GB-US-FR-HR-IZBORI-Vlada-Politika BBC 17. XII. TISAK- SUKOB BUSHA I EUROPE BRITANSKI RADIO - BBC17. XII. 2000.Pregled tiskaAmerički su izbori ovog vikenda središnjom temom nedjeljnih izdanja britanskih listova. Svi listovi donose
profile ključnih osoba nove administracije, a ponajviše se bave Colinom Powellom, novim američkim državnim tajnikom, savjetnicom predsjednika za nacionalnu sigurnost Condolezze Rice i potpredsjednikom Richardom Cheneyjem, za kojega 'The Observer' tvrdi kako se ispostavio ključnim pregovaračem i posrednikom u danima sastavljanja nove administracije. Ali svim je britanskim listovima prije svega na pameti sudbina tzv. posebnih odnosa Washingtona i Londona. 'The Observer' tako u svom uvodničkom komentaru na tu temu piše kako je jasno da Ovalni ured i Ulica Dawning neće biti tako usklađeni kako su o bili Tony Blair i Bill Clinton. Štoviše, novi republikanski režim u Washingtonu neće imati jednake prioritete kao i Velika Britanija. Ključna točka na Bushovoj geostrateškoj mapi su Rusija, Srednji istok i Pacifik, gdje je Kina biti identificirana kao ključna strateška prijetnja. To, nastavlja list, za London znači da se Bijela kuća više neće baviti Sjevernom Irskom. Osim toga valja biti pripreman na
BRITANSKI RADIO - BBC
17. XII. 2000.
Pregled tiska
Američki su izbori ovog vikenda središnjom temom nedjeljnih
izdanja britanskih listova. Svi listovi donose profile ključnih
osoba nove administracije, a ponajviše se bave Colinom Powellom,
novim američkim državnim tajnikom, savjetnicom predsjednika za
nacionalnu sigurnost Condolezze Rice i potpredsjednikom Richardom
Cheneyjem, za kojega 'The Observer' tvrdi kako se ispostavio
ključnim pregovaračem i posrednikom u danima sastavljanja nove
administracije.
Ali svim je britanskim listovima prije svega na pameti sudbina tzv.
posebnih odnosa Washingtona i Londona. 'The Observer' tako u svom
uvodničkom komentaru na tu temu piše kako je jasno da Ovalni ured i
Ulica Dawning neće biti tako usklađeni kako su o bili Tony Blair i
Bill Clinton. Štoviše, novi republikanski režim u Washingtonu neće
imati jednake prioritete kao i Velika Britanija. Ključna točka na
Bushovoj geostrateškoj mapi su Rusija, Srednji istok i Pacifik,
gdje je Kina biti identificirana kao ključna strateška prijetnja.
To, nastavlja list, za London znači da se Bijela kuća više neće
baviti Sjevernom Irskom. Osim toga valja biti pripreman na
Amerikance koji više neće biti spremni prolijevati krv u Europi, a
Colin Powell sklon je doktrini kako niti jedan rat nije vrijedan
američkog života. Condolezze Rise je već opetovano govorila o tome
kako bi se američki mirovnjaci trebali povući s Kosova. No, smatra
'The Observer', introvertnu Ameriku treba gledati kao priliku da se
redefiniraju posebni odnosi. Nema razloga vjerovati kako će
Britanija i Sjedinjene Države zauvijek imati iste interese. London
bi trebao iskreno govoriti o opasnosti Bushova entuzijazma za
nacionalni antiraketni obrambeni sustav, a britansko odbijanje
sudjelovanja u tom, kako 'The Observer' tvrdi 'luđačkom sustavu',
mogao bi spriječiti Ameriku da ne šteti i sebi i drugima.
Neke su razlike već počele izbijati u prvi plan, ako je vjerovati
naslovnoj stranici 'The Sunday Timesa', gdje se tvrdi kako Bushovi
savjetnici upozoravaju da su francuski prijedlozi o europskim
snagama za hitnu intervenciju bodež uperen u srce NATO-a. John
Bolton, za kojeg se vjeruje da će postati zamjenikom državnog
tajnika, rekao je kako će Amerika obustaviti obavještajnu opskrbu
Velike Britanije ukoliko europske snage i NATO neće zajedno
surađivati. Britaniju ćemo morati pitati jesu li s nama ili s njima,
poručio je Bolton.
Ove su primjedbe uslijedile nakon što u petak Sjedinjene Države
nisu uspjele na sastanku ministara vanjskih poslova Atlanskog
saveza u Bruxellesu uključiti europske snage u operativnu
ustrojstvo NATO. Američki vrhovni zapovjednik NATO general Joseph
Ralston smatra kako bi valjalo uvesti sustav integracije kako bi
osoblje Sjevernoatlanskog saveza moglo pomoći pri planiranju
europskih vojnih akcija. S druge strane, Francuzi ustrajavaju da bi
Europska unija trebala planirati neke operacije sama i vidi ulogu
za NATO samo u slučaju najvećih vojnih kampanja, čitamo na
naslovnoj stranici 'The Sunday Timesa'.
'The Independent on Sunday' donosi kratki pregled odluka koje bi u
ključnim političkim pitanjima George W. Bush mogao donijeti kao
predsjednik. Vanjska politika: tijekom kampanje on se zalagao za
izgradnju nacionalnog obrambenog antiraketnog sustava, a sada mu
predstoji borba da to progura kroz Kongres. Što se tiče slanja
vojnika u prekomorske zemlje George W. će podržati svojeg
neintervencionističkog državnog tajnika Colina Powella. To znači
da neće biti novih Bosni i Kosova, ali isto tako da će tamo
raspoređeni vojnici ostati još neko vrijeme na svojim zadacima.
Porez: ambiciozni prijedlog smanjenja poreza za 1,3 trilijuna
dolara tijekom deset godina već umanjuju republikanci u Kongresu.
Ali do poreznih olakšica će ipak doći, i one će biti toliko male da
ih nitko neće zapravo niti osjetiti. Zdravstvo: dvojica
predsjedničkih kandidata nisu imala baš različite planove, no
nakon izbora vrijednosti dionica farmaceutskih kompanija su
porasle, što sugerira da ulagači misle da Bushova zdravstvena
reforma neće biti oštra. Okoliš: Bush ima katastrofalnu povijest
zagađivanja Teksasa iza sebe, a na racionalnoj će razini morati
biti daleko oprezniji, smatra 'The Independent on Sunday'.
Isti list piše kako su američke novine odlučne ustanoviti pravog
pobjednika izbora u Floridi, obzirom da zakon te države omogućava
svima dostup do glasačkih listića. Tako je list 'Miami Health'
kanio uposliti svoje novinare da pronađu te famozne na pola
perforirane glasačke listiće. U time će mu se pridružiti i 'The New
York Times' i 'The Washington Post'. Isto tako glavna američka
organizacija za zaštitu prava crnaca istjerat će na vidjelo zašto
je najveći broj nevažećih glasačkih listića bio baš iz crnačkih
glasačkih okruga.
Od ostalih tema svakako pozornost privlači i sporni posjet Joerga
Haidera Vatikanu. 'The Sunday Telegraph' veli kao su Papa i koruški
guverner četiri minute privatno razgovarali. Za to vrijeme širom
Rima održani su prosvjedi ljevičara, talijanskih partizana iz II.
svjetskog rata i Židova. Također kontraprosvjede su držale
desničarske skupine, a talijanska policija je morala na nekim
mjestima kordonom spriječiti dvije skupine prosvjednika da se ne
sukobe. Odlazeći na audijenciju kod Pape, Haider je prosvjede
proglasio djelom histeričnih komunista, rekavši kako Italija ima
prevelikodušnu imigrantsku politiku. On je zatim dodao da on i Papa
dijele iste stavove o emigraciji, čitamo u 'The Sunday
Telegraphu'.
(BBC)