HR-ERBD-ULAGANJA U HR-Bankarstvo HRVATSKA NA PRVOM MJESTU U REGIJI PREMA VELIČINI ULAGANJA EBRD-A HRVATSKA NA PRVOM MJESTU U REGIJI PREMA VELIČINI ULAGANJA EBRD-A Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kroz različite kreditne
aranžmane, do sada je u Hrvatsku plasirala približno 700 milijuna eura, od čega više od 150 milijuna samo tijekom ove godine. Prilikom potpisivanja vjerojatno posljednjeg ovogodišnjeg Ugovora o kreditiranju, onog s Našicecementom krajem ovog tjedna, direktor EBRD-a za Srednju Europu Alain Pilloux je rekao kako je Hrvatska prema veličini odobrenih sredstava na vodećem mjestu u svojoj regiji, odnosno u jugoistočnoj Europi. Do kraja lipnja ove godine kreditnim sredstvima EBRD-a financirana su 33 različita projekta, od kojih 79 posto (26 projekta) u privatnom sektoru, ukupne vrijednosti od 569 milijuna eura. Među tvrtkama i bankama privatnog sektora koje su do sada dobile kredite EBRD-a, u ukupnom iznosu od 326,9 milijuna eura, nalazi se čak 11 banaka, kojima je odobreno 17 kreditnijih linija za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, turizma i sl. te neke od najvećih hrvatskih kompanija, poput primjerice Plive, Podravke i VIP NET-a. U javni je pak sektor do sada, do 30. lipnja 2000., plasirano 242,1 milijun eura, i to u projekte obnove željeznice, energetskih postrojenja, projekte vezane uz zaštitu okoliša, turizam i
HRVATSKA NA PRVOM MJESTU U REGIJI PREMA VELIČINI ULAGANJA EBRD-A
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kroz različite kreditne
aranžmane, do sada je u Hrvatsku plasirala približno 700 milijuna
eura, od čega više od 150 milijuna samo tijekom ove godine.
Prilikom potpisivanja vjerojatno posljednjeg ovogodišnjeg
Ugovora o kreditiranju, onog s Našicecementom krajem ovog tjedna,
direktor EBRD-a za Srednju Europu Alain Pilloux je rekao kako je
Hrvatska prema veličini odobrenih sredstava na vodećem mjestu u
svojoj regiji, odnosno u jugoistočnoj Europi.
Do kraja lipnja ove godine kreditnim sredstvima EBRD-a financirana
su 33 različita projekta, od kojih 79 posto (26 projekta) u
privatnom sektoru, ukupne vrijednosti od 569 milijuna eura.
Među tvrtkama i bankama privatnog sektora koje su do sada dobile
kredite EBRD-a, u ukupnom iznosu od 326,9 milijuna eura, nalazi se
čak 11 banaka, kojima je odobreno 17 kreditnijih linija za
financiranje malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede,
turizma i sl. te neke od najvećih hrvatskih kompanija, poput
primjerice Plive, Podravke i VIP NET-a.
U javni je pak sektor do sada, do 30. lipnja 2000., plasirano 242,1
milijun eura, i to u projekte obnove željeznice, energetskih
postrojenja, projekte vezane uz zaštitu okoliša, turizam i
poljoprivredu. Među tim je projektima i 48,8 milijuna eura
namijenjenih izgradnji spalionice otpada u Zagrebu.
EBRD, u vlasništvu 59 zemalja, Europske investicijske banke i
Europske unije, samo je unazad mjesec dana potpisala četiri velika
ugovora o kreditiranju, i to sa Slavonskom bankom, Plivom,
Agrokorom i Našicecementom.
Ugovori sa Slavonskom bankom i Našicecementom, oba "teška" po 20
milijuna eura, financijska sredstva namjenjuju restrukturiranju
poslovanja tih tvrtki. Plivi je sredinom studenog, pak, EBRD u
suradnji s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) odobrio 75
milijuna dolara za izgradnju i opremanje novog Plivinog
Istraživačkog instituta u Zagrebu.
Zadnjeg dana studenog potpisan je ugovor kojim je EBRD odobrio do
sada najveća kreditna sredstva za hrvatske tvrtke - i to Agrokoru.
Riječ je o 170 milijuna eura sindiciranog kredita, namijenjenih
financijskom restrukturiranju bilance, povratu dospjelih
dugovanja te podršci razvoja kompanije na domaćem i inozemnim
tržištima, u kojima EBRD, kao banka nositelj projekta, sudjeluje sa
70 milijuna eura.
Intenziviranje angažmana Banke u Hrvatskoj dio je novog strateškog
plana Banke donešenog nakon ovogodišnjih političkih promjena u
Hrvatskoj. Nova strategija u prvi plan stavlja potporu
privatizacijskom procesu u Hrvatskoj, izgradnji infrastrukture,
poticanju razvoja financijskog sektora, pomoć razvitku malog i
srednjeg poduzetništva te promoviranje projekata koji prelaze
državne granice.
Prema procjeni njihovih ekonomskih stručnjaka, 2000. je za
Hrvatsku bila godina gospodarskog oporavka, čemu je znatno
pridonijela vrlo dobra turistička sezona. Također, mišljenja su u
EBRD-u, nova je vlast prihvatila platformu ekonomskih reformi koja
je na tragu približavanju europskim integracijama, što i Banci
omogućava jače angažiranje u ubrzavanju tranzicijskih procesa.
Uz već sada značajnu potporu privatnom sektoru, Pilloux je za 2001.
godinu, pak, najavio i snažniji "ulazak" u projekte vezane uz
energetiku i infrastrukturu.