VOA 13. XII. NICA

GLAS AMERIKE - VOA 13. XII. 2000. Čelnici 15 država članica EU u Nici ipak postigli sporazum o proširenju. Prilog Rogera Wilkisona. Nakon pet dana ispunjenih mukotrpnim pregovaranjem, čelnici 15 država članica Europske unije u Nici su ipak postigli sporazum o proširenju Unije. No glavni cilj summita - stvaranje učinkovitije i manje birokratizirane zajednice - nije postignut. Najpozitivnije reakcije na summit u Nici došle su iz 12 država koje se nadaju članstvu u Uniji, u roku od sljedećih pet ili šest godina. Iako za to još nije određen točan datum, deset bivših komunističkih zemalja, kao i Cipar i Malta, sada su sigurne da će ući u Uniju i da će kao članice biti u jednakopravnom položaju u odnosu na starosjedioce. Peter Ludlow, direktor Centra za europske studije u Bruxellesu, kaže da za proširenje prema istoku i jugu vise nema prepreka. = Najsretnija činjenica jest da je Unija vrlo jasno pokazala da o proširenju razmišlja vrlo ozbiljno. Europsko vijeće išlo je čak i dalje, izražavajući nadu da će građani barem nekih od država kandidata već glasati na izborima za Europski parlament, 2004. godine - kaže Peter Ludlow. No, i dalje ostaje pitanje kako će takva proširena Unija - s 27 umjesto 15 članica - funkcionirati. Summitom u Nici je naime dominirao spor između većih i manjih članica Unije, a bile su očite razlike i između većih članica. Razlike se odnose na budući utjecaj pojedine države u donošenju odluka u zajedničkim tijelima. Sudionicima summita nije pošlo za rukom pojednostavniti taj proces, čime bi ga učinio jasnijim za običnog građana Europe. Europsko se povjerenstvo na summitu snažno zalagalo za donošenje odluka većinom glasova, a ne konsenzusom. Međutim, mnoge su zemlje zadržale pravo veta kada se radi o osjetljivim unutrašnjim pitanjima - kao što su porezi za Britance, politika useljavanja za Nijemce, i uvoz filmova i televizijskih serija - za Francuze. Takav se razvoj događaja mogao očekivati, kaže Steven Everts, analitičar pri londonskom Centru za europsku reformu. = Riječ je se o vrlo osjetljivim pitanjima, zbog toga je i teško ukinuti pravo veta pojedine države. To su pitanja poput nadzora nad granicom, porezne politike, mirovinskog osiguranja, obrane. Te teme predstavljaju bit nacionalne suverenosti i identiteta svake od zemalja članica, kaže gospodin Everts. On osim toga dodaje da je nova generacija europskih državnika manje privržena ideji europskog jedinstva, kao što su to u prošlosti primjerice bili francuski predsjednik Francois Mitterand ili njemački kancelar Helmut Kohl. = Sadašnji europski državnici su pragmatični političari, koji su vrlo proeuropski nastrojeni. Vrlo im se sviđa ideja europske integracije. No, sam cilj ne smatraju osobito važnim. Važan im je jedino ako je riječ o pitanju koje pojedina zemlja ne može samostalno riješiti, smatra ovaj britanski stručnjak. Peter Ludlow vjeruje da summit u Nici predstavlja pobjedu većih članica Unije - Britanije, Francuske, Njemačke i Italije. Ove će zemlje u Vijeću ministara, gdje se određuje buduća politika, imati većinu glasova i moći će blokirati svaku inicijativu koja nije u njihovom interesu. Da bi stupio na snagu, sporazum iz Nice treba ratificirati Europski parlament, kao i zakonodavna tijela svih 15 članica. Neki viši dužnosnici Europskog parlamenta već su savjetovali da se dokument odbaci, jer bi njime donošenje odluka postalo još kompliciranije, a ne jednostavnije. Ako se to dogodi, primanje u članstvo država središnje i istočne Europe bilo bi odgođeno, do izglasavanja novih unutrašnjih reformi. (VOA)