FR-DE-integracije-Diplomacija-Vlada-Organizacije/savezi-Parlament FRANCUSKA-LE MONDE OD 17.12.00.PARIZ I BERLIN NAKON NICE FRANCUSKALE MONDE17. XII. 2000.Nakon Nice, Berlin se želi pomiriti s Parizom i razmisliti o europskom
političkom projektu"'Ne možemo si dopustiti da prijeđemo crvenu crtu koja bi od europske Njemačke načinila njemačku Europu', obrazložio je u petak 15. XII. Joschka Fischer, njemački ministar vanjskih poslova, pošto je s povjerenstvom Bundestaga za europska pitanja razgovarao o rezultatima susreta na vrhu u Nici. Osude francuskog predsjedanja, komentari o slabljenju francuskog položaja u Europi dovode Njemačku u neugodan položaj. Ona se plaši da će se naći potpuno sama u ulozi vođe koja bi mogla zastrašiti njezine partnere i dugoročno naštetiti njezinim interesima. 'Ne osjećamo se dobro u takvim prilikama. Ne želimo biti sami. Europa se i dalje mora okretati oko francusko-njemačke osovine', tumači savjetnik g. Schroedera, dok g. Fischer smatra da bi 'svaki pokušaj izolacije Francuske imao kobne posljedice'.Njemačka se na vrijeme povukla iz igre u Nici. Postigla je to da se u Europskom vijeću povede računa o njezinoj demografskoj važnosti i da se u budućem proširenom Europskom parlamentu ne smanji broj
FRANCUSKA
LE MONDE
17. XII. 2000.
Nakon Nice, Berlin se želi pomiriti s Parizom i razmisliti o
europskom političkom projektu
"'Ne možemo si dopustiti da prijeđemo crvenu crtu koja bi od
europske Njemačke načinila njemačku Europu', obrazložio je u petak
15. XII. Joschka Fischer, njemački ministar vanjskih poslova,
pošto je s povjerenstvom Bundestaga za europska pitanja razgovarao
o rezultatima susreta na vrhu u Nici. Osude francuskog
predsjedanja, komentari o slabljenju francuskog položaja u Europi
dovode Njemačku u neugodan položaj. Ona se plaši da će se naći
potpuno sama u ulozi vođe koja bi mogla zastrašiti njezine partnere
i dugoročno naštetiti njezinim interesima. 'Ne osjećamo se dobro u
takvim prilikama. Ne želimo biti sami. Europa se i dalje mora
okretati oko francusko-njemačke osovine', tumači savjetnik g.
Schroedera, dok g. Fischer smatra da bi 'svaki pokušaj izolacije
Francuske imao kobne posljedice'.
Njemačka se na vrijeme povukla iz igre u Nici. Postigla je to da se u
Europskom vijeću povede računa o njezinoj demografskoj važnosti i
da se u budućem proširenom Europskom parlamentu ne smanji broj
njezinih zastupnika, dok ih većina drugih velikih europskih
zemalja, među njima i Francuska, gube. No, govoriti o Njemačkoj kao
o pobjednici iz Nice 'nema smisla', misli g. Fischer: Europa nije
'trgovina u kojoj će se svatko poslužiti'. Njemačka misli da
zadovoljstvo zbog prvog mjesta u Uniji čiji je stroj zakočen, ne
može biti dugotrajno.
Joschka Fischer koji je u svibnju ove godine pokrenuo raspru o
federalnoj budućnosti Unije, još uvijek je uvjeren u to: 'Europa s
27 članova neće moći djelovati sa sadašnjim ustanovama. Ona će
djelovati samo nakon dublje integracije'. No ponovno pokretanje,
ako ga bude, moći će se dogoditi samo zahvaljujući zajedničkom
djelovanju Francuske i Njemačke. G. Fischer nipošto ne vjeruje u
mogućnost osnutka drugih saveza. Prema njegovu mišljenju, male
zemlje često upozoravaju na opasnost od francusko-njemačkog
direktorija, ali su zapravo više zabrinute kada 'par koji je
pokretač europske integracije ne radi'. 'Bilo bi dobro da Francuska
i Njemačka sjednu zajedno i iznesu zajedničke prijedloge za
razdoblje nakon Nice', rekao je g. Fischer.
U petak je najavljeno da će se kancelar Gerhard Schroeder već u
siječnju susresti s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom i
premijerom Lionelom Jospinom, koje će pratiti g. Fischer i Hubert
Vedrine, francuski ministar vanjskih poslova. Kancelar, kažu u
Berlinu, dijeli stajališta svog ministra vanjskih poslova. Dakako,
visoki savjetnik g. Schroedera rekao je odmah u ponedjeljak nakon
susreta na vrhu u Nici, da je francusko-njemačka veza danas
'potrebna, ali nije dovoljna'. U srijedu, na sastanku s ministrima,
sam je kancelar izjavio, prema podacima iz više izvora, da 'treba
preispitati francusko-njemačke odnose'. No Njemačka, koja je od
petnaestorice uspjela postići da utvrde novi sastanak 2004. o
izgradnji Europe, želi ići dalje. 'Kancelar je pragmatičan, nema
zamjerki na prošlost i gleda u budućnost. Nakon Nice ne treba biti
stanke. Pravac je utvrđen. S kim ćemo ići naprijed, ako ne s
Francuskom? Kako god bilo, nema nikog drugog', tumači drugi
savjetnik.
'Neu definieren', što znači ponajprije raskrstiti s vezama 'na
stari način' i upraviti pogled prema budućnosti. 'Mladim
naraštajima ne možemo sve opravdati dvama svjetskim ratovima i
atomskom snagom', rekao je g. Fischer. Ta nova definicija neće biti
laka. Svađa je ostavila traga. 'Njemačka je svjesna svoje
prošlosti, ali je umorna od njezine zloporabe i od zahtjeva da pod
tom izlikom financira bolest kravljeg ludila ili francusko
poljodjelstvo, rekao je visoki dužnosnik. Neki su u skloni da sve
neuspjehe iz zadnjih godina pripišu Francuskoj. 'Nakon Berlina
1999., vjerovali smo da je naš neuspjeh posljedica neiskustva,
nastavlja visoki dužnosnik. Sada smo sigurni da je to od početka
Chiracova pogrješka. On je načinio više štete nego Mitterrand u
doba ujedinjenja. Njegova Francuska je utvara'.
Smatra se da je za sve zlo, više od kohabitacije, odgovorna
nesposobnost Francuske da izvuče pouke iz pada Zida. 'Francuska
mora prekinuti s diplomacijom iz XIX. stoljeća' koju čine spletke i
protokol, kaže dužnosnik. Ona napose treba temeljito proučiti
problem. 'Europa je za Francusku oduvijek bila način da nametne
svoje državne interese, dok je za Njemačku Europa bila državni
interes', obrazlaže g. Fischer.
Francuska mora pozitivno utvrditi svoje državne interese u novoj
Europi, umjesto da se ponaša kao zauzeta tvrđava koja natraške ide
prema neizbježivom proširenju, misle neki. Gospoda Schroeder,
Chirac i Jospin nisu nikada zajedno razgovarali o europskom
krajnjem cilju. Nakon govora na Humboldtovu sveučilištu, g.
Fischer ima dojam da ga je Hubert Vedrine ostavio nasred puta, pošto
je s njim dvije godine radio na budućnosti Europe, a Nijemci sada
nestrpljivo očekuju da Lionel Jospin očituje svoje stajalište.
Uostalom, razlike nisu samo odlika vlada. Susret koji su u Berlinu
13. XII. organizirali čelnici kršćansko-demokratske stranke i
francuske desnice koju su predvodili Alain Juppe i Jacques Tobin,
također autori prijedloga o budućem europskom Ustavu, pokazao je
koliko još puta treba prevaliti da bi se predodžbe međusobno
približile", piše Arnaud Leparmentier.