ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Pšenice će u Hrvatskoj do iduće žetve biti dovoljno, a na zahtjev seljačkih udruga Ministarstvo gospodarstva Vladi će proslijediti njihov prijedlog da se od početka godine uvede nulta stopa carine za uvoz
umjetnih gnojiva, izjavio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon današnjeg sastanka sa predstavnicima udruga i Ministarstva poljoprivrede.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Pšenice će u Hrvatskoj do iduće žetve
biti dovoljno, a na zahtjev seljačkih udruga Ministarstvo
gospodarstva Vladi će proslijediti njihov prijedlog da se od
početka godine uvede nulta stopa carine za uvoz umjetnih gnojiva,
izjavio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon današnjeg
sastanka sa predstavnicima udruga i Ministarstva
poljoprivrede.#L#
Stanje na domaćem tržištu pšenice, izvoz pšenice i raskid ugovora s
osječkom tvrtkom In-Cubo te pitanje povećanja cijene umjetnih
gnojiva bile su osnovne teme o kojima se danas razgovaralo, kazao je
Fižulić.
Što se tiče In-Cuba Vladino Povjerenstvo je jučer završilo svoj
posao i sutra ide sa svojim stavom na Vladu, kazao je Fižulić.
Ravnateljstvo će još jednom razgovarati s tvrtkom In Cubo i
pokušati naći rješenje po kojem bi ta tvrtka pristala da po novim
tržišnim uvjetima i po novoj cijeni otkupi onaj ostatak pšenice
koji je bio predviđen za izvoz ili nešto manje, s obzirom na to da se
trenutne bilance još uvijek vode. Potpune zalihe će se znati tek
nakon što budu završene sve inventure, a to je negdje do 15.
siječnja. " Trenutačno ne znamo koliko se pšenice nalazi na
privatnim posjedima, po procjeni se radi od oko 150 tisuća tona"
kazao je Fižulić.
Obzirom da se prema kalkulacijama u Hrvatskoj troši između 42 do 45
tisuća tona mjesečno, onda bi pšenice bilo dovoljno i za izvoz kako
je bilo prvotno planirano, odnosno još 60.000 tona. Ukupno je
izvezeno 130.000 tona.
In-Cubu, s kojima je Ministarstvo raskinulo prošli tjedan ugovor,
sada se nudi šansa, ako to Vlada prihvati, da prihvati tržinu cijenu
koja je danas i da po njoj izveze pšenicu, s obzirom da svojom
krivicom nije izvezao pšenicu po 56 lipa, kada je za to imao šansu.
Da je In Cubo u kolovozu platio kompletnu cijenu moga je dobiti
200.000 tona i njih izvesti, ali to nije učinio. Tada je cijena bila
niža, dolar je bio niži. In Cubo bi sada, ako želi trebao prihvatiti
novo cijenu koja je bitno veća od one po kojoj je bila, odnosno
sadašnja je tržišna cijena 110 dolara za tonu, odnosno 92- 93 lipe u
što treba računati još i 15 do 16 lipa trošak transporta do Rijeke.
Problem nije u izvozu nego u u tome što pšenicu nije otkupio, nije ju
platio.
Za iznos koji je In Cubo uplatio, to što je uplatio je i dobio, a od
ukupno dogovorenih oko 100 milijuna kuna, platio je između 57-60
milijuna kuna, te nije izvezao i preuzeo 17.000 tona.
Zaključak Povjerenstva je da mu se od tih 17.000 tona naplati šteta
koja je nanesena zbog toga što nije podigao pšenicu na vrijeme, te
zbog toga što je uzrokovao povećena troškove skladištenja ( što je
između 3-4 milijuna kuna kada se utvrdi točna brojka), nakon toga mu
se oslobađa ta blokirana količina i može ju izvesti.
Ostatak od 40 milijuna kuna uopće nije uplaćen pa se pšenica nije ni
mogla dobiti, što nije sporno, a ako želi ostatak više ne može
računati na originalnu cijenu, već prema cijeni koja je sada na
tržištu. In-Cubo je ušao u taj posao, no nije moga ispoštovati
ugovor zbog svojih financijskih poteškoća, kaže Fižulić.
Na današnjem sastanku, nastavlja ministar, pokušao sam objasniti
zbog čega je povećanje cijene umjetnih gnojiva bilo nužno kako bi
uopće u Hrvatskoj opstala proizvodnja umjetnih gnojiva i kako bi
tvornica u Kutini dobila šansu da na tržišni način riješi svoj
daljni razvoj. Seljački su savezi postavili zahtjeve da se uz
liberalizaciju cijene umjetnih gnojiva, koja slijedi, uvede
istovremeneo i nulta stopa carine koja je sada 15 posto, a od
početka bi godine trebala biti 13,3 posto.
Ministarstvo gosspodarstva će takav prijedlog proslijediti Vladi,
a možemo očekivati da bi u vrlo kratkom vremenu bila ukinuta carina
za gnojiva, kazao je Fižulić, i na taj način Petrokemija kao jedini
proizvođač bila izložena konkurenciji uvoznih gnojiva.
(Hina) mku db