US-RU-HR-diplomacija-Vlada-Organizacije/savezi-Diplomacija VOA 21.12. AMERIČKA VANJSKA POLITIKA GLAS AMERIKE - VOA21. XII. 2000.Kakva iskušenja čekaju američku vanjsku politiku? Američki analitičari primjećuju da im je lakše
skorašnjoj vladi predsjednika Georgea W. Busha dati opće nego posebne vanjskopolitičke savjete. Kao i uvijek, nevolja je u pojedinačnim stvarima - od palestinsko-izraelskih sukoba, balkanskog bureta baruta, prijetnji Kine Tajvanu i američke proturaketne obrane do odlučnosti terorista da potkopaju zadnju preostalu supersilu na svijetu. Suradnik Glasa Amerike Ed Warner navodi u svom osvrtu gledišta nekih analitičara o vanjskopolitičkim pitanjima s kojima je suočen novoizabrani predsjednik George W. Bush:Novoimenovani državni tajnik, umirovljeni general Colin Powell je ukazao da Sjedinjene Države moraju prići pitanju planiranog sustava proturaketne obrane u suradnji s drugim zemljama. Novoizabrani predsjednik George Bush je naglasio istu poantu tijekom predizborne kampanje. Ali ni jedno drugo pitanje ne dijeli američki vanjskopolitički establišment koliko pitanje izgradnje sustava proturaketne obrane. Utjecajna istraživačka korporacija Rand konstatira u svom dugom izvješću da se dvostranačka skupina bivših tvoraca vanjske politike i vanjskopolitičkih znalaca slaže
GLAS AMERIKE - VOA
21. XII. 2000.
Kakva iskušenja čekaju američku vanjsku politiku? Američki
analitičari primjećuju da im je lakše skorašnjoj vladi
predsjednika Georgea W. Busha dati opće nego posebne
vanjskopolitičke savjete. Kao i uvijek, nevolja je u pojedinačnim
stvarima - od palestinsko-izraelskih sukoba, balkanskog bureta
baruta, prijetnji Kine Tajvanu i američke proturaketne obrane do
odlučnosti terorista da potkopaju zadnju preostalu supersilu na
svijetu. Suradnik Glasa Amerike Ed Warner navodi u svom osvrtu
gledišta nekih analitičara o vanjskopolitičkim pitanjima s kojima
je suočen novoizabrani predsjednik George W. Bush:
Novoimenovani državni tajnik, umirovljeni general Colin Powell je
ukazao da Sjedinjene Države moraju prići pitanju planiranog
sustava proturaketne obrane u suradnji s drugim zemljama.
Novoizabrani predsjednik George Bush je naglasio istu poantu
tijekom predizborne kampanje. Ali ni jedno drugo pitanje ne dijeli
američki vanjskopolitički establišment koliko pitanje izgradnje
sustava proturaketne obrane. Utjecajna istraživačka korporacija
Rand konstatira u svom dugom izvješću da se dvostranačka skupina
bivših tvoraca vanjske politike i vanjskopolitičkih znalaca slaže
o mnogim pitanjima, ali ne i o pitanju proturaketne obrane - o
njezinoj učinkovitosti i utjecaju na svijet. Bivši američki
ambasador u NATO-u Robert Hunter drži da će se novoizabrani
predsjednik Bush svakako morati suočiti s tim pitanjem:
= Bitno je da novi predsjednik odmah priđe pozornom razmatranju
pitanja nacionalne proturaketne obrane. Naš panel je podijeljen
oko smjera u kome bi trebalo poći, ali se jednoglasno slažemo da bi
moglo biti mnogo nedaća ukoliko novi predsjednik ubrzo ne nađe
pravi smjer.
Dvostranački panel se također slaže - kako se navodi u izvješću
korporacije Rand - o načinu prilaza neuništivom i ratobornom
iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu, koji će vjerojatno kad-tad
staviti na kušnju novu američku Vladu. Je li cilj svrgnuti Sadama
Huseina ili ga samo obuzdati?
Kada je riječ o politici prema azijskim zemljama, Zalmay Halilzad
kaže da se u izvješću Randa naglašava da bi Sjedinjene Države
trebale razmjenjivati informacije, kako s Tajvanom tako i s Kinom,
kako bi se izbjegla svaka pogrješna računica:
= Predložili smo novoj upravi razmatranje prelaska s dvosmislene
strategije, koja je bila korisna, na jasniju strategiju koja bi
uključila protimbu nezavisnosti Tajvana i istodobno istaknula da
bi Sjedinjene Države uzvratile na svaki neizazvani napadaj na
Tajvan.
Drugi nisu bili sigurni što bi predstavljalo 'neizazvani napadaj'.
Pitanje jasnoće - po njihovu mišljenju - još nije riješeno. U
izvješću Randa se dalje naglašava da je od bitnog značenja da Rusija
postane pouzdani član međunarodne zajednice. Istodobno se podupire
proširenje članstva NATO-a, čemu se ruska Vlada žestoko protivi.
Robert Hunter smatra da je pitanje budućnosti NATO-a od primarnog
značenja:
= Proces izgradnje NATO-a se mora nastaviti i novoizabrani američki
predsjednik će morati doći na čelo i raditi na summitu 2002. godine
o proširenju članstva. NATO-u bi bilo iznimno teško da u tom
trenutku ne primi nove članove. Sućnosno pitanje jest koje bi
zemlje trebalo tada primiti u NATO i kako izgraditi proces koji
primanjem novih članova povlači za sobom.
Ravnatelj vanjskopolitičkih studija u washingtonskom institutu
Cato Ted Carpenter vjeruje da će proširenje članstva NATO-a
ozbiljno ugroziti odnose Rusije sa Zapadom:
= Vanjskopolitički stručnjaci Randa pretpostavljaju da je moguće
opaliti ćušku Rusima dodatnim proširenjima NATO-a i istodobno
njegovati konstruktivne odnose s ruskom vladom. Morat ćemo
izabrati - zaustaviti proširenje NATO-a ili se pomiriti s daljnjim
pogoršanjem odnosa s Rusijom.
Ted Carpenter očekuje da će vanjskopolitička postava
novoizabranoga predsjednika Georgea W. Busha pokazivati više
opreza nego ambicija.
(VOA)