FINANCIJSKI BILTEN 14. - 21. PROSINCA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 14. - 21. PROSINCA 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Manjak državnog proračuna 4,9 milijarde kuna 9. Savjet HNB: Uskoro nacionalni klirinški sustav 10. U studenome blaga deprecijacija kune prema euru i dolaru 11. Hrvatska i MMF postigli sporazum o stand by aranžmanu 12. U središnjoj banci zadovoljni postignutim aranžmanom s MMF-om 13. Kreću nalozi za isplatu osigurane štednje svim štedišama 14. Isplata stare devizne štednje Vukovarske banke u poslovnici PBZ-a 15. DAB izdao obveznice u vrijednosti 2,5 milijardi kuna 16. Spajaju se Bank Austria i Hypo Vereinsbank u Hrvatskoj 17. ZABA preuzima Komercijalnu banku Tuzla u stečaju 18. Privredna banka Zagreb preuzela Međimursku banku 19. Riječka banka - nerevidirana dobit 167 milijuna kuna 20. Dobit Partner banke u 2000. 4,5 milijuna kuna; 19 posto veća 21. Croatia banka i UNDP/UNOPS potpisali ugovor o kreditiranju 22. Gradska banka očekuje izmjene zakona o bankama 23. Sporazum Plive i Zagrebačke banke o prodaji 2,5 postotnog udjala u Plivi 24. Austrijska Styria postala većinski vlasnik Večernjeg lista 25. Hrvatska na prvom mjestu u regiji prema veličini ulaganja EBRD- a 26. Statistika 27. Uvjeti kreditiranja građana, pravnih osoba i obrtnika u prosincu SVIM NAŠIM KORISNICIMA ŽELIMO ČESTIT BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 14. XII. 41.800.000 41.800.000 7,89 51.200.000 1,91 15. XII. 8.500.000 8.500.000 3,00 102.300.000 1,00 18. XII. 20.000.000 20.000.000 2,80 75.100.000 1,82 19. XII. 27.500.000 26.500.000 2,96 116.950.000 2,73 20. XII. 23.300.000 21.300.000 3,59 99.900.000 3,20 21. XII. 73.400.000 68.400.000 5,39 - - Dnevni prosjek 32.416.000 31.083.000 4,27 89.090.000 2,13 Početkom je ovotjednog trgovanja na Tržištu novca vladala visoka likvidnost sudionika. Međutim, kako se tjedan bližio kraju tako se i situacija promijenila. Naime, potražnja je značajnije porasla, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju, te ponuda novca nije mogla u potpunosti slijediti taj tempo. U prekonoćnom je trgovanju povećanje potražnje ipak s uspjehom u cijelosti pratila ponuda, ali sa sve manjim i manjim ostatkom sredstava u ponudi. Tako je primjerice u utorak ponuda bila točno onolika koliko je iznosila potražnja. Povećanje potražnje imalo je za posljedicu i rast prosječne kamatne stope. Tako se ona kretala od jedan posto početkom do 3,2 posto krajem tjedna. No, u prosjeku se i ovoga tjedna zadržala na razini prošlotjedne - 2,13 posto. U dnevnom je pak kreditiranju ovoga tjedna bilo vrlo živo. Naime, potražnja je značajnije porasla te je ponuda nije bila u stanju u potpunosti pratiti. Dodatno je opterećenje ponude izazvalo i povlačenje ranije plasiranih pozajmica, ali i upisa obveznica DAB- a nekih od banka. Na slabiju likvidnost banka reagirala je i HNB-a, raspisavši repo aukciju s namjerom da banke lakše prebrode predstojeće blagdane. Na ovakvo stanje na tržištu kreditori su reagirali tražeći povećanje kamate za kredite u korištenju, ali zahtijevajući i više cijene novih opozivnih pozajmica. Tako se cijena novih opozivnih kredita ovoga tjedna kretala u rasponu od tri do sedam posto. No, prosječna se ovotjedna kamatna stopa zadržala na razini od četiri posto, točnije 4,27 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 141,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,65 posto, upisani su zapisi u iznosu od 290,5 milijuna kuna. Od 13. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,738 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 08. siječnja. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 299,629 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamata iznosila 6,07 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 18. do 21. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 280 280 280 8.400 Pliva 465,50 480 470 1.240.779 Podravka 153 160 154 1.643.319 Zagrebačka banka 0 1.431 1.501 1.435 2.396.497 Arenaturist 27,50 35 35 32.607 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 220.000 Croatia osiguranje-R 850 850 850 8.500 Hr. stambena štedionica 100 100 100 720.000 Istraturist 33 33 33 990 Jadran-turist 35,50 37 36,90 46.843 Karlovačka pivovara 285 305 305 84.858 Končar 35 35 35 6.651 Kraš 155 160,07 157,50 203.560 Privredna bnka 80 86 85 216.325 Riječka banka 125 130 130 2.072.625 Riviera 80 84 80 267.832 Sunčani Hvar 19 19,50 19 15.203 Štedionica Sonic 200 200 200 18.000 Varteks 24 24 24 6.720 Zagrebačka banka C 650 650 650 1.300 Zagrebačka banka E 880 900 900 67.200 Zagrebačka pivovara 880 880 880 160.160 Zlatni rat 15 18 15 4.410 Hr.zavod za zdra.osig.* 100,00 100,50 100,00 2.397.078 RHMJ** 39,00 40,05 40,00 103.992 11.942.989 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ** Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ukupni promet znatno manji no tjedan ranije. Naime, iznosio je 11,9 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (2,3 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (2,3 milijuna), Riječke banke (dva milijuna), Podravke (1,6 milijuna) te Plive (1,2 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 23 dionice, a pritom je njih 12 izgubilo, a osam dobilo na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, s padom cijene od 70 kuna, zauzela obična dionica Zagrebačke banke. Slijedile su je, s gubitkom od deset kuna, dionice Dalmatinske banke, Plive i Zlatnog rata. Cijena pak dionice Istraturista potonula je šest, Riječke banke pet, a Riviere 4,90 kuna. Dionica Kraša pojeftinila je četiri, a Sunčanog Hvara tri kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune odnosno deset lipa, našle su se dionice Končara, Varteksa odnosno Jadran-turista. Pad vrijednosti od 3,9 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježila su Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP- a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pala je jedan postotni bod od nominalne cijene. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od čak 150 kuna ili 300 posto, zauzela dionica Štedionice Sonic. Značajnije je, 100 kuna, poskupila dionica Zagrebačke banke serije C. Slijedila ju je, s dobitkom od 50 kuna, redovna dionica Croatia osiguranja. Cijena pak dionice Zagrebačke pivovare viša je 40, a Karlovačke pivovare 15 kuna. Rast cijene od sedam kuna zabilježila je dionica Arenaturista, dok je cijena dionice Privredne banke porasla pet kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, zauzela je dionica Podravke. Zahvaljujući ponajviše padu cijene obične dionice Zagrebačke banke, Plive te Dalmatinske banke, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 19 bodova ili dva posto - na 880 bodova 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 18. do 21. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 34 34 34 9.928 Chromos Samobor 440 440 440 6.600 Ericsson-Tesla 130 136 134 325.136 Jadrankamen 77,65 77,65 77,65 2.378.963 Kraš 155 170 155 27.400 Liburnia riviera hoteli 180 250 180 21.331 Maloprodaja 390 390 390 23.010 Oprema strojevi 30,20 30,20 30,20 62.755 Riba-Rijeka 34 34 34 197.642 Riviera 81 82 81 36.750 Tankerska plovidba 131 131 131 8.777 PIF Dom 16,85 17,09 16,97 541.118 PIF Expandia 17,70 17,99 17,73 163.185 PIF Pleter 11,31 11,87 11,35 36.069 PIF Slavonski 8,21 8,66 8,49 47.544 PIF Sunce 7,49 7,80 7,63 15.257 PIF Središnji nacionalni 18,22 18,45 18,22 233.442 PIF Velebit 14,13 14,40 14,21 270.292 RHMJ* 38,00 42,30 42,30 4,055.201 8,460.415 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom tržištu ovoga je tjedna ostvaren promet 2,6 puta veći no tjedan ranije. Naime, iznosio je 8,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (četiri milijuna) te dionicama Jadrankamena (2,3 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 18 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 70 kuna ili 28 posto, zauzela dionica Liburnia riviera hotela. Značajnije je, 15 kuna, potonula cijena dionice Kraša. Slijedile su je, s gubitkom od devet kuna, dionice Arenaturista, Riviere te Tankerske plovidbe. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle pala je sedam kuna. I dionice četiri PIF-a izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica Expandia fonda pojeftinila 25, a Središnjeg nacionalnog fonda 16 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od osam odnosno pet lipa, našle su se dionice Dom fonda i fonda Sunce. Pala je, 0,20 postotnih bodova od nominalne cijene, vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle tek tri dionice PIF-ova. Tako je cijena dionice Slavonskog fonda porasla osam, Velebita sedam, a fonda Pleter četiri lipe. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije 14 bodova ili četiri posto - na 335 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 14. prosinca 21. prosinca Promjena u % New York/DJIA 10.674,99 10.487,29 -1,76 Tokyo/Nikkei 14.927,19 13.914,43 -6,78 London/FTSE-100 6.263,80 6.115,50 -2,37 Frankfurt/DAX 30 6.469,95 6.200,71 -4,16 Na svjetskim je burzama ovoga tjedna započela globalna prodaja dionica. Ulagači povlače kapital iz dionica te ulažu u manje riskantnije vrijednosne papire - obveznice, a posebna je ulagačka zvijezda i europska valuta. Naime, središnja banka SAD-a odlučila je u utorak ostaviti ključne kamatne stope nepromijenjene, ali je signalizirala kako je spremna na njihovo smanjenje, ako američkom gospodarstvu zaprijeti recesija. Tako ključna kamata na savezne fondove, po kojoj se banke međusobno kreditiraju u prekonoćnom trgovanju, ostaje na najvišoj razini u posljednjih devet godina - 6,5 posto. Međutim, po prvi puta nakon dvije godine, Fed je poručio kako najveća prijetnja američkom gospodarstvu više nije inflacija, nego usporavanje rasta brutto domaćeg proizvoda (BDP). U posljednje dvije godine Fed je, naime, povećavao kamate kako bi inflaciju zadržao pod kontrolom. Međutim, u posljednje se vrijeme rast gospodarstva usporava, pa je u trećem tromjesečju iznosio svega 2,4 posto, što je najsporiji rast zabilježen u protekle četiri godine. U prethodnom je kvartalu, primjerice, brutto domaći proizvod SAD-a porastao čak 5,6 posto. Smanjenje kamata očekuje se na idućem sastanku Fedova savjeta za otvoreno tržište (FOMC) krajem siječnja iduće godine. Premda signali o mogućem smanjenju kamata obično pozitivno utječu na burze, na najvećem svjetskom tržištu kapitala - Wall Streetu - cijene su dionica pale. Ulagače zabrinjava usporavanje američkog gopodarskog rasta, a tište ih i brojna izvješća o lošijem poslovanju kompanija te očekivanja manjih zarada. Uz dionice tzv. nove ekonomije, najviše se prodaju dionice trgovine na malo, financijskih institucija, proizvođača papira, aluminija itd. Indeks Dow Jones oslabio je u zadnjih tjedan dana 1,76 posto i iznosi 10.487 bodova. Ni Tokijska burza nije ostala imuna na zbivanja na najvećem svjetskom tržištu kapitala - u New Yorku. Najviše su gubitaka zabilježile dionice japanskog telekoma NTT DoCoMo, te korporacija Softbank i Sony. Ulagači su pesimistični i glede nastavka japanskog gospodarskog oporavka, tako da se u kratkom roku, po ocjeni analitičara, ne očekuje značajniji oporavak cijena dionica. Indeks Nikkei je oslabio u zadnjih tjedna dana čak 6,78 posto, na 13.914 bodova. I na europskim burzama prevladava negativni ton. Prodaju se najviše tehnološke dionice, ali ulagači povlače kapital i iz ostalih sektora, te ulažu u manje riskantnije obveznice ili euro. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je 2,37 posto, na 6.115 bodova, a frankfurske Dax 4,16 posto, na 6.200 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 14. prosinca 21. prosinca Promjena u % Euro/USD 0,8905 0,9154 2,79 Euro/JPY 99,83 102,76 2,93 USD/JPY 112,10 112,29 0,16 Na deviznim se tržištima dealeri okreću europskoj valuti kao utočištu, razočarani slabim oporavkom japanske ekonomije te usporavanjem gospodarskog rasta u SAD-u. Napokon je zaustavljena prodaja eura uzrokovana skeptičnošću tržišnih sudionika zbog izgleda za gospodarskim rastom u Europskoj uniji. Mnogi delaeri predviđaju početkom iduće godine daljnji oporavak eura i probijanje psihološki važne granice od 0,93 dolara. No, do kraja godine bi euro mogao i malo oslabiti, budući nastupaju božićni i novogodišnji praznici, kad su mnogi uredi za trgovanje prazni. Euro je u zadnjih tjedan dana ojačao 2,79 posto prema dolaru i 2,93 posto prema jenu. S druge, pak, strane, ulagači još nisu sigurni kakva će biti politika američkog predsjednika Georga Busha, odnosno novoimenovanog ministra financija Paula O'Neilla, prema dolaru. Uz očito usporavanje američkog gospodarstva, te očekivanja da će Fed na idućem zasjedanju sniziti kamatne stope, američki dolar trenutno nema šanse privući sudionike. Japanski jen je ovoga tjedna pao na najnižu razinu prema dolaru u zadnjih 16 mjeseci, te najnižu razinu prema euru u zadnjih pet mjeseci. Ulagači su skeptični prema japanskom gospodarskom oporavku, a negativno na njih utječu i oštre korekcije cijena na Tokijskoj burzi. Po ocjeni analitičara, eventualni oporavak jena bit će u uskoj vezi s oporavkom cijena na burzi kapitala. Jen je tako ovoga tjedna oslabio 0,16 posto prema dolaru. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 15. - 22. prosinca 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 15. prosinca 22. prosinca u % Euro 1 7,5959 7,5958 0,00 DEM 1 3,8837 3,8836 0,00 USD 1 8,5869 8,3050 -3,28 GBP 1 12,5969 12,2138 -3,04 JPY 100 7,6395 7,3925 -3,23 ATS 1 0,5520 0,5520 0,00 ITL 100 0,3923 0,3922 0,00 CHF 1 5,0498 4,9795 -1,39 SIT 100 3,5678 3,5649 -0,08 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke je nakon deset tjedana rasta, ovoga tjedna ostala na istoj razini prema kuni. Sve su ostale inozemne valute pojeftinile. Britanska je funta ovoga tjedna oslabila 3,28 posto. Pao je i tečaj američkog dolara, 3,04 posto, te švicarskog franka, 1,39 posto. Japanski je jen zasad najveći gubitnik. U tri tjedna vrijednost mu se spustila čak 9,44 posto. Slovenski tolar je 0,08 posto jeftiniji. Cijene eura, talijanske lire i austrijskog šilinga nisu se mijenjale prema kuni. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, plarinani iznos izdanja iznosio 300 milijuna no, kasnije je smanjen na 217,5 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 148,6 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,235 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,70 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,235 kuna, uz kamatu od 6,70 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 0,40 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 43,7 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,164 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 8,24 posto. Istodobno su, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 25,2 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,164 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kune, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,072 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,20 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 0,79 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,520 milijarde kuna. Od toga je 1,224 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 781,3 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 514 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 27. prosinca. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Manjak državnog proračuna 4,9 milijarde kuna U prvih deset ovogodišnjih mjeseci manjak u državnom proračunu iznosio je 4,9 milijardi kuna, podaci su Ministarstva financija. Državni je proračun u tom razdoblju ostvario ukupno 37,2 milijarde kuna prihoda, što je 2,9 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi iznosili 42,1 milijardu kuna, odnosno porasli su 7,8 posto. Pritom iz Ministarstva financija napominju da se u okviru ovih rashoda nalaze i otplate prošlogodišnjih proračunskih dugovanja. Po podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, tekućim je prihodima u prvih deset mjeseci ove godine ostvareno 34,1 milijardi kuna ili četiri posto više. Kapitalnim je prihodima ostvareno za 16,1 posto manje prihoda, što je i razlog međugodišnjem smanjenju ukupnih prihoda. Prihodi od poreza porasli su 4,9 posto, na 32,98 milijardi kuna, što je rezultat porasta prihoda od PDV-a i trošarina. Porezom na dodanu vrijednost u listopadu ove godine je prikupljeno 20,6 posto (2,4 milijardi kuna), a trošarinama 27,9 posto (723,4 milijuna kuna) više prihoda od onih ostvarenih u prošlogodišnjem listopadu. Tijekom ove godine povećane su gotovo sve trošarine čime je ostvarenje prihoda u prvih deset mjeseci po ovoj stavci (6,3 milijarde kuna) uvećano 25,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od ukupno 5,4 milijardi kuna rashoda izvršenih u listopadu (8,9 posto manje nego u istom mjesecu lani), 23,8 posto odnosilo se na plaće proračunskih korisnika, 19,3 posto na kupovinu dobara i usluga, 50,7 posto na subvencije i tekuće transfere, a ostatak na kapitalne izdatke, plaćanje kamata i posudbe umanjene za otplate. U deset mjeseci ove godine iz državnog je proračuna isplaćeno ukupno 11,7 milijardi kuna tekućih transfera, 30,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Od toga je 6,6 milijardi kuna isplaćeno HZMO-u, 2,2 milijarde kuna HZZO-u i 983,6 milijuna kuna za dječji doplatak. Razlog tom povećanju, pojašnjavaju u Ministarstvu financija, su prvenstveno dodatni transferi izvanproračunskim fondovima kako bi se nadoknadili smanjeni prihodi fondova uslijed smanjenja stopa doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni manjak državnog proračuna u listopadu je iznosio 1,26 milijardi kuna i financiran je povlačenjem kratkoročnog kredita za "premošćivanje" od City Bank iz Londona u iznosu od 2,4 milijarde kuna. 9. Savjet HNB: Uskoro nacionalni klirinški sustav Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je na svojoj sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog, usvojio Financijski plan Hrvatske narodne banke za 2001. godinu, donio odluku o početku rada Nacionalnog klirinškog sustava, kao i više drugih odluka iz svoje nadležnosti, izviješteno je iz HNB-a. Nacionalni klirinški sustav (NKS) zapčet će s radom 5. veljače 2001. i predstavlja značajan korak u okviru reforme platnog prometa u zemlji. Taj će sustav omogućiti nesmetano obavljanje međubankovnih transakcija, a sustavni rizik platnog prometa u smislu izvršenja plaćanja svesti na najmanju moguću mjeru. Uz već postojeći Hrvatski sustav velikih plaćanja, NKS zaokružuje potrebnu infrastrukturu za postizanje krajnjeg cilja reforme platnog prometa - prijenos transakcija platnog prometa, a time i računa gospodarskih subjekata, iz Zavoda za platni promet u banke. Kako bi Nacionalni klirinški sustav mogao nesmetano početi s radom, Savjet HNB-a donio je nekoliko odluka koje stvaraju tehničke pretpostavke za funkcioniranje tog sustava. Među njima je najvažnija ona kojom se, u svrhe osiguravanja dovoljnog limita za poslovanje banaka putem obračunskih računa u NKS-u, postotak obvezne rezerve koji banke moraju držati kod HNB-a smanjuje s dosadašnjih minimalnih 50 posto na 40 posto. Ova će se odluka primjenjivati od 8. siječnja 2001. a procijenjeni učinak smanjenja obvezne rezerve od oko 500 milijuna kuna omogućit će povećanje potencijalnog limita u NKS-u na oko 2,7 milijardi kuna. Savjet HNB-a odlučio je, nadalje, da će blagajnički maksimum ubuduće određivati same banke, štedionice i štedno-kreditne zadruge, a ne Hrvatska narodna banka, kao što je bio slučaj dosad, s obzirom da je poslovanje s gotovim novcem jedan od temeljnih poslova tih institucija. Kontrolu blagajničkog maksimuma u bankama i štedionicama obavljat će Hrvatska narodna banka, a u štedno- kreditnim zadrugama - sukladno Zakonu o štedno-kreditnim zadrugama - nadležnost službe Ministarstva financija. Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je suglasnost Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb za stjecanje većinskog udjela u Universal banci d.d. Sarajevo, tvrtki Strahinjčica d.d. Krapina za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa u Krapinskoj štedionici d.d. Krapina i Hrvatskom fondu za privatizaciju za stjecanje 37 posto dionica s pravom glasa u Hrvatskoj poštanskoj banci. Savjet HNB-a suglasio se i s nekoliko prijedloga nadzornih odbora banaka za imenovanje predsjednika i članova uprava banaka. Tako je Ivan Štokić dobio suglasnost da bude predsjednik Uprave Riječke banke d.d. Rijeka, a Borislav Perožić član uprave te banke, Stipan Pamuković za imenovanje za predsjednika Uprave Nava banke d.d. Zagreb, a Željko Škalec za člana Uprave te banke. Slavko Durmiš dobio je suglasnost da postane član uprave Hrvatske poštanske banke. 10. U studenome blaga deprecijacija kune prema euru i dolaru Tijekom studenoga nastavljena je blaga deprecijacija kune prema euru koja je otpočela sredinom prethodnog mjeseca. Istodobno u studenome je zabilježena i blaža nominalna deprecijacija prosječnog tečaja kune prema dolaru. Prosječni tečaj kune prema euru porastao je sa 7,52 kune za euro u listopadu na 7,55 HRK/EUR u studenome, tako da je kuna nominalno oslabila u prosjeku 0,4 posto, podaci su iz prosinačkog Biltena Hrvatske narodne banke. Tečaj kune prema euru zabilježen krajem studenoga iznosio je 7,57 HRK/EUR i u usporedbi s krajem mjeseca prije također je oslabio 0,4 posto, dok je prema istom prošlogodišnjem mjesecu vrijednost kune prema euru još uvijek nominalno veća za 1,2 posto. Iz središnje banke napominju kako je na aukciji deviza, održanoj 9. studenoga, HNB prodala deviza u ukupnoj vrijednosti od 53,6 milijuna dolara kako bi "ujedno pokazala da se odlučila za stabilan tečaj, u doba kada su zaradale izjave visokih državnih dužnosnika o potrebi za deprecijacijom tečaja kune ne bi li se tako eventualno poboljšala konkurentnost domaćih izvoznika". Usporavanje pak klizanja eura prema dolaru na svjetskim deviznim burzama, uslijed učestalih intervencija Europske središnje banke, odrazilo se i na nominalnu deprecijaciju prosječnog tečaja kune prema dolaru, koja je u studenome iznosila 0,6 posto. Četvrti mjesec za redom, u studenome je, navodi se u Biltenu HNB-a, nastavljena nominalna deprecijacija prosječnog tečaja kune prema košarici valuta, i iznosila je 0,4 posto u usporedbi sa prethnodnim mjesecom, a 4,9 posto u usporedbi s istim mjesecom lani. 11. Hrvatska i MMF postigli sporazum o stand by aranžmanu Hrvatska vlada i izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) postigli su u srijedu u Zagrebu preliminarni sporazum o potpisivanju stand by aranžmana vrijednog 200 milijuna specijalnih prava vučenja. Hrvatska Vlada izašla je s programom za 2001. koji zaslužuje podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), rekao je voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild govoreći novinarima o postizanju preliminarnog sporazuma MMF-a s hrvatskom Vladom o aranžmanu za 2001., vrijednom 200 milijuna specijalnih prava vučenja. Prema Flickenshildovim riječima, dogovor je nastao "nakon nekoliko rundi pregovora" i kao rezultat promjena u stavovima s obje strane. Prvotni predviđeni deficit konsolidirane države bio je 8 posto bruto domaćeg proizvoda, a prihvaćeni proračun polazi od deficita od 5,3 posto BDP-a. To je još uvijek puno, ali je Vlada izrazila spremnost i dalje smanjivati taj fiskalni deficit. Prema dobivenim projekcijama, kaže, smanjivanja bi bila na 4,25 pa na 2,5 te u konačnici na 1,5 posto BDP-a. Proračun je doživio znatne izmjene, s uključenim planom smanjenja mase plaća od 10 posto. Program Vlade je prihvatljiv jer osigurava gospodarski rast i zaposlenost. Gospodarski rast odnosno rast BDP-a s ovogodišnjih 3,5 posto trebao porasti na 4 posto, a inflacija bi sa ovogodišnjih osam posto bila 4,5 posto, uz stabilan tečaj i neznatan rast deviznih rezervi kod središnje banke, dovoljan da pokrije četveromjesečnu vrijednost uvoza. Govoreći o neprivatiziranoj imovini, na dodatni novinari upit voditelj Misije MMF-a je pojasnio da su upoznati s planovima nastavka privatizacije Hrvatskog telekoma, privatizacije Dubrovačke i Croatia banke, Croatia osiguranja, a plan je i ubrzanje restrukturiranje i početak privatizacije INA-e i HEP-a, kao i privatizacija JANAF-a. Svi materijali se upućuju Odboru direktora MMF-a, a konačno prihvaćanje uslijedit će u veljači ili početkom ožujka. "Naš rad ćemo dalje nastaviti unutar MMF-a, gdje ćemo sve materijale podnijeti glavnim odborima, a konačno potpisivanje očekuje se negdje krajem veljače sljedeće godine", rekao je Flickenschild. Račan je rekao da je Hrvatska ovim sporazumom dobila od MMF-a podršku za "ne lagan, težak gospodarski program izlaska iz krize, za razvoj i kreiranje novih radnih mjesta". "Razgovori su bili dugi i plodonosni ... želim izraziti zadovoljstvo predstojećim stand by aranžmanom", naglasio je Račan. "Dobili smo dobar Božićni poklon, ali riječ je o poklonu na kojemu ćemo morati još dosta raditi", kazao je hrvatski premijer, dodajući da je riječ o "ostvarivanju programa Vlade, izlasku iz krize i ostvarivanju gospodarskog razvoja". "Svjesni smo svojih obveza, ali i želje da iskoristimo povijesnu šansu koju Hrvatska ima, i da pokažemo da za koju godinu Hrvatska može postati stabilna, razvijena i prosperitetna zemlja", rekao je Račan. 12. U središnjoj banci zadovoljni postignutim aranžmanom s MMF-om Postignuta suglasnost hrvatske Vlade i izaslanstva MMF-a o predstojećem stand by aranžmanu vrijednom 200 milijuna specijalnih prava vučenja, te odluka Savjeta Hrvatske narodne banke o početku rada Nacionalnog klirinškog sustava (početkom veljače iduće godine), dva su događaja posljednjih dana kojega izuzetno značajnima ocjenjuju i u središnjoj banci. U HNB-u su izuzetno zadovoljni predstojećim stand by aranžmanom s MMF-om. Pritom ističu da to praktično znači i podršku promjenama zakonske regulative u monetarnoj i financijskoj sferi, odnosno prijedlozima novog zakona o HNB-u, o bankama, izmjenama deviznog zakona i promjenama u platnom prometu. U središnjoj banci također ocjenjuju da to znači i podršku opredjeljenju da treba nastaviti s privatizacijom bankovnog sustava (Dubrovačke i Croatia banke), kao i o opredjeljenju da temeljni cilj HNB-a treba biti održanje stabilnosti cijena. Ove će godine inflacija iznositi oko 8 posto, dok bi se u idućoj godini trebala spustiti na 4,5 posto. Pritom iz središnje banke napominju kako je u hrvatskim uvjetima održavanje stabilnosti cijena povezana sa stabilnošću tečaja, te ističu da je važno da se državni proračun ostaruje u planiranim okvirima. Konačno prihvaćanje stand by aranžmana očekuje se krajem veljače iduće godine na Odboru direktora MMF-a. Hrvatskoj, objašnjavaju to u središnjoj banci, u ovom trenutku nisu nužno potrebna sredstva stand by-a, kao što je to možda slučaj s nekim drugim zemljama, pa nema potrebe žuriti, a to je i normalna procedura prihvaćanja takvog aranžmana u MMF-u. 13. Kreću nalozi za isplatu osigurane štednje svim štedišama Svih 30.000 štediša kojima još nije isplaćena osigurana štednja, naloge za isplatu, u ukupnoj vrijednosti 2,3 milijarde kuna, počet će dobivati od ovog tjedna na kućne adrese, najavio je u petak direktor Agencije za osiguranje štednih uloga Marijan Marinko Filipović. Štediše će moći naloge realizirati u poslovnicama 11 banaka, što znači da će do kraja godine biti podmirene sve obveze Agencije prema štedišama, pojasnio je Filipović na konferenciji za novinare. Dodao je da je isplata u kunama, po srednjem tečaju na dan stečaja. Nalozi su se počeli ispisivati, izbor banke je stvar štediše, a obuhvaćene su preostale štediše s većim iznosima iz 11 banaka koje su otišle u stečaj - Županjske, Gradske, Glumine, Komercijalne, Ilirije, Neretvansko-gospodarske, Promdei, Agroobrtničke, Hrvatske gospodarske, Trgovačko turističke banke i Invest štedionice. Time se, napominje Filipović, vraća povjerenje štediša u banke i institucije države i jača međunarodni kreditni rejting Hrvatske. Cijeli je posao oko isplate vezan uz emisiju državnih obveznica za isplatu osigurane štednje, u vrijednosti 2,5 milijarde kuna, koje će otkupiti četiri banke - Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Raiffeisenbank i Riječka banka. Ugovor o tome bit će potpisan u ponedjeljak u Zagrebu, najavio je Filipović. Posebno se osvrnuo i na potrebu jačeg pozicioniranja Agencije u bankarskom sustavu jer ne želimo "biti puki blagajnik i isplatitelj tuđih grešaka". Ujedno je ocijenio da su "gotovo sve banke koje su otišle u stečaj mogle biti spašene". 14. Isplata stare devizne štednje Vukovarske banke u poslovnici PBZ-a Ministarstvo financija izvijestilo je u srijedu da će štediše Vukovarske banke u stečaju od sutra, 21. prosinca, moći početi podizati dospjele obroke i kamate stare devizne štednje i to u Poslovnici Privredne banke Zagreb na zagrebačkom Ksaveru. Za štediše Vukovarske banke u stečaju isplata dospjelih obroka i kamata (10. i 11. anuitet) po deviznoj štednji građana pretvorenoj u javni dug Republike Hrvatske počet će sutra u Poslovnici PBZ-a uz predočenje slijedećih dokumenata: štedna knjižica; identifikacijski dokument; u slučaju nestanka vlasnika štednog uloga rješenje o nestanku i dokaz o srodstvu (bračni drug, roditelj ili dijete nestale osobe) pri čemu se jedan primjerak arhivira za vlastet potrebe; te posebna punomoć u slučaju isplate opunomoćeniku. Posebna punomoć, izvješćuju iz Ministarstva, mora biti ovjerena kod javnog bilježnika ili veleposlanstva RH, odnosno konzularnog predstavništva ako je izdana izvan teritorija Hrvatske. Posebna punomoć treba sadržavati osnovne podatke o vlasništvu štednog uloga; podatke o svim štednim ulozima; osnovne podatke o opunomoćeniku; i ovlaštenje za isplatu štednog uloga. Posebna punomoć izrađuje se u dva primjerka od kojih se jedan arhivira u Poslovnici 121 prilikom obavljanja isplate. Isplata će se obavljati u Poslovnici 121 PBZ-a u Zagrebu, Ksaver 109. 15. DAB izdao obveznice u vrijednosti 2,5 milijardi kuna Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) potpisala je u ponedjeljak s grupom hrvatskih poslovnih banaka Ugovor o upisu obveznica u iznosu od 330 milijuna eura (2,5 milijardi kuna). Sredstva od obveznica banke će sutra doznačiti DAB-u, a Agencija nakon toga započinje s isplatom sve preostale osigurane štednje u banakama u stečaju. Obveznice, za koje garantira hrvatska Vlada, izdane su u dvije serije - na rok od tri godine u iznosu od 105 milijuna eura uz kuponsku kamatnu stopu od 8 posto, te na rok od pet godina u iznosu od 225 milijuna eura uz kuponsku stopu od 8,375 posto. Obje serije izdane su uz valutnu klauzulu, denominirane su u euru, a isplaćuju se u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. To do sada najveće domaće izdanje obveznica u cijelosti je provedeno putem sindikata domaćih banaka. Grupu su kao agenti izdanja predvodile Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka, suaranžeri su Raiffeisen Bank i Riječka banka. Sindikat čine i Erste & Steiermaerkische Bank, Splitska, Cratia, Hypo Alpe Adria Bank, te Varaždinska, Međimurska i Podravska banka. Ugovor su potpisali direktor DAB-a Marinko Filipović, čelnici poslovnih banaka, te ministar financija Mato Crkvenac. Vladino je opredjeljenje za naredno razdoblje, istaknuo je, otvaranje novih radnih mjesta i ubrzanje zapošljavanja, rast industrijske proizvodnje i izvoza, čvrsta ekonomska stabilnost, te konkretno približavanje europskim integracijama. Crkvenac očekuje da će kvalitetni projekti tek doći, te da će iduće godine, moguće već na proljeće, krenuti veći investicijski zamah. 16. Spajaju se Bank Austria i Hypo Vereinsbank u Hrvatskoj Bank Austria i Hypo Vereinsbank spojit će svoje postojeće banke- kćeri u Hrvatskoj do sredine 2001. godine. Kako se navodi u današnjem zajedničkom priopćenju, imenovani su novi članovi Uprave buduće zajedničke banke - kćeri koja će biti dio Bank Austria Grupe. Sve dok integracija ne postane pravovaljana i dok Nadzorni odbor i tijela za nadzor banaka ne izdaju svoju suglasnost, ovim dvjema, još odvojenim bankama upravljat će sadašnje Uprave. Imenovani članovi Uprave preuzet će upravljanje projektom integracije, pojašnjava se u priopćenju. Funkciju predsjednika Nadzornog odbora preuzet će zamjenik generalnog direktora Bank Austria, Karl Samstag. Predsjednik Uprave bit će Goran Gazivoda, a članovi Ivo Bilić i Anđelka Čavlek. Podršku Upravi u svim važnim pitanjima pružat će Fran Friedl, prokurist (Senior General Manager). Novo vodstvo razradit će detaljan projektni plan za integraciju obiju banaka. Bank Austria i HypoVereinsbank u Hrvatskoj zajedno imaju tržišni udio od oko 2 posto, bilančnu votu od 240 milijuna eura i mrežu od 6 poslovnica. U priopćenju se navodi i izjava Gorana Gazivoda da već ostvarenu prvoklasnu tržišnu poziciju na hrvatskom tržištu žele i dalje svim snagama izgrađivati. 17. ZABA preuzima Komercijalnu banku Tuzla u stečaju Zagrebačka banka poslovnu će godinu završiti uspješno, pri čemu je povećala tržišni udjel sa 29 na 36 posto, istaknuo je predsjednik Uprave banke Franjo Luković u srijedu na susretu s novinarima. Podsjetivši na provedene akvizicije - pripajanje Pomorske banke Split, akviziciju Varaždinske banke te preuzimanjem obveza prema deponentima Cibalae banke, Luković je istaknuo i akvizicije izvan Hrvatske. Nakon stjecanje većinskog udjela u Hrvatskoj banci Mostar koja sada posluje kao Zagrebačka banka BH, preuzimanja sarajevske Universal banke, predsjednik Uprave ZABE najavio je i preuzimanje Komercijalne banke Tuzla u stečaju. Time se Banka pozicionira kao vodeća banka na području BiH. Porast devizne štednje za milijardu maraka (na ukupno četiri miljarde), rast kredita i deponenata te predstavljanje novog internet proizvoda e-zaba, obilježili su poslovnu 2000. Zagrebačka je banka krajem studenoga bila 65 posto u vlasništvu stranih portfolio investitora, pri čemu su najveći dioničari Allianz i Unicredito, s udjelom neznatno manjim od 10 posto. Za realizaciju svojih poslovnih ciljeva i obranu tržišnih udjela u BiH i Hrvatskoj, Zagrebačka banka nema potrebu povezivanja s inozemnim strateškim partnerima, ističe Luković u izjavi podijeljenoj novinarima. 18. Privredna banka zagreb preuzela Međimursku banku Privredna Banka Zagreb (PBZ) od četvrtka je vlasnik Međimurske banke Čakovec (MBČ). Ugovor o prodaji i prijenosu dionica, temeljem kojeg PBZ stječe 88,67 posto redovnih i 82,89 posto povlaštenih dionica MBČ, potpisali su predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka i predsjednica Uprave Međimurske banke Mladenka Gombar. U svom daljnjem poslovanju, Međimurska banka zadržava pravni i poslovni identitet, a očekuje se jaka podrška novog vlasnika u njenom daljnjem razvoju, rečeno je prilikom potpisivanja. U tu je transakciju PBZ uložila 150 milijuna kuna, a nakon što su otkupljene i državne obveznice u vrijednosti od 800 milijuna kuna, te uz još neke manje investicije, PBZ je uložila blizu jedne milijarde kuna, istaknuo je Prka. Istaknuo je da "ne žele iz Međimurja izvlačiti kapital, već obrnuto - ulagati" te da upravo u Međimurskoj županiji zbog njenog geopolitičkog položaja žele razviti model transgranične suradnje i investiranja. PBZ, nastavio je Prka, predstavlja četvrtinu hrvatskog bankarstva, s imovinom vrijednom 6 milijardi maraka i raspoloživim kapitalom od 600 milijuna maraka. Nakanu PBZ da investira u razvitak međimurskog gospodarstva pozdravio je međimurski župan Branko Levačić, uz kojega je potpisu ugovora bio nazočan i čakovečki gradonačelnik Alekandar Makovec. 19. Riječka banka - nerevidirana dobit 167 milijuna kuna Riječka banka, koja ja u večinskom vlasništvu Bayerishe Landensbank, ostvarila je u prvih jedanaest mjeseci ove godine nerevidiranu dobit od 167,7 milijuna kuna, izvijestio je u ponedjeljak na konferenciji za tisak predsjednik Uprave te banke mr. Ivan Štokić. Istaknuo je kako je taj pokazatelj posebno značajan zbog činjenice da Riječka banka posluje s niskom maržom, ali, dodao je, racionalno i efikasno, uz strogo konzervatinu politiku plasmana. Relevantni pokazatelji rezultata poslovanja koji Riječku banku svrstavaju u sam vrh hrvatskog bankarstva su prinos na aktivu od 2,66, prinos na dionički kapital od 25 posto, te koeficijent efikasnosti poslovanja od 51 posto, naveo je Štokić. Financijski potencijal Riječke banke na kraju studenog iznosio je 7.646 milijuna kuna, od čega 53 posto čine depoziti stanovništva, a dionička glavnica na razini je 506 milijuna kuna. U Riječkoj banci uposlene su 1033 osobe, koje su primale prosječnu plaću u protuvrijednosti od 1106 DEM. Na tiskovnoj konferenciji je izvješteno da Riječka banka uvodi Eurocard Mastercard Revolving kreditnu karticu koja omogućuje obročni povrat kredita. Poboljšana je i kreditna ponuda stanovništvu te poduzetnicima i obrtnicima, uz znatno niže kamatne stope od dosadašnjih. S ukupno 200 tisuća kuna Riječka banka donirala je danas pet socijalnih ustanova i udruga iz Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske i Zagrebačke županije. 20. Dobit Partner banke u 2000. 4,5 milijuna kuna; 19 posto veća Dobit Partner banke u 2000. iznosit će 4,5 milijuna kuna, što je 19 posto više nego godinu prije, pri čemu je bilančna suma dosegnula 322 milijuna kuna. Predsjednica Uprave banke Marija Šola istaknula je u utorak na susretu s novinarima kako neto kreditni portfelj banke iznosi 185 milijuna kuna, što je 57,6 posto ukupne aktive. Jamstveni portfelj je 74,6 milijuna kuna. Za poslovnu 2001. Šola najavljuje uvođenje kartičnog poslovanja i izdavanje Cirrus/Maaestro kartice i Mastercard kreditne kartice. U drugoj polovini godine planirano je stvaranje vlasitet bankomatske mreže, najprije u poslovnicama, a istodobno će se razvijati i instalacija EFTPOS terminala kod trgovaca. Sve je spremno, kaže Šola, i za najavljeno samostalno vođenje platnog prometa, čime se ostvaruje strateško i operativno ovladavanje i upravljanje likvidnošću. Partner banka donijela je odluku o pristupu Hrvatskoj udruzi banaka, kao banka-suradnica. 21. Croatia banka i UNDP/UNOPS potpisali ugovor o kreditiranju Poslovodstvo Croatia banke d.d. i predstavnici UN-ovih organizacija UNDP/UNOPS iz Ženeve potpisali su u ponedjeljak Ugovor o realizaciji projekta CRO/OO/QO2 za područje Vukovarsko- srijemske županije, s posebnim naglaskom za grad Vukovar, objavili su iz Croatia banke. Riječ je o uključivanju Croatia banke u projekt pod nazivom "Rehabilitacija i održivi razvoj na ratom razorenim područjima Hrvatske". Predviđeno je da će se kreditni plasmani, namijenjeni poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima i mikro poduzetništvu, odobravati preko Croatia banke, odnosno njenih podružnica u Osijeku, Vinkovcima i Belom Manastiru. Kreditni će se plasmani realizirati temeljem Garancijskog fonda, odnosno sredstvima Europske unije. Kamata na plasmane krajnjim korisnicima iznosit će osam posto godišnje, uz jednokratnu naknadu od jedan posto na iznos odobrenih sredstava kredita za pokriće troškova obrade pojedinačnih zahtjeva. 22. Gradska banka očekuje izmjene zakona o bankama Mehaničkom likvidacijom Gradske banke d.d. u stečaju likvidirat će se cijeli niz gospodarskih subjekata, bančinih dužnika, a time i mogućnost naplate dugovanja te isplate zaostalih štednih uloga štedišama, istaknuto je u ponedjeljak na skupu štediša i stečajnog upravitelja Gradske banke s gospodarstvenicima i predstavnicima političkih stranaka u Osijeku. Prijedlozi izmjena Zakona o bankama, koje je predložio saborski zastupnik HSLS-a dr. Vilim Herman, prošle su, unatoč protivljenju Vlade, na nadležnim tijelima Županijskog doma Hrvatskog sabora te na Odborima za financije i zakonodavstvo, ali ne i gospodarstvo Zastupničkog doma, što, kazao je Herman, "nije zapreka da prijedlozi dođu na plenarnu sjednicu Zastupničkog doma". Herman predlaže da banka koja je uspješno prošla stečaj i preustroj više ne bi trebala čekati tri godine da ponovno započne s radom te da se takva banka ne smatra novom bankom. Vlada RH svojim mišljenjem od 7. prosinca nije podržala Hermanov prijedlog objašnjavajući kako bi se na taj način banke koje nastaju preustrojem preferirale u odnosu na one koje nastaju procedurom propisanom Zakonom o bankama. Herman je ustvrdio da, po njegovu razumijevanju stvari, ovako nešto "dolazi iz kabineta gospodina Linića" te da se jedan od pomoćnika ministara u hrvatskoj Vladi, kojega nije želio imenovati, u privatnom razgovoru pohvalno izrazio o njegovim zakonskim prijedlozima, ali da, rekao je Herman "ima drugačije upute i da će se drugačije ponašati na odborima gdje započinje donošenje zakona". Stečajni upravitelj Gradske banke Većeslav Rački ustvrdio je da u Hrvatskoj postoji "gospodarski kanibalizam" koji se očituje u "primitivnom pristupu gospodarstvu" zapitavši je li potrebno uništiti 50 milijuna njemačkih maraka koje trenutačno na računu ima Gradska banka dd u stečaju i njezin značaj za gospodarstvo ove regije. Kazao je kako je ministru za europske integracije Ivanu Jakovčiću uputio pismo sa zamolbom da se u slučaju Gradske banke zauzme jednako kao što se založio za Istarsku. Glasnogovornik Odbora štediša Gradske banke Ivan Bešlić rekao je kako bi se eventualnom likvidacijom banke pokrenuo novi val stečajeva u gospodarstvu i daljnji porast nezaposlenosti te da štediše, zbog velikih potraživanja koje prema Gradskoj banci ima Državna agencija za garanciju štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) pokušavaju kroz različite modele preustroja doći do svoga novca. 23. Sporazum Plive i Zagrebačke banke o prodaji 2,5 postotnog udjala u Plivi Pliva d.d. i Zagrebačka banka (ZABA) postigle su sporazum o prodaji 2,5-postotnog udjela Zagrebačke banke u Plivi, izviješteno je u ponedjeljak iz ZABA-e. Transakcija uključuje prodaju 2.500.000 Plivinih GDR-a u vlasništvu Zagrebačke banke za ukupni iznos od 28.375.000 američkih dolara, od kojih će Pliva isplatiti 16.358.130 dolara u gotovini, dok će preostali dio namiriti s 69.023 dionica Zagrebačke banke u svom vlasništvu. Ovom će transakcijom i Pliva i Zagrebačka banka povećati ukupni broj vlastitih dionica (Pliva na maksimalno dozvoljenih 5 posto, sukladno odobrenju Skupštine dioničara, a Zagrebačka banka na 3 posto, što je u okviru limita od 10 posto skladno Zakonu o trgovačkim društvima). Zagrebačka banka će vlastite dionice iskoristiti za izvršavanje obveza prema zaposlenicima iz opcijskih ugovora, dok će Pliva vlastite dionice prvenstveno koristiti za financiranje daljnih akvizicija. Zagrebačka banka je ovom transakcijom smanjila udio u Plivi na oko 5 posto. Dugoročno Zagrebačka banka nastavit će podržavati Plivu kao njen dioničar, dok god to bude u najboljem interesu Banke i njezinih dioničara. Pliva je, ističe se, zadovoljna postignutim sporazumom sa Zagrebačkom bankom i uvjerena je da će ova transakcija smanjiti zabrinutost nekih investitora vezanu uz mogućnost iznenadne pojave većeg broja dionica na tržištu. 24. Austrijska Styria postala većinski vlasnik Večernjeg lista Austrijska izdavačka tvrtka Styria postala je većinski vlasnik Večernjeg lista, nakon što je Trgovački sud u Zagrebu povukao privremenu mjeru zabrane raspolaganja dionicama tog lista od strane Caritas Investments, potvrdio je u ponedjeljak Nadzorni odbor Večernjeg lista. Navedenom odlukom, koju je Trgovački sud donio u petak 15. prosinca, dionice Večernjaka su prenesene na tvrtku Hrvatska- Styria GmbH iz Graza, koja je tako postala i većinski vlasnik Večernjeg lista. Na današnjoj sjednici Nadzornog odbora, kojom je predsjedavao Marijan Kostrenčić, za njegova je zamjenika izabran generalni direktor austrijske Styrie Horst Pirker. Pored razmatranja poslovnih izvješća za prvih devet mjeseci poslovanja, Nadzorni je odbor odobrio sazivanje skupštine društva Večernjeg lista za početak veljače iduće godine, na kojoj će se odlučivati o dodatnom ulaganju Styrie u taj list, kaže se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Nadzornog odbora Kostrenčić. Trgovački je sud odluku donio istoga dana kada je od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaprimio zahtjev za skidanjem privremene mjere raspolaganja dionicama Večernjeg lista. Austrijska Styria u travnju je ove godine najavila kupnju Večernjeg lista za 26 milijuna maraka, no krajem srpnja je objavila da odustaje od kupnje, obrazloživši to činjenicom da je na snazi privremena mjera zabrane prodaje dionica tog lista, koju je u svibnju, na zahtjev HZMO-a, donio Trgovački sud. Ipak, u kolovozu su predstavnici Styrie posjetili premijera Ivicu Račana, a potpredsjednik Vlade Slavko Linić krajem je kolovoza izvijestio kako je postignut dogovor s Caritas Fundom o prodaji Večernjaka Styrii. Vlada je stoga na svojoj sjednici 31. kolovoza preporučila HZMO-u da zatraži ukidanje privremene mjere. Upravno vijeće HZMO-a sredinom je listopada dalo suglasnost ravnateljici Dunji Vidošević za ukidanjem privremene mjere. Po sporazumu, koji je hrvatska Vlada početkom prosinca potpisala sa Styriom, austrijskom se ulagaču jamči odšteta u slučaju da sudskim presudama Mirovinski fond postane vlasnikom dionica, koje je tada imao Caritas Fund. U sporazumu stoji da će se poštivati ulazak Styrie i da će im biti uklonjen svaki rizik, odnosno da će Mirovinski fond u tom trenutku, budući je dobio 19 milijuna njemačkih maraka kunske protuvrijednosti, biti obeštećen za ulaganja u dio vezan za kupoprodaju Caritas Funda. Također se navodi da je sporazum zaključen na način da se jamči sigurnost Styrie i njezina daljnjega ulaganja. 25. Hrvatska na prvom mjestu u regiji prema veličini ulaganja EBRD- a Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kroz različite kreditne aranžmane, do sada je u Hrvatsku plasirala približno 700 milijuna eura, od čega više od 150 milijuna samo tijekom ove godine. Prilikom potpisivanja vjerojatno posljednjeg ovogodišnjeg Ugovora o kreditiranju, onog s Našicecementom krajem ovog tjedna, direktor EBRD-a za Srednju Europu Alain Pilloux je rekao kako je Hrvatska prema veličini odobrenih sredstava na vodećem mjestu u svojoj regiji, odnosno u jugoistočnoj Europi. Do kraja lipnja ove godine kreditnim sredstvima EBRD-a financirana su 33 različita projekta, od kojih 79 posto (26 projekta) u privatnom sektoru, ukupne vrijednosti od 569 milijuna eura. Među tvrtkama i bankama privatnog sektora koje su do sada dobile kredite EBRD-a, u ukupnom iznosu od 326,9 milijuna eura, nalazi se čak 11 banaka, kojima je odobreno 17 kreditnijih linija za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, turizma i sl. te neke od najvećih hrvatskih kompanija, poput primjerice Plive, Podravke i VIP NET-a. U javni je pak sektor do sada, do 30. lipnja 2000., plasirano 242,1 milijun eura, i to u projekte obnove željeznice, energetskih postrojenja, projekte vezane uz zaštitu okoliša, turizam i poljoprivredu. Među tim je projektima i 48,8 milijuna eura namijenjenih izgradnji spalionice otpada u Zagrebu. EBRD, u vlasništvu 59 zemalja, Europske investicijske banke i Europske unije, samo je unazad mjesec dana potpisala četiri velika ugovora o kreditiranju, i to sa Slavonskom bankom, Plivom, Agrokorom i Našicecementom. Ugovori sa Slavonskom bankom i Našicecementom, oba "teška" po 20 milijuna eura, financijska sredstva namjenjuju restrukturiranju poslovanja tih tvrtki. Plivi je sredinom studenog, pak, EBRD u suradnji s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) odobrio 75 milijuna dolara za izgradnju i opremanje novog Plivinog Istraživačkog instituta u Zagrebu. Zadnjeg dana studenog potpisan je ugovor kojim je EBRD odobrio do sada najveća kreditna sredstva za hrvatske tvrtke - i to Agrokoru. Riječ je o 170 milijuna eura sindiciranog kredita, namijenjenih financijskom restrukturiranju bilance, povratu dospjelih dugovanja te podršci razvoja kompanije na domaćem i inozemnim tržištima, u kojima EBRD, kao banka nositelj projekta, sudjeluje sa 70 milijuna eura. Intenziviranje angažmana Banke u Hrvatskoj dio je novog strateškog plana Banke donešenog nakon ovogodišnjih političkih promjena u Hrvatskoj. Nova strategija u prvi plan stavlja potporu privatizacijskom procesu u Hrvatskoj, izgradnji infrastrukture, poticanju razvoja financijskog sektora, pomoć razvitku malog i srednjeg poduzetništva te promoviranje projekata koji prelaze državne granice. Prema procjeni njihovih ekonomskih stručnjaka, 2000. je za Hrvatsku bila godina gospodarskog oporavka, čemu je znatno pridonijela vrlo dobra turistička sezona. Također, mišljenja su u EBRD-u, nova je vlast prihvatila platformu ekonomskih reformi koja je na tragu približavanju europskim integracijama, što i Banci omogućava jače angažiranje u ubrzavanju tranzicijskih procesa. Uz već sada značajnu potporu privatnom sektoru, Pilloux je za 2001. godinu, pak, najavio i snažniji "ulazak" u projekte vezane uz energetiku i infrastrukturu. 26. Statistika U studenome više od 376 tisuća nezaposlenih - Potkraj studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 376.613 nezaposlenih osoba, što je za 7,1 tisuću osoba ili 1,9 posto više nego u listopadu i za 40,7 tisuća, odnosno 12,1 posto više nego u studenome prošle godine. Time se nastavlja rast nezaposlenosti koja je u listopadu povećana 2,7 posto, u rujnu 2,9 posto, u kolovozu 0,8 posto, a u srpnju za 1,4 posto, nakon tromjesečnog razdoblja smanjivanja broja nezaposlenih koje je bilo rezultat sezonskih kretanja u zapošljavanju. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u studenome, njih 106,6 tisuća ili 28,3 posto tražilo je posao prvi put, što je 7,2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Ostalih 270 tisuća odnosno 71,7 posto imalo je prethodno radno iskustvo, od čega su 53,1 posto bile žene. Tijekom studenoga, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 27,4 tisuća novih tražitelja posla, odnosno 28,3 posto više nego u studenom prošle godine. Od toga je njih 20,4 tisuća (74,3 posto) imalo prethodno radno iskustvo. Najveći broj upisao se u evidenciju Zavoda za zapošljavanje iz djelatnosti prerađivačke industrije (4,8 tisuća ili 23,5 posto), hotela i restorana (4,4 tisuća ili 21,5 posto) i trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (3,7 tisuća ili 18,1 posto). Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 9,5 tisuće osoba, što je 4,9 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (7,2 tisuća ili 75,3 posto), najviše u prerađivačkoj industriji (2,1 tisuće ili 22,2 posto) te u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu u kućanstvo (2,3 tisuća ili 24 posto). Krajem studenoga, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 200,1 tisuća nezaposlenih žena, što je 11,4 posto više nego u prošlogodišnjem studenome, a njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju smanjio sa 53,4 na 53,1 posto. Najveći udio u evidentirnoj nezaposlenosti imaju osobe u dobi od 20 do 24 godine (19,3 posto), a najveće relativno povećanje od 29,1 posto posto u odnosu na studeni prošle godine zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina). U najmlađoj dobnoj skupini (15 - 19 godina) zabilježen je pad od 1,3 posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na studeni prošle godine. Još uvijek je najveći udio nezaposlenih osoba sa KV i VKV spremom. Njihov je udio smanjen sa 35,1 na 34,9 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe s višom i visokom stručnom spremom (VŠS 3,1 posto i VSS 3,9 posto), što je dugoročna pojava. U studenom je povećana evidentirana nezaposlenost u svim županijama, a najveći porast evidentirane nezaposlenosti, u odnosu na isti mjesec lani, zabilježen je u Krapinsko - zagorskoj (25 posto) i Virovitičko - podravskoj županiji (19,8 posto). Najmanji porasti nezaposlenosti zabilježeni su Istarskoj (5,2 posto) i Zadarskoj županiji (5,9 posto). Krajem studenoga, u evidenciji HZZ-a bilo je 31,6 tisuća osoba (8,4 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba) kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca. Njihov broj se u usporedbi s prethodnim mjesecom, povećao za 869 osoba (2,8 posto), a prema istom mjesecu 1999. za 7,6 tisuća (31,6 posto). U odnosu na prošlogodišnji studeni, povećao se i broj korisnika novčane naknade HZZ-a i to za 11,1 tisuća ili 19,2 posto, te sada iznosi 69,1 tisuća. Tijekom studenoga, HZZ-u je prijavljeno 11,4 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 1,2 posto manje nego u studenom 1999. Industrijska proizvodnja u studenom 0,5 posto manja - Industrijska je proizvodnja u studenom ove godine smanjena 0,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je u prvih jedanaest mjeseci porasla u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 2,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine, industrijska je proizvodnja u studenom porasla 5,3 posto. Glavni razlog pada industrijske proizvodnje u studenom je pad proizvodnje od 10,1 posto u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje sa 13,05 posto. Tako veliki pad proizvodnje, pojašnjavaju u Državnom zavodu za statistiku, posljedica je lijepog vremena u promatranom mjesecu, a slična je pojava zabilježena i u listopadu. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, rast proizvodnje zabilježen je kod kapitalnih proizvoda i to za 21,4 posto. Istodobno, proizvodnja energije smanjena je četiri posto, intermedijarnih proizvoda za tri posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 13,9 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,9 posto. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 3,9 posto u odnosu na studeni prošle godine, u prerađivačkoj industriji 0,6 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja smanjena 5,4 posto. U prvih jedanaest ovogodišnjih mjeseci u prerađivačkoj je industriji koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje sa 80 posto, proizvodnja porasla 3,4 posto prema istom lanjskom razdoblju. U sklopu prerađivačke industrije u studenom je najviše porasla proizvodnja duhanskih proizvoda, 38,8 posto, dok je najveći pad proizvodnje zabilježen kod proizvodnje električnih strojeva i aparata, 14,3 posto. U listopadu pad prometa u trgovini na malo - Ukupni promet tvrtki - trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost u listopadu ove godine bio je nominalno 0,9 posto, a realno 1,1 posto manji nego u rujnu. U usporedbi s istim mjesecom lani, promet je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nominalno porastao 17,6 posto, a realno 9,4 posto. U odnosu na prošlogodišnji listopad, najviše je porastao promet u trgovini na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim kućanskim aparatima, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojama i staklom - za 24,6 posto. Nasuprot tome, najveći je pad prometa - od 17,3 posto - zabilježen u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci, pak, ukupni promet u trgovini na malo bio je nominalno 17,2 posto, a realno 10,4 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Rast primitaka i izdataka poduzetnika - U prvih su deset ovogodišnjih mjeseci novčani primici hrvatskih poduzetnika iznosili 319,8 milijardi kuna, što je nominalno 8,5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su ukupni izdaci iznosili 318,4 milijarde kuna, što je rast od 8,1 posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Prema realnim pokazateljima novčani su primici u spomenutom razdoblju porasli 2,5 posto, a izdaci 2,1 posto. Analiziraju li se novčani primici poduzetnika po područjima djelatnosti, kod osam ih je evidentiran rast i to u rasponu od 31 posto u ribarstvu do 2,3 posto u djelatnostima koje se bave poslovanjem nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama. U prerađivačkoj industriji primici su nominalno porasli 10,5 posto, a u trgovini 7,4 posto. Istodobno, negativna su kretanja od početka godine prisutna u graditeljstvu (primici su manji 6,3 posto) te u rudarstvu i vađenju (primici smanjeni 2,6 posto). Novčani izdaci poduzetnika po pojedinim djelatnostima kreću se na približno istoj razini kao i novčani primici. Promatraju li se novčani primici poduzetnika po pojedinim vrstama pozitivan trend bilježe gotovo svi primici. Najviše su porasla primljena sredstva iz proračuna i fondova, 28 posto, na 4,9 milijardi kuna. Negativan je trend zabilježen samo kod primljenih kredita i pozajmica, 5,3 posto, na 3,9 milijardi kuna. Rast je zabilježen i kod svih izdataka, najviše kod plasmana vlastitih sredstva, 19,1 posto, na 4 milijarde kuna. Za financiranje javnih potreba 67,4 milijardi kuna - Ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u prvih su deset ovogodišnjih mjeseci iznosili 67,4 milijarde kuna, što je 0,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Od toga se na prihode proračuna svih razina (države, županija, gradova/općina) odnosilo 46,5 milijardi kuna ili 68,9 posto, na prihode izvanproračunskih fondova 19,8 milijardi kuna ili 29,3 posto te na prihode javnih poduzeća, zajednica i uprava 1,2 milijarde kuna ili 1,8 posto ukupnih prihoda. Od 46,5 milijardi kuna prihoda proračuna, 36,4 milijarde kuna ili 78,4 posto odnosi se na porezne prihode. U strukturi poreznih prihoda PDV čini 49 posto, trošarine 17,4 posto, porez i prirez na dohodak 17 posto, carine 8,8 posto, porez na dobit 5,7 posto, gradski/općinski porezi dva posto te županijski porezi 0,2 posto. Od ukupnih prihoda proračuna svih razina vlasti (države, županije i gradovi/općine) u iznosu od 46,5 milijardi kuna, 37,6 milijardi kuna čine vlastiti prihodi, a 8,9 milijardi kuna zajednički prihodi. U strukturi županijskih proračuna (310,9 milijuna kuna) na županijske poreze i pristojbe odnosi se 36,9 posto, a na ostale prihode 62,9 posto. 27. Uvjeti kreditiranja građana, pravnih osoba i obrtnika u prosincu UVJETI KREDITIRANJA GRAĐANA Gotovinski nenamjenski krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5.000 DEM 1-5 god. - 1/3 - 14 Bank Austria 20.000 DEM 5 god. - 1/3 - 11-16 - " - 5 god. - 1/5 - 11-16 - " - 5 god. - - - 11-16 Brodsko Posavska banka 20.000 DEM 2 god. - 1/3 - 15 Centar banka 5.000 DEM 3 god. - - 2-3% 13-15 Convest banka 15.000 DEM 1-3 god. - 10% 2% 10,99 Croatia banka 10.000 DEM do 2 god. - 1/5 2% 13-14 Dalmatinska banka - 13,5 Dubrovačka banka 20.000 DEM 1-5 god. - da - 6-15* Erste & Steiermarkishe do 80.000 kuna do 5 god. - 0-20% 3% 12-18 Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank 30.000 DEM 1-5 god. 10% 1% 12 Istarska banka 10.000 DEM 1-3 god. - 10-20% - 13 Istarska kreditna b.Umag 20.000 DEM do 4 god. - 15% 2-4% 18 1:3 2-4% 12,5 Karlovačka banka 40.000 kn - 25% 2-3% 15-16 Kreditna banka Zagreb kratkoročni - 18-20 dugoročni - 7-13 Međimurska banka 50.000 DEM 1-3 god. - 15-25% - 14* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 8,5-15 Partner banka 1-5 god. - 1:3 1,5% 12 1-5 god. - 1:4 1,5% 15 1-5 god. - 1:5 1,5% 18 Podravska banka do 3 god. 1:3/1:5 2,5%+ 10-12 20 kn Privredna banka 30.000 DEM do 5 god. - 20% 1,5% 14-14,5 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM do 5 god. - - 3% 12,50 Riadria banka - 1:4 2% 13-13,5 Riječka banka 20.000 DEM do 5 god. - - 1,5% 13 Sisačka banka* 20.000 DEM 2-5 god. - da - 8-20 Slavonska banka do 20.000 DEM 1-5 god. - 20% po tarifi 12 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 2% 13,5-13,9 Varaždinska banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 12 Volksbank 10.000 EUR 1-5 god. - 20-25% - 10-13 Zagrebačka banka do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 3% 13,99 20.000 DEM do 5 god. - 15% 2% 13,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt, * kamata uz valutnu klauzulu na EURO Cibalae banka, * promjenjiva kamatna stopa Dalmatinska banka,* promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka,* kamata uz valutnu klauzulu Privredna banka,* promjenjiva kamatna stopa Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. Potrošački krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 20.000 DEM do 5 god. - 1/3 - 11-16* Creditanstalt - " - - 1/5 - 11-16* - " - - - - 11-16* Centar banka 10.000 DEM do 2 god. - - - 13-15 Dalmatinska banka - - - 12,00 Dubrovačka banka 10.000 DEM 1-3 god. - da - 5-14,5* Erste & Steiermarkishe 50.000 kuna 2-3 god - - 3% 12,5-13,5 Istarska banka 20.000 DEM 1-3 god. - 10-20% - 13 Istarska kred.banka Umag 5.000 DEM do 2 god. - - 2-3% 15 25.000 DEM do 4 god. - - 2-3% 15 Jadranska banka 20.000 DEM 5 god. - - 2,5-5% 10,00 Karlovačka banka 5.000 DEM do 2 god. - - 2% 15 Međimurska banka 2.500 DEM 2 god. - - - 10* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% - 8,5-15 Podravska banka 2 god. - 0,5% + 13/18/18,8 20 kn Privredna banka 20.000 DEM do 5 god. - - - 13-14 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM 3-5 god. - - 2% 13 Riadria banka 2% 13,5 Riječka banka 10.000 DEM do 3 god. - - 2% 13,5 Sisačka banka* 5.000 DEM do 1 god. - - - 8-20 10.000 DEM do 2 god. - - - 13 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 2% 9,9-10,9 Volksbank 13.000 EUR do 5 god. - 0-20% - 7,99-13 Zagrebačka banka 40.000 DEM 5 god. - 10% 2-3% 12,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka* valutna klauzula Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. Stambeni krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u% kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 200.000 DEM do 15 god. - 20% - 9,0* Dalmatinska banka 200.000 DEM do 15 god. - 20% - 9,5* Dubrovačka banka 200.000 DEM 1-15 god. - da - 8,5-13 Erste & Steiermarkishe ovisno o bonitetu do 15 god. - 20% 3% 9,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 200.000 DEM 10 god. - 20% 2% 8,50 15 god. - 20% 2% 8,75 - - - 11,00 Istarska banka 100.000 DEM 5-12 god. - 20% - 10,00 Istarska kred.banka Umag 150.000 DEM do 15 god. - 10% 2-3% 9,85 Karlovačka banka 100.000 DEM 5-10 god. - 20-25% 0,5% 10-10,5 Međimurska banka 100.000 DEM - - 15% - 14* Nava banka 150.000 DEM 15 god. 20% - - 8,5-12 Požeška banka 200.000 DEM 10 god. - 30% - 11,35 Podravska banka 15 god. 1:3/1:5/ 0,5%+ 10/12/14 1:10 20 kn Privredna banka 200.000 DEM do 15 god. - 20% 1,5% 8,88-9,88 Raiffeisenbank Austria 150.000 DEM do 15 god. - 1:5 1,5% 8,5 1:10 - 9,0 Riadria banka - 1:10 2% 8,88 Riječka banka 100.000 DEM do 15 god. - 1:10 1,5% od 9,5 Sisačka banka* 100.000 DEM 10 god. - - - 8-17,5 Slavonska banka do 150.000 DEM 10 i 15 god.- 0-20% prema 10,9, 8,5 tarifi i 8,75 Splitska banka 150.000 DEM 1-15 god. - 20% 1% 9,5 Varaždinska banka 150.000 DEM 5-15 god. - - - 12,00 Volksbank 50.000 EURA 15 god. - 0-20% - 9-11 Zagrebačka banka 1.200.000 KN do 15 god. - 10/20% 1-2% 8,99 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka * uz valutnu klauzulu Splitska banka * promjenjiva kamatna stopa Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. Krediti za kupnju vozila za građane - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit vis. kam. iznos otplate nak- u % kredita nade god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 30.000 DEM 5 god. - - 11,95 Dalmatinska banka prema ugovoru o poslovnoj suradnji s - 12 prodavateljem Dubrovačka banka 60.000 DEM 1-5 god. - da - 6,9-15 Erste & Steiermarkishe do 150.000 kuna do 5 god. - ne do 99.999 2% iznad toga 1/10 - 12,00 Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% - 12,00 Istarska kred.b. Umag 45.000 DEM do 5 god. - - 2-3% 11 i 13 Karlovačka banka 30.000 DEM 5 god. - - 3% 12 Međimurska banka 30.000 DEM 1-3 god. - 20% - 14* Podravska banka do 5 god. - 1:5 2,5%+ 12 20 kn Privredna banka 100.000 DEM do 5 god. - - 2% 12,99 Raiffeisenbank Austria 40.000 DEM 5 god. - - 2% 11,5-13 Riadria banka - - 2% 12 Riječka banka 40.000 DEM do 5 god. - - 1,5% 11,5 Splitska banka 30.000 DEM 1-3 god. - - 2% 10,9 4-5 god. - - 2% 11,9 Varaždinska banka* - 5 god. - - - 12 Volksbank 20.000 EUR do 5 god. - - - 11-12 Zagrebačka banka 40.000 DEM do 5 god. - 10% 2-3% 12,49 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit.* kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka, * kamata uz zaštitnu klauzulu Varaždinska banka, * pri iznosu većem od 7.000 DEM potrebna je uknjižba hipoteke UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA Kratkoročni krediti pravnim osobama - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisi o komitentu, zatraženom iznosu, - 15-18 instrumentu osiguranja ... Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 12-18 Centar banka - 0,266-3,58% 12-18 Convest banka ovisno o bonitetu 0,25% mj. 12-17 Credo banka - - 12,6-15,8 Croatia banka - - 13-19 Dalmatinska banka prema ugovoru - - 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14-19 Erste&Steiermarkishe neograničeno - 0,5-3% 9-16 za likvidnost do 1% 10-16 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen 1-2% 12-14 Istarska kred. banka Umag - 0,5-2% 14-15 Jadranska banka nije određen - 1-5% 8,0-20,2 Kaptol banka 500.000 DEM 5-10% učešće - 15-21 Karlovačka banka -u kunama - 1-2% 15-22 -uz valutnu klauz. - 1-2% 14-20 Kreditna banka Zagreb - - 10-24 Međimurska banka visina mjesečne - 18-22 realizacije Nava banka nema limita - - 10-18 Partner banka - 0,3-1% mj. 12-19 Podravska banka - - 18,5-24 Požeška banka - - 12* i 19 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Raiffeisenbank 9-17 Riadria banka - krediti u kunama do 20% depozit 1% 13,5-17 - s valutnom klauzulom i do 20% depozit 1% devizni 11-15 Riječka banka ovisi o zahtjevu - do 1% 13-17 te ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka* ovisno o bonitetu komitenta i projektu - 16-24 Slavonska banka - s valutnom kaluzulom - A1 12-14, - ostali 14-16 - bez valutne klauzule 15-18 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti - 14-18 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14 Volksbank - - 9,50-15** Zagrebačka banka - krediti u kunama 0,2% mj. 15-16 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 0,2% mj. 11,5-14,5 - devizni (DEM) 0,2% mj. 10,5-13 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Požeška banka* kamata na kredite uz valutnu klauzulu Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. Dugoročni krediti pravnim osobama - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisno o komitentu, ovisno o komitentu, - 14 kategoriji rizičnosti, iznosu, instrumentima instrumentima osiguranja osiguranja, rizicima Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka - - 0,3-1% 8-12 Centar banka - - 1% 12-15 Convest banka ovisno o bonitetu - - 2% 9-12 Croatia banka - - - 13-19 Dalmatinska banka prema ugovoru - 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - - 13,5-18,5 i instrumentima osiguranja Erste & Steiermarkishe neograničeno - - 0,5-3% 7-14 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita - po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen do 30% - 2% 10-12 Istarska kred.b.Umag - kunski i devizni- - 2% 13-14 - u kunama - 30% 2% 8,0 - u devizama - 1:3 2% 9,0 Jadranska banka nije određen - - 1-5% 8-20,2 Kaptol banka 500.000 DEM 10-20% - - 14 Karlovačka banka - - 1% 10-16 Kreditna banka Zagreb - - - 8-18 Međimurska banka - - 15-25% - 14 1.000.000 dem - - - 12 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni Partner banka prema izvoru i programu - 0,5-1% 3-9 Podravska banka - - - 13-16 Požeška banka - - - 8-12* Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Raiffeisenbank - - - 9-17 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1-2% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 1-2% 11,25-16,25 Riječka banka ovisno o zahtjevu 0/25% - do 1% 9-11 i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka* ovisno o bonitetu i projektu 14-20 Slavonska banka - valutna klauzula A 10-12, ostali 12-14 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Varaždinska banka ovisno o kriteriju - prema - 9-12 rangiranja komitenta ugovoru Volksbank 30% - - 9-14** Zagrebačka banka - krediti u kunama 0,5-3% 15,5-17,5 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 0,5-3% 13,5-17 - devizni (DEM) 0,5-3% 12,5-15,5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Međimurska banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu Požeška banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. UVJETI KREDITIRANJA OBRTNIKA Kratkoročni krediti obrtnicima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ visina kamatna kredita učešće naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisi o komitentu, zatraženom iznosu, - 15-18 instrumentu osiguranja ... Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 0,3-1% 15 Centar banka - 0,266-3,58% 12-18 Convest banka ovisno o bonitetu - 0,25% mj. 12-17 Credo banka - - 12,6-15,8 Croatia banka - - 13-19 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 12-18 sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen - 1-2% 12-14 Istarska banka 50.000 DEM 10% - 11-13* Istarska kred. banka Umag - 0,5-2% 14-15 Jadranska banka nije određen - 1-5% 8,0-20,2 Karlovačka banka - 1,5% 15,00 Nava banka nema limita - - 10-18 Partner banka - 0,3-1 mj. 12-19 Podravska banka - - 18,5-24 Riječka banka do 50.000 DEM 20% depozita 2% 18,00 Volksbank - - 9,50-15** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 15,00 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 11,5-13 - devizni (DEM) * 10-11,5 - revolving za kartično poslovanje * 10,00 - okvirni po žrn po principu tekućeg * 15-20 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Požeška banka* kamata na kredite uz valutnu klauzulu Istarska banka* - visina kamatne stope ovisi o poslovanju obrta Dugoročni krediti obrtnicima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit visina kamatna kredita naknade stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisno o komitentu, ovisno o komitentu, - 14 kategoriji rizičnosti, iznosu, instrumentima instrumentima osiguranja osiguranja, rizicima Bank Austrija prema dogovoru Brodsko Posavska banka 0,3-1% 13-15 Centar banka - - 1% 12-15 Convest banka ovisno o bonitetu - - 2% 9-12 Croatia banka - - - 13-19 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - - 14-16 banka sposobnosti tražioca kredita po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank nije određen 30% - 2% 10-12 Istarska banka 20.000 DEM - 20% - 11-12* 50.000 DEM - 20% - 11,00* 100.000 DEM - 20% - 11-12* Istarska kred.b.Umag - kunski i devizni- - 0,5-2% 13-14 - u kunama - 30% 0,5-2% 8,0 - u devizama - 1:3 0,5-2% 9,0 Jadranska banka nije određen - - 1-5% 8-20,2 Karlovačka banka - - 1% 10-16 Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni Partner banka prema izvoru i programu 0,5-1% 3-9 Podravska banka - - - 13-16 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 1-2% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 1-2% 11,25-16,25 Riječka banka do 100.000 DEM - 15% 2% 12,00 Slavonska banka - valutna klauzula - A 10-12, ostali 12-14 Volksbank 30% - 9-14** Zagrebačka banka - krediti u kunama * 15,5-16 - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) * 13,5-15,5 - devizni (DEM) * 12-14 - za kupnju automobila * 12,90 - malo gospodarstvo * 8-10 - podrška malom gospodarstvu (sradnja Caritas) * 11,00 - poticanje malog poduzetništva 9,00 * visina naknade određuje se ovisno o klijentu - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Istarska banka* - visina kamatne stope ovisi o poslovanju obrta