HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 12. PROSINCA ZAGREB- Hrvatski pjesnik, filozof, političar i počasni predsjednik Liberalne stranke Vlado Gotovac pokopan je u utorak, u nazočnosti obitelji, hrvatskih dužnosnika, prijatelja i
mnogobrojnih građana, na zagrebačkom groblju Mirogoju. "Vlado je bio pjesnik, filozof i političar, ali Vlado je bio nadasve moj prijatelj. Bio je čovjek koji je uvijek i u svakom trenutku u svim mijenama koje smo prolazili znao koliko je važno sačuvati ljubav, slobodu i dostojanstvo", istaknuo je u prigodnoj riječi predsjednik Republike Stjepan Mesić. Od Vlade Gotovca predsjednik Mesić se na kraju oprostio riječima: "Zbogom i hvala ti, dragi Vlado, ostavljamo te u zagrljaju hrvatske zemlje, kojoj si u svakom trenutku svoga življenja s iskrenom i bezrezervnom ljubavi pripadao". Pogrebni obred predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Vlado Gotovac rodio se 1930. u Imotskome, a shrvan teškom bolešću umro je 7. prosinca 2000. u svome domu u Rimu.ZAGREB - Od Vlade Gotovca, zastupnika i književnika u utorak su se na komemoraciji u Hrvatskom saboru oprostili saborski zastupnici i prijatelji. Uz obitelj Gotovac, na komemorativnom skupu bili su i predsjednici države i Vlade Stjepan Mesić i Ivica Račan. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić uz ostalo je istaknuo da je Gotovac uvijek bio pobornik ideje slobode naroda i pojedinca,
ZAGREB- Hrvatski pjesnik, filozof, političar i počasni predsjednik
Liberalne stranke Vlado Gotovac pokopan je u utorak, u nazočnosti
obitelji, hrvatskih dužnosnika, prijatelja i mnogobrojnih
građana, na zagrebačkom groblju Mirogoju. "Vlado je bio pjesnik,
filozof i političar, ali Vlado je bio nadasve moj prijatelj. Bio je
čovjek koji je uvijek i u svakom trenutku u svim mijenama koje smo
prolazili znao koliko je važno sačuvati ljubav, slobodu i
dostojanstvo", istaknuo je u prigodnoj riječi predsjednik
Republike Stjepan Mesić. Od Vlade Gotovca predsjednik Mesić se na
kraju oprostio riječima: "Zbogom i hvala ti, dragi Vlado,
ostavljamo te u zagrljaju hrvatske zemlje, kojoj si u svakom
trenutku svoga življenja s iskrenom i bezrezervnom ljubavi
pripadao". Pogrebni obred predvodio je zagrebački nadbiskup Josip
Bozanić. Vlado Gotovac rodio se 1930. u Imotskome, a shrvan teškom
bolešću umro je 7. prosinca 2000. u svome domu u Rimu.
ZAGREB - Od Vlade Gotovca, zastupnika i književnika u utorak su se
na komemoraciji u Hrvatskom saboru oprostili saborski zastupnici i
prijatelji. Uz obitelj Gotovac, na komemorativnom skupu bili su i
predsjednici države i Vlade Stjepan Mesić i Ivica Račan.
Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić uz ostalo je istaknuo da je
Gotovac uvijek bio pobornik ideje slobode naroda i pojedinca,
gorljivi zagovornik samoodređenja i prava na punu i slobodnu
realizaciju individualnosti svakog čovjeka. Volio je Hrvatsku
snagom ljubavi na prvi pogled, a razmišljao o njoj promišljenošću
drevnih mudraca, kazao je Tomčić. O Gotovčevim posebnostima
govorio je i premijer Račan. Gotovac je, naglasio je, bio izuzetna
pojava u suvremenom hrvatskom društvu. Tako izuzetna da bi se
gotovo mogla nazvati institucijom. "Ono u čemu je Vlado bio najjači
i najsvjetliji primjer svima bila je njegova odlučnost da iz svoje
patnje i nanesene mu nepravde ne napravi politički kapital",
naglasio je Račan.
WASHINGTON - Smrt Vlade Gotovca zabilježena je u američkim medijima
koji ga nazivaju "glasom hrvatske slobode". New York Times osim
životopisa preminulog hrvatskog političara i književnika podsjeća
na njegov interview koji je tom dnevniku dao u lipnju 1997. godine.
Newyorški dnevnik Gotovca naziva "vodećim disidentom bivše
komunističke Jugoslavije i snažnim zagovornikom demokracije u
neovisnoj Hrvatskoj". Slično o njemu piše i Washington Post.
"Pjesnik i novinar, Gotovac je bio dva puta zatvaran i otpušten s
posla (...) u svojim esejima i javnim nastupima uporno se zalagao za
slobodu i demokraciju", piše Washington Post.
ZAGREB - Provest ćemo sve što odluči hrvatska Vlada o svjedočenju
generala Petra Stipetića pred Haškim sudom, i o tome postoji
konsenzus Ureda predsjednika i Vlade, rekao je u utorak u Zagrebu
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. "Suradnja s Haškim tribunalom
ide preko Ureda hrvatske Vlade i sve što bude dogovoreno u Vladi mi
ćemo provesti", odgovorio je Mesić na pitanje novinara hoće li
osloboditi generala Petra Stipetića čuvanja državne tajne kako bi
mogao svjedočiti u Den Haagu pred ICTY-jem. Mesić je novinarima
odgovarao u zagrebačkoj zračnoj luci "Pleso" pred svoj polazak za
Palermo, gdje će sudjelovati na UN-ovoj konferenciji o borbi protiv
organiziranog kriminala.
PALRERMO - Hrvatska je aktivno sudjelovala u stvaranju Konvencije
za borbu protiv organiziranoga kriminala u svijetu, koju su u
utorak potpisali izaslanici iz otprilike 180 zemalja svijeta, na
konferenciji UN-a o organiziranom kriminalu u Palermu, izjavio je
član hrvatskog izaslanstva Željko Horvatić. Horvatić, član
Izvršnog odbora Međunarodno znanstveno-stručnog vijeća UN-a za
prevenciju kriminala i kazneno pravosuđe, je izvijestio novinare o
sudjelovanju Hrvatske u stvaranju Kovnencije, koju mora
ratificirati najmanje 40 država da bi postala punopravna.
ZAGREB - Osnovne škole, fakulteti i dio srednjih škola štrajkat će u
četvrtak, 14. prosinca, najavio je Dalimir Kuba, predsjednik
Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) u utorak na tiskovnoj
konferenciji. 750 podružnica SHU-a iz cijele Hrvatske sudjelovat
će u četvrtak u "cirkularnom štrajku" sindikata javnih i državnih
službi, zbog sukoba s Vladom oko sindikalnog zahtjeva za povećanjem
osnovice za plaće. Nakon štrajka u sustavu obrazovanja u četvrtak,
u petak će štrajkati zdravstvo i socijalna skrb, a u ponedjeljak
državna uprava. Iako je za danas u 17 sati najavljen nastavak
pregovora s Vladom, Kuba od njih ništa ne očekuje. Umjesto zahtjeva
za povećanjem osnovice za 8,5 posto, sindikati javnih i državnih
službi sada traže pet postotno povećanje osnovice za zadnja tri
mjeseca ove godine te siječanj i veljaču 2001.
ZAGREB - Predsjednik sindikata "Preporod" Vinko Filipović u utorak
je upozorio saborske zastupnike da, ako izglasaju proračun za
školstvo kakav je predložila Vlada, to neće biti kontinuitet
hadezeovske politike prema školstvu, nego i korak natrag, budući da
je tim prijedlogom udio školstva u BND-u još i manji nego u vrijeme
bivše vlasti. Obraćajući se zastupnicima iz vladajuće koalicije,
predsjednik "Preporoda" ističe da takav proračunski tretman
školstva nije na tragu predizbornih obećanja. Smatra kako nakon
takvog prijedloga proračuna za školstvo nova vlast nema rješenje za
preuzete probleme, nego nastoji kozmetički dotjerivati zatečeno
stanje.
ZAGREB - Vlada je u ponedjeljak prvi puta zajamčila da se osnovica
za plaće javnih i državnih službenika u idućoj godini neće
smanjivati, već će ostati na ovogodišnjoj razini od 1.425 kuna,
izjavio je nakon pregovora s predstavnicima Vlade Vilim Ribić,
dopredsjednik Matice sindikata javnih službi. Ribić je Vladino
jamstvo o zadržavanju osnovice na sadašnjoj razini ocijenio
najvažnijim postignućem štrajka upozorenja kojega su sindikati
javnih i državnih službi organizirali prošloga petka. Sindikati su
za 14. prosinca najavili novi štrajk, ovoga puta do ispunjenja
zahtjeva.
ZAGREB - Županijski dom Hrvatskoga sabora podržao je u ponedjeljak
zakonski tekst koji bi trebao urediti standarde ekološke
proizvodnje. Dom je odbio konačne prijedloge zakona o policiji te
reviziji pretvorbe i privatizacije. Svi se zastupnici slažu da je
revizija pretvorbe i privatizacije potrebna, no upitna je, kažu
mnogi, predložena metoda. U svezi zakona o policiji, HDZ-ova većina
u Domu drži da bi njime ovlasti policije prelazile granice Ustavom
zajamčenih građanskih sloboda.
ZAGREB - Hrvatska i talijanska vlada intenzivirat će gospodarsku
suradnju osobito u sklopu CARDS-a, programa pomoći EU zemljama
sudionicama Procesa stabilizacije i pridruživanja, rekao je u
ponedjeljak u Zagrebu zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić.
"Razgovarali smo o unapređenju suradnje osobito s obzirom na novi
program CARDS za koji talijanska strana ima inicijativu ...
dogovorili smo da se početkom sljedeće godine sastanu stručnjaci s
jedne i druge strane i detaljnije dogovore tu suradnju", rekao je
Granić nakon sastanka s talijanskim ministrom industrije i vanjske
trgovine Enricom Lettom. Talijanski ministar istaknuo je svoje
zadovoljstvo razgovorima u Zagrebu na kojima su potvrđeni dobri
bilateralni odnosi dviju zemalja. Lettu je u Uredu predsjednika
primio i predsjednik Stipe Mesić.
KOPRIVNICA - Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić izjavila je da se
na sjednici Velikog vijeća stranke u Slunju uopće nije razgovaralo
o prekidu koalicije sa SDP- om, niti je i jedan član HSLS-a doveo u
pitanje koaliciju i koalicijsku vladu. "Doista ne znam otkuda takve
interpretacije, ali nikako se ne bi smjelo dogoditi da odluka
Velikog vijeća HSLS-a da analizira rad Vlade, te njezinih članova
iz redova HSLS-a, bude interpretirana na takav način", rekla je
Đurđa Adlešić u ponedjeljak na konferenciji za novinare u
Koprivnici, koju je sazvala, kaže, kako se ne bi iz novina doznavalo
što se događa u stranci. Najavila je kako će HSLS u siječnju
analizirati rad dužnosnika te je izrazila nadu da će to učiniti i
drugi koalicijski partneri. Izvijestila je kako je koalicijskim
partnerima ponuđen prijedlog kojim bi se broj saborskih odbora
smanjio s 24 na 13, dok bi se broj ministarstava smanjio za tećinu.
Komentirajući poziv Haškog suda generalu Stipetiću da dođe na
informativni razgovor, Adlešić je rekla kako "Hrvatska ne može
dozvoliti da se sudi povijesti, ili da se sudi Domovinskom ratu. Mi
možemo dopustiti samo individualnu odgovornost".
ZAGREB - Predstavnici hrvatskih manjinskih udruga iz Austrije,
Italije, Jugoslavije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije
donijeli su u ponedjeljak u Zagrebu Deklaraciju u kojoj su dali
potporu osnivanju Ureda pri hrvatskoj Vladi za autohtone hrvatske
manjine u europskim zemljama. "S obzirom na specifičan položaj
autohtonih hrvatskih manjina u ovim zemljama, dajemo punu potporu
prijedlogu da se pri Vladi Republike Hrvatske osnuje Ured za
autohtone hrvatske manjine, koji će operacionalizirati aktivnosti
naše matične hrvatske države u odnosu prema hrvatskim manjinama u
europskim zemljama," kaže se u Deklaraciji.
ZAGREB - Isplata mirovina za studeni počet će u srijedu 13.
prosinca, kada će biti isplaćene mirovine Hrvatskoj vojsci i
braniteljima, priopćeno je u utorak iz Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje (HZMO). U četvrtak će početi isplata
mirovina putem tekućih računa, a zatim i isplata ostalih mirovina.
BEOGRAD - Guverneri i viceguverneri središnjih banaka država
nastalih raspadom SFRJ, nisu u utorak u Beogradu postigli konačni
dogovor o podjeli zlata i deviznih rezervi u Međunarodnoj banci za
poravnanja u Baselu. Zahtjevi SRJ više nisu prepreka postizanju
dogovora, ali se predstavnik Makedonije danas pojavio s novim
zahtjevima. SRJ je napravila važan iskorak pristavši na parcijalne
pregovore o imovini koju treba podijeliti. Guverner Narodne banke
Jugoslavije (NBJ) Mlađan Dinkić je na zajedničkoj konferenicji za
novinare rekao da se u Baselu nalazi 46 tona zlata, 8.000 akcija,
izvjesna količina deviza, ukupne vrijednosti od 477 milijuna
dolara. On je istaknuo da je vrijednost zlata smanjena za 114
milijuna dolara, zbog pada cijene zlata na svjetskom tržištu.
BEOGRAD - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u
svom prvom intervjuu otkako je bio prisiljen napustiti vlast ističe
kako mu je savjest potpuno čista. U razgovoru za srbijansku
privatnu tv-postaju Palma, koji će biti emitiran u utorak navečer,
Milošević je osudio UN-ov Međunarodni sud za ratne zločine na
prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) "kao dio sustava koji se koristi
za genocid nad Srbima", dodavši pritom da se ne boji niti
srbijanskih sudova. Milošević je u razgovoru posebno gorljivo
branio svoga sina od optužbi da je uključen u organizirani
kriminal, a hvalio je i ubijenog optuženika za ratne zločine Arkana
kao "srpskog rodoljuba" tvrdeći da je njegova smrt dio šire urote
protiv Srbije. Govoreći o godinama u kojima je obnašao dužnosti
predsjednika Srbije i SRJ, Milošević ih je opisao kao "borbu za
očuvanje mira". U razgovoru je oštro kritizirao srpske političare u
BiH i Hrvatskoj, bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i
Njemačku.
RIM - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica rekao je u
ponedjeljak da podupire buduću autonomiju za pokrajinu Kosovo
unutar granica federalne Jugoslavije. "Ja se zalažem za zajedničku
državu Srbije i Crne Gore, za široku autonomiju Kosova u Saveznoj
Republici Jugoslaviji - istinski višenacionalnoj državi sa svim
ljudskim i manjinskim pravima," rekao je on obraćajući se
talijanskom Parlamentu tijekom svog prvog službenog posjeta Rimu.
Govoreći o bombardiranju Jugoslavije tijekom NATO-ve kampanje
Koštunica je rekao: "Ima stvari koje ne možete zaboraviti, ali
morate živjeti gledajući u budućnost." Koštunica se susreo i s
predsjednikom Carlom Azegliom Ciampijem i premijerom Giulianom
Amatom, koji su pozdravili jugoslavenski prijelaz u demokraciju i
obećali talijansku pomoć i ulaganja. Koštunicu je primio i papa
Ivan Pavao II.
(Hina) td