ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Zajednica i udruge izbjeglih Hrvata, povratnika i naseljenika u RH na današnjoj su Konvenciji od hrvatske Vlade, međunarodne zajednice i vlasti u BiH zatražile konkretne odluke koje će izbjeglim Hrvatima
iz BiH, povratnicima i naseljenicima u Hrvatskoj omogućiti poštivanje temeljnih ljudskih prava na zavičaj i dostojanstven život, te pravo na slobodni izbor između povratka u prijašnje mjesto prebivališta ili pravo na ostanak u Hrvatskoj.
ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Zajednica i udruge izbjeglih Hrvata,
povratnika i naseljenika u RH na današnjoj su Konvenciji od
hrvatske Vlade, međunarodne zajednice i vlasti u BiH zatražile
konkretne odluke koje će izbjeglim Hrvatima iz BiH, povratnicima i
naseljenicima u Hrvatskoj omogućiti poštivanje temeljnih ljudskih
prava na zavičaj i dostojanstven život, te pravo na slobodni izbor
između povratka u prijašnje mjesto prebivališta ili pravo na
ostanak u Hrvatskoj. #L#
Kroz devet prihvaćenih točaka Zajednica i udruge od hrvatske Vlade,
vlasti u BiH te međunarodne zajednice traže da se jasno odrede prema
trajnim i pravednim rješenjima za sve izbjegle i raseljene za
vrijeme ratnih sukoba te pruže potrebnu pomoć u ostvarivanju
programa povratka i rješevanju potreba i prava onih koju svoju
budućnost vide u povratku ili u integraciji u nove sredine.
Na današnjoj Konvenciji u starogradskoj vijećnici u Zagrebu
nazočni su bili i predstavici hrvatske Vlade i Sabora, UNHCR-a,
OESS-a, Europske komisije, USAID-a, te brojni predstavnici
useljeničkih udruga.
Konvencija je organizirana radi uspostave dijaloga i bolje
suradnje između različitih udruga izbjeglica koje žele ostati u
Hrvatskoj ili se žele vratiti u BiH, etničkih skupina, hrvatske
Vlade i međunarodnih organizacija koje djeluju u Hrvatskoj.
Na Konvenciji je rečeno da je od 1992. iz BiH iseljeno 450.000
Hrvata, od kojih je trećina izbjegla u zemlje zapadne Europe,
trećina u prekooceanske zemlje, a trećina u Hrvatsku.
Povratak ide jako sporo, što je vidljivo iz podatka da se u srpski
entitet u BiH vratilo svega petstotinjak Hrvata.
Potpredsjednica Vlade Željka Antunović istaknula je kako je
Konvencija veliki korak ka drugačijem pristupu rješevanju problema
povratka i to bez obzira na nacionalnu pripadnost i na mnogo
efikasniji način nego dosada. Predstavnici udruga prepoznali su
probleme i pronašli puteve ostvranje povratka i zaštite ljudskih
prava koji su istovjetni putevima hrvatske Vlade, ocijenila je.
Zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić naglasio je da se u
proteklih 10 godina ljudima obećavalo da će dobiti tuđu imovinu i tu
živjeti, premda je to u suprotnosti s hrvatskim Ustavom koji jamči
nepovredivost privatnog vlasništva. U Hrvatskoj je bilo takvo
stanje i smatralo se da treba destimulirati povratak srpskih
građana, a sada se to mijenja i Vlada se zalaže za pravo povratka ili
ostanka svakog čovjeka bez obzira na nacionalnu pripadnost, rekao
je Granić. "Ne želimo kolektivnu, već individualanu odgovornost
onih koji su počinili ratne zločine", rekao je Granić, obećavši
pomoć Vlade u rješavanju problema povratka i pozvavši međunarodnu
zajednicu da se tome priključi.
(Hina) bma sšh