U ČETVRTAK I PETAK ZAVRŠNE RIJEČI U PREDMETU KORDIĆ-ČERKEZ

Piše: posebna izvjestiteljica Hine Sanja PUCAK DEN HAAG, 13. prosinca (Hina) - Završne riječi na suđenju bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu počinju u četvrtak, kada će optuženi od tužitelja čuti koliku kaznu za njih traže.#L# Nakon toga, vjerojatno početkom iduće godine, sudsko vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu (ICTY), na čelu s predsjednikom vijeća britanskim sucem Richardom Mayem, donijet će odluku o njihovoj nevinosti ili krivnji te visini kazne. Suđenje Kordiću (39) i Čerkezu (41) započelo je 12. travnja 1999. Optužnicom im je na teret stavljen sustavni progon bosanskih Muslimana - civila na političkoj, rasnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi" na području Hrvatske Republike Herceg-Bosne od konca 1991. do ožujka 1994., u slučaju Kordića, a u slučaju Čerkeza od travnja 1992. do kolovoza 1993. na području Viteza, Novog Travnika i Busovače. Tužiteljstvo i Kordića i Čerkeza tereti i po osobnoj i po načelu zapovjedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja. Ni Kordić ni Čerkez nisu svjedočili na suđenju. Tijekom rasprave pred sudskim je vijećem prošlo 239 svjedoka i uvedene su oko 4.500 tisuće dokumenata, među kojima i oni koji nose službeni naziv "Zagrebački dokazi". Radi se o dokumentima koje je na uvid tužiteljstvu stavila nova hrvatska vlast od svibnja ove godine. Njih je tužiteljstvo prikupilo pregledavajući arhiv SIS-a o ratu u BiH u bivšoj zgradi Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Među njima je, primjerice, i naredba zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića za zauzimanje nekoliko sela uključivši Ahmiće, Čerkezovo izviješće Blaškiću od 16. travnja 1993. da su "Ahmići odrađeni 70 posto" ili pak dokumenti o održavanju sastanka Kordića i lokalnih prvaka dan prije zločina u Ahmićima, koji pokazuju da je bio izravno uključen u ratna zbivanja u Lašvanskoj dolini i da se od njega tada tražila odgoda napada na Ahmiće. U optužnici dvojice bosanskih Hrvata središnje mjesto zauzima napad na selo Ahmiće u Lašvanskoj dolini u kojem je 16. travnja 1993. pobijeno stotinu muslimanskih civila. Glavna teza Kordićeve obrane bila je da je on imao beznačajne ovlasti i nije sudjelovao u progonu muslimana u srednjoj Bosni. "Kordić nije provodio nikakvu politiku progona, niti je zagovarao protjerivanje muslimana iz njihovih domova. Nije bio dio vojnog zapovjednog lanca, niti član vlade", rekao je njegov odvjetnik Steven Sayers u travnju započinjući iznošenje obrane. S druge strane, niz svjedoka tužiteljstva, uglavnom pripadnika snaga UNPROFOR-a i promatračke misije EZ-a te lokalnih Muslimana, tvrdilo je da je Dario Kordić bio politički vođa Središnje Bosne bez čijeg se znanja etničko čišćenje nije moglo odvijati. Dario Kordić bio je vodeća politička figura u središnjoj Bosni, koja je čvrsto držala konce u rukama, te je preko Blaškića, ali i izravno, provodila političke odluke i demonstrirala svoj utjecaj, tvrdili su visoki časnici Ujedinjenih naroda koji su boravili u 1992. i 1993. u tom dijelu Bosne. "Političko vodstvo HVO-a moralo se suglasiti s bilo kakvim etničkim čišćenjem", rekao je britanski pukovnik Robert Stewart, dodajući da su političke odluke preglasavale vojne. "Kordić je, očito, imao vlast i donosio odluke", kazao je na suđenju britanski general Alistair Duncan koji je u drugoj polovici 1993. u srednjoj Bosni zapovijedao britanskim bataljunom UN-a. Gradeći Kordićevu odgovornost preko tijesne veze s Blaškićem, kao sredstvom kojim su provođeni politički ciljevi etničkog čišćenja, tužiteljstvo je od najvećeg dijela svjedoka iz redova međunarodnih snaga ishodilo opis hrvatskih vojnih snaga kao dobro organiziranih s čvrstom zapovjednom linijom i disciplinom. Obrana, pak, posebice u slučaju Marija Čerkeza, tvrdi suprotno. I u ovom haškom suđenju tužitelji su izveli svjedoke, poput bivšeg predsjednika HDZ-a BiH i člana bosanskog predsjedništva Stjepana Kljuića, koji su govorili o presudnome utjecaju vodstva Republike Hrvatske na kreiranje politike netrpeljivosti bosanskih Hrvata prema Muslimanima i poticanje na provođenje politike otcjepljenja i pripajanja Hrvatskoj. Kordića zastupaju odvjetnici Mitko Naumovski, Turner Smith, Ksenija Turković, Stephen Sayers i Christopher Browning, a Marija Čerkeza brane zagrebački odvjetnici Božidar Kovačić i Goran Mikuličić. Tužiteljski tim vodi britanski tužitelj Geofrey Nice. Dario Kordić i Mario Čerkez dobrovoljno su se predali haškom sudu zajedno s osam drugih bosansko-hercegovačkih Hrvata 6. listopada 1997. (Hina) ps br