FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 17. XII. TISAK- SUKOB BUSHA I EUROPE

GB-US-FR-HR-IZBORI-Vlada-Politika BBC 17. XII. TISAK- SUKOB BUSHA I EUROPE BRITANSKI RADIO - BBC17. XII. 2000.Pregled tiskaAmerički su izbori ovog vikenda središnjom temom nedjeljnih izdanja britanskih listova. Svi listovi donose profile ključnih osoba nove administracije, a ponajviše se bave Colinom Powellom, novim američkim državnim tajnikom, savjetnicom predsjednika za nacionalnu sigurnost Condolezze Rice i potpredsjednikom Richardom Cheneyjem, za kojega 'The Observer' tvrdi kako se ispostavio ključnim pregovaračem i posrednikom u danima sastavljanja nove administracije. Ali svim je britanskim listovima prije svega na pameti sudbina tzv. posebnih odnosa Washingtona i Londona. 'The Observer' tako u svom uvodničkom komentaru na tu temu piše kako je jasno da Ovalni ured i Ulica Dawning neće biti tako usklađeni kako su o bili Tony Blair i Bill Clinton. Štoviše, novi republikanski režim u Washingtonu neće imati jednake prioritete kao i Velika Britanija. Ključna točka na Bushovoj geostrateškoj mapi su Rusija, Srednji istok i Pacifik, gdje je Kina biti identificirana kao ključna strateška prijetnja. To, nastavlja list, za London znači da se Bijela kuća više neće baviti Sjevernom Irskom. Osim toga valja biti pripreman na
BRITANSKI RADIO - BBC 17. XII. 2000. Pregled tiska Američki su izbori ovog vikenda središnjom temom nedjeljnih izdanja britanskih listova. Svi listovi donose profile ključnih osoba nove administracije, a ponajviše se bave Colinom Powellom, novim američkim državnim tajnikom, savjetnicom predsjednika za nacionalnu sigurnost Condolezze Rice i potpredsjednikom Richardom Cheneyjem, za kojega 'The Observer' tvrdi kako se ispostavio ključnim pregovaračem i posrednikom u danima sastavljanja nove administracije. Ali svim je britanskim listovima prije svega na pameti sudbina tzv. posebnih odnosa Washingtona i Londona. 'The Observer' tako u svom uvodničkom komentaru na tu temu piše kako je jasno da Ovalni ured i Ulica Dawning neće biti tako usklađeni kako su o bili Tony Blair i Bill Clinton. Štoviše, novi republikanski režim u Washingtonu neće imati jednake prioritete kao i Velika Britanija. Ključna točka na Bushovoj geostrateškoj mapi su Rusija, Srednji istok i Pacifik, gdje je Kina biti identificirana kao ključna strateška prijetnja. To, nastavlja list, za London znači da se Bijela kuća više neće baviti Sjevernom Irskom. Osim toga valja biti pripreman na Amerikance koji više neće biti spremni prolijevati krv u Europi, a Colin Powell sklon je doktrini kako niti jedan rat nije vrijedan američkog života. Condolezze Rise je već opetovano govorila o tome kako bi se američki mirovnjaci trebali povući s Kosova. No, smatra 'The Observer', introvertnu Ameriku treba gledati kao priliku da se redefiniraju posebni odnosi. Nema razloga vjerovati kako će Britanija i Sjedinjene Države zauvijek imati iste interese. London bi trebao iskreno govoriti o opasnosti Bushova entuzijazma za nacionalni antiraketni obrambeni sustav, a britansko odbijanje sudjelovanja u tom, kako 'The Observer' tvrdi 'luđačkom sustavu', mogao bi spriječiti Ameriku da ne šteti i sebi i drugima. Neke su razlike već počele izbijati u prvi plan, ako je vjerovati naslovnoj stranici 'The Sunday Timesa', gdje se tvrdi kako Bushovi savjetnici upozoravaju da su francuski prijedlozi o europskim snagama za hitnu intervenciju bodež uperen u srce NATO-a. John Bolton, za kojeg se vjeruje da će postati zamjenikom državnog tajnika, rekao je kako će Amerika obustaviti obavještajnu opskrbu Velike Britanije ukoliko europske snage i NATO neće zajedno surađivati. Britaniju ćemo morati pitati jesu li s nama ili s njima, poručio je Bolton. Ove su primjedbe uslijedile nakon što u petak Sjedinjene Države nisu uspjele na sastanku ministara vanjskih poslova Atlanskog saveza u Bruxellesu uključiti europske snage u operativnu ustrojstvo NATO. Američki vrhovni zapovjednik NATO general Joseph Ralston smatra kako bi valjalo uvesti sustav integracije kako bi osoblje Sjevernoatlanskog saveza moglo pomoći pri planiranju europskih vojnih akcija. S druge strane, Francuzi ustrajavaju da bi Europska unija trebala planirati neke operacije sama i vidi ulogu za NATO samo u slučaju najvećih vojnih kampanja, čitamo na naslovnoj stranici 'The Sunday Timesa'. 'The Independent on Sunday' donosi kratki pregled odluka koje bi u ključnim političkim pitanjima George W. Bush mogao donijeti kao predsjednik. Vanjska politika: tijekom kampanje on se zalagao za izgradnju nacionalnog obrambenog antiraketnog sustava, a sada mu predstoji borba da to progura kroz Kongres. Što se tiče slanja vojnika u prekomorske zemlje George W. će podržati svojeg neintervencionističkog državnog tajnika Colina Powella. To znači da neće biti novih Bosni i Kosova, ali isto tako da će tamo raspoređeni vojnici ostati još neko vrijeme na svojim zadacima. Porez: ambiciozni prijedlog smanjenja poreza za 1,3 trilijuna dolara tijekom deset godina već umanjuju republikanci u Kongresu. Ali do poreznih olakšica će ipak doći, i one će biti toliko male da ih nitko neće zapravo niti osjetiti. Zdravstvo: dvojica predsjedničkih kandidata nisu imala baš različite planove, no nakon izbora vrijednosti dionica farmaceutskih kompanija su porasle, što sugerira da ulagači misle da Bushova zdravstvena reforma neće biti oštra. Okoliš: Bush ima katastrofalnu povijest zagađivanja Teksasa iza sebe, a na racionalnoj će razini morati biti daleko oprezniji, smatra 'The Independent on Sunday'. Isti list piše kako su američke novine odlučne ustanoviti pravog pobjednika izbora u Floridi, obzirom da zakon te države omogućava svima dostup do glasačkih listića. Tako je list 'Miami Health' kanio uposliti svoje novinare da pronađu te famozne na pola perforirane glasačke listiće. U time će mu se pridružiti i 'The New York Times' i 'The Washington Post'. Isto tako glavna američka organizacija za zaštitu prava crnaca istjerat će na vidjelo zašto je najveći broj nevažećih glasačkih listića bio baš iz crnačkih glasačkih okruga. Od ostalih tema svakako pozornost privlači i sporni posjet Joerga Haidera Vatikanu. 'The Sunday Telegraph' veli kao su Papa i koruški guverner četiri minute privatno razgovarali. Za to vrijeme širom Rima održani su prosvjedi ljevičara, talijanskih partizana iz II. svjetskog rata i Židova. Također kontraprosvjede su držale desničarske skupine, a talijanska policija je morala na nekim mjestima kordonom spriječiti dvije skupine prosvjednika da se ne sukobe. Odlazeći na audijenciju kod Pape, Haider je prosvjede proglasio djelom histeričnih komunista, rekavši kako Italija ima prevelikodušnu imigrantsku politiku. On je zatim dodao da on i Papa dijele iste stavove o emigraciji, čitamo u 'The Sunday Telegraphu'. (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙