SRBIJANSKI DRŽAVNI MEDIJI - OSLOBAĐANJE ILI SAMO PROMJENA STRANE?

BEOGRAD, 20. prosinca (Hina/Reuters)- Nedavni ogorčeni prigovori Slobodana Miloševića i njegove supruge na "pristranost" medija i njihovo "služenje stranim obavještajnim službama" odražavaju promjene koje su se u srbijanskim medijima dogodile u protekla dva i pol mjeseca od demokratskih promjena u Beogradu.#L# Dok su u vrijeme masovnih prosvjeda, zgrada parlamenta i državne televizije u Beogradu gorjeli 5. listopada, mediji koji su do tada bili pod strogim nadzorom Miloševića proglasili su se "oslobođenima", obećavši da će ubuduće slijediti načela objektivnog informiranja, podsjeća u svom osvrtu Reuters. Televizija i novine koji su do rujanskih izbora osuđivali oporbene čelnike kao zapadne plaćenike i izdajnike, sada, uoči izbora 23. prosinca, ekstenzivno i uvelike nekritično prate njihove aktivnosti. Američka skupina Human Rights Watch ocjenjuje da Srbija ima priliku za održavanje slobodnih i poštenih izbora prvi puta od formalnog uvođenja višestranačja 1990. "Vladina kontrola medija značajno je promijenjena od vremena kada je SPS gotovo apsolutno kontrolirao medije", ocjenjuje se u izbornom izvješću HRW-a. No kritičari kažu da mediji još nisu istinski nezavisni, optužujući ih za "prevrtanje kaputa" i favoriziranje novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice i njegovih saveznika. Milovan Jauković, urednik vanjske politike u nezavisnom tjedniku Danas, kaže da je većina novinara u državnim medijima ista kao i u vrijeme Miloševića. "Oni su ustvari samo promijenili strane. To nije stvarna promjena", rekao je. Sličnoga je mišljenja i Nataša Kandić, aktivistica za ljudska prava i direktorica beogradskog Centra za humanitarno pravo. "Moram priznati da ono što ja vidim u medijima, posebno u medijima koji sebe zovu 'oslobođenima', jest to da se oni natječu jedni s drugima tko će gore govoriti o onima koji su bili na vlasti", izjavila je za tjednik NIN. Aleksandar Đorđević iz Ureda Europske komisije u Beogradu, kaže kako su "državni mediji postali otvoreniji, ali im i dalje nedostaje profesionalizma". Urednica u nezavisnoj agenciji Beta, Ljubinka Marković, tvrdi da državne medije sada vode ljudi koji su koji su podržavali Koštunicinu stranku u DOS-u. "Oni nisu dovoljno nezavisni. Nije dovoljno reći: Mi smo slobodni", kaže Marković koja je, poput mnogih drugih novinara, 1993. napustila državnu agenciju Tanjug kada ju je Milošević iz nekoć međunarodni ugledne novinske kuće pretvorio u propagnadni servis. Dušan Daković, v.d. glavnog urednika Tanjuga priznaje da državni mediji imaju dosta "razumijevanja" prema DOS-u i kako nastoje ne biti oštri prema njemu. "Trebate nešto vremena da bi postali objektivni i neutralni", kaže Daković, novinar s 25 godišnjim iskustvom u Tanjugu. On smatra da je to reakcija na pritisak pod kojim su bili mediji u vrijeme Miloševićeva režima, kada su ministri u vladi dnevno zvali Tanjug i sugerirali što i kako treba pisati. Promatrači ocjenjuju da je još puno rada potrebno kako bi se stvorio medijski sektor zapadnog stila, uključujući i privatizaciju i uspostavu javne radio televizije, no većina se slaže da se stanje mijenja na bolje. "Iako su političari DOS-a dominantno prisutni u srbijanskim elektronskim i tiskanim medijima, ostale stranke i pokreti prate se korektno. Jezik pro-DOS-ovih medija u opisivanju drugih stranaka neutralan je i objektivan", drži Human Rights Watch. Nova politička klima trebala bi olakšati i život nezavisnim medijima, koji su u Miloševićevoj eri bili izloženi pritisku i čestim kaznama po strogom zakonu o informiranju. "Više nismo pod stalnim pritiskom", kaže Jauković iz Danasa. Miloševićeva čvrsta kontrola nad državnom televizijom i drugim medijima poslužila je kao instrument za njegov dolazak na vlast i njezino 13-godišnje zadržavanje, dok se stara socijalistička Jugoslavija raspala u krvoproliću koje je često inicirala srpska nacionalistička propaganda, ocjenjuje u svom osvrtu Reuters. (Hina) dh sd