ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Novoizabrani američki predsjednik George W. Bush najavio je u predizbornoj kampanji da želi smanjiti američku vojnu nazočnost na Balkanu, ali u ostvarivanju tog cilja mogao bi se suočiti s ograničenim
izborom.
ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Novoizabrani američki predsjednik
George W. Bush najavio je u predizbornoj kampanji da želi smanjiti
američku vojnu nazočnost na Balkanu, ali u ostvarivanju tog cilja
mogao bi se suočiti s ograničenim izborom.#L#
Administracija bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha
pokušala je početkom devedesetih izbjegavati krizu u bivšoj
Jugoslaviji, dok dolazeća administracija njegovog sina najavljuje
da želi napustiti Balkan.
Međutim, novoizabrani predsjednik mogao bi, u trenutku kada će
željeti smanjiti broj američkih vojnika u regiji, shvatiti da su
njegove opcije ograničene, ocjenjuje u ponedjeljak američka
novinska agencija Associated Press.
Trenutno se u Bosni i Hercegovini nalazi oko 4.300, a na Kosovu oko
7.000 američkih vojnika, koji su došli u regiju nakon mirovnih
sporazuma potpisanih uz posredovanje predsjednika Billa
Clintona.
Tijekom druge predizborne televizijske rasprave u listopadu, Bush
je rekao da bi "želio izvući američke snage s Balkana", te da će
"raditi s Europljanima kako bi ih uvjerio da oni pošalju svoje snage
na teren".
U bivšoj Jugoslaviji više nema nasilnih sukoba, a glavni pokretač
ratova - bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević
svrgnut je s vlasti. Međutim, ključna pitanja koja su dovela do
sukoba još uvijek nisu riješena i trajni mir na Balkanu nije
postignut, piše AP.
Kosovski Albanci odbacuju povratak jugoslavenskih vlasti unatoč
rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje potvrđuju
suverenitet Beograda u toj pokrajini.
U Bosni i Hercegovini nije postignut veliki napredak u stvaranju
zajedničke države Hrvata, Srba i Bošnjaka.
Pod takvim okolnostima, čini se da će Bush teško uvjeriti
Europljane da prihvate značajno smanjenje američkih vojnih snaga u
regiji. Već sada Europljani daju veći dio mirovnih vojnika na
Balkanu, a vlade europskih zemalja našle bi se u slučaju američkog
odlaska pred problemom kako popuniti nastale rupe.
Isto tako, američke snage doživljavaju se kao garancija da će SAD
iskoristiti svoju veliku diplomatsku, gospodarsku i vojnu moć kako
bi spriječio moguće ponovno izbijanje sukoba u regiji.
Umirovljeni general Colin Powell, kojeg je Bush u subotu imenovao
nasljednikom državne tajnice Madeleine Albright, rekao je da će
Sjedinjene Države nastaviti svoju ulogu aktivne velesile u
međunarodnoj politici.
Powell, prvi crni državni tajnik u američkoj povijesti, rekao je da
će SAD "ostati inspiracija za svijet", ali ne na taj način da
"koristi svoju snagu kako bi ostao iza svojih zidova, već
uključivanjem u svijet".
Powell je rekao da će SAD ponovno razmotriti svoje vojne obveze u
Europi, ali neće djelovati suprotno željama američkih saveznika u
Europi. "Naš plan je, odmah nakon inauguracije predsjednika,
ponovno razmotriti nazočnost naših snaga ne samo u Bosni, nego i na
Kosovu i na mnogim drugim mjestima", rekao je general Powell.
Nova administracija ipak neće "pobjeći" od svoje mirovne uloge na
Balkanu, dodao je Powell.
Kad je početkom devedesetih eskalirala kriza u bivšoj Jugoslaviji,
Bijela kuća je odlučila Europljanima prepustiti rješavanje krize.
Isto tako, europske zemlje su same željele dokazati da su sposobne
suočiti se s krizom u vlastitom dvorištu.
Europa nije uspjela - svaka je europska vlada slijedila svoje
nacionalne interese i podupirala "svoju" stranu u sukobu, a i
sukobljene strane čekale su na uključivanje SAD-a, kao jedine
svjetske velesile sposobne uspostaviti mir, ocjenjuje AP.
Čini se da su isti oni faktori zbog kojih je SAD bio prisiljen
uključiti se u rješavanje krize još uvijek prisutni, i da zbog toga
novom američkom predsjedniku neće biti lagano ispuniti predizborna
obećanja o vojnom napuštanju regije.
(Hina) dv nab