjedničkih izbora Clinton je kazao da on "ne zna tko je pobijedio", kao ni razloge neuspjeha Ala Gorea. Podsjetio je na riječi Johna Kennedyja da pobjeda ima stotine očeva dok je poraz siroče. Clinton se ponovno zauzeo za jačanje sustava socijalne skrbi, mirovinskih i fondova zdravstvene zaštite. Ocjenio je također da međurasni odnosi u SAD nikad nisu bili bolji. Clinton je govorio i o ulozi medija u suvremenoj Americi. "Mediji bi trebali pomoći ljudima da slobodno misle ali su oni danas tako oblikovani da potvrđuju neku od unaprijed zadanih postavki i zapravo vam onemogućuju misliti". U dijelu razgovora o vanjskopolitičkim pitanjima Clinton je svojim najvećim uspjehom proglasio mirovni proces u Sjevernoj Irskoj, a nada se da će se i mirovni pregovori između Palestinaca i Izraela uspješno nastaviti. Među uspjehe je uvrstio i postignuća u BiH i na Kosovu. "Problem s Bosnom bio je da smo nastojali postići najveću moguću suglasnost s našim europskim saveznicima (...) masakr kod Srebrenice je sve pokrenuo i u NATO-u su postali skloni odlučnijoj akciji kakvu smo mi i Britanci zagovarali od početka", kazao je Clinton. "Volio bi da nam za to nije trebalo dvije godine ali smo ipak postigli uspjeh ako se sjetimo od čega se krenulo", dodao je. Clinton je zagovarao nastavak politike aktivne suradnje koja se, po njegovu sudu, potvrdila u odnosima s Rusijom, Kinom, pa i Vijetnamom i Sjevernom Korejom. Na kraju razgovora za New York Times Clinton je odgovorio na više kratkih osobnih pitanja. Najdraži put u inozemstvo bio mu je 1995. godine u Irsku i mjestance Roslea, gdje se rodila njegova majka. Objed u New Delhiju, za vrijeme posjeta Indiji smatra najboljim jelom koje je okusio tijekom osam godina predsjedničkog mandata. Osobno najdraži Clintonov trenutak bio je Božić u Belfastu dok je Van Morison pjevao "Have I Told You Lately That I Love You", pjesmu koju je posvetio Hillary Clinton. Najbolji govor Clinton misli da je održao 1993. godine u Masonskom hramu u Memphisu, a najgori 1988. godine na predsjedničkoj nominaciji Michaela Dukakisa. U predizbornoj kampanji najsretniji je bio 1992. godine u Doveru (New Hampshire) kad je postalo jasno da će dobiti izbore. Upitan hoće li se kandidirati za gradonačelnika New Yorka, što je jedna od češćih glasina posljednjih dana, Clinon je odgovorio "ne tako skoro". (Hina) fp br