LJUBLJANA, 11. prosinca (Hina) - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel najavio je, u izjavi za novi broj "Mladine", da će predložiti nove korake za rješenje otvorenih pitanja s Hrvatskom.
LJUBLJANA, 11. prosinca (Hina) - Slovenski ministar vanjskih
poslova Dimitrij Rupel najavio je, u izjavi za novi broj "Mladine",
da će predložiti nove korake za rješenje otvorenih pitanja s
Hrvatskom.#L#
Rupel je kao glavni problem istaknuo pitanje granice, navevši da će
to u procesu približavanja Europskoj uniji više štetiti Hrvatskoj
nego Sloveniji.
"Ulazak Hrvatske u EU bit će ovisan od niza aktivnosti koje će
idućih godina morati učiniti. Slovenija će u svakom slučaju sve
potrebno za prijem učiniti 2001. godine, a Hrvatska tek počinje s
pregovorima. No, istina je da tu i tamo u Hrvatskoj primjećujemo
tragove ljubomore, pa i neke poteze koji nam u političkom smislu
smetaju jer bi trebali zaustaviti Sloveniju, a Hrvatskoj omogućiti
da nas pretekne", izjavio je Rupel.
"Slovenija ne smije i neće Hrvatskoj priječiti približavanje EU-u.
No, istodobno moramo reći da bi takvo eventualno ometanje Slovenije
bilo nekorektno, nekorisno i uzaludno", rekao je Rupel u opsežnom
razgovoru za novi broj tjednika "Mladina".
Rupel je dodao kako će Slovenija svakako postati članicom Europske
unije prije Hrvatske, te da je zato svaka neugodna situacija između
dviju država nepotrebna i da može stvoriti "negativno
raspoloženje".
"Na taj ću problem upozoriti i u pismu ministru Toninu Piculi.
Hrvatska se u zadnje vrijeme ponešto 'junači' u nekim uistinu
osjetljivim situacijama. To ocjena vrijedi za slučaj Joras i
građevinske radove na lijevoj obali Dragonje. Možda se u tim
slučajevima radi o iskorištavanju, po hrvatskoj ocjeni, međuvlađa
odnosno vakuuma u slovenskoj politici. Ministru Piculi predlažem
da pokušamo gledati unaprijed i da napravimo neke nove korake bez
opterećenosti prošlošću", naveo je Rupel.
Na pitanje zašto ovogodišnje izvješće EU-a o Sloveniji po prvi put
spominje neriješeno pitanje granice s Hrvatskom, Rupel je ocijenio
da je to više upozorenje Hrvatskoj nego Sloveniji.
"To se spominje jer je Slovenija tik pred ulaskom u EU, a za Hrvatsku
do sada to nisu spominjali jer nije bila blizu članstvu. Danas sam
dobio informaciju da konačna verzija dokumenta EU o stabilizaciji i
pridruživanju Hrvatske spominje da Hrvatska mora urediti svoje
granične probleme sa susjednim državama. To bi moglo značiti kako
argument da se radi samo o našem, slovenskom problemu ne stoji i da
su u Bruxellesu opazili da je odgovornost i na hrvatskoj strani",
kaže Rupel.
"S druge strane Slovenija takorekuć nema granični problem s
Hrvatskom. Mi imamo problem s određivanjem granice na moru koje do
osamostaljenja nikad nije bilo. (...) Označivanje granice na
Dragonji ili u Piranskom zaljevu sasvim je druga stvar. To su
problemi koji izviru iz različitih interpretacija republičke
granice koja je stvarno postojala. Neki smatraju da ćemo do
razgraničenja na moru doći povlačenjem nekih crta u Piranskom
zaljevu. Osobno mislim da se ne radi o istim stvarima i da je riječ o
neprimjerenim postupcima. S Hrvatskom se svakako moramo dogovoriti
o granici na kopnu, uz Dragonju i o granici u Piranskom zaljevu.
Mislim da ćemo do toga prije ili kasnije doći...", naveo je Rupel,
pojasnivši ranija slovenska stajališta o katastarskom kriteriju,
te da isti princip razgraničenja treba važiti i u Istri i na Svetoj
Geri.
Za pitanja nuklearke Krško i devizne štednje na Ljubljanskoj banci
Zagreb Rupel je ocijenio da bi se prvo pitanje moglo riješiti, dok
je drugo "zapravo problem koji spada u pregovore o sukcesiji". Iako
su neki bili protiv rješavanja stvari u paketu, možda bi takav
pristup bio dobar jer bi Hrvatska pokazala kooperativnost u jednoj,
a Slovenija u drugoj stvari. Interes je ove vlade da se ti sporovi
što prije riješe na obostranu korist i vjerujem da se do toga može
doći u roku nekoliko mjeseci. Jednostavno, nije moguće da se ti
problemi još dugo vuku, a da ne nanesu štetu jednoj ili drugoj
državi, ocijenio je Rupel u razgovoru za "Mladinu".
(Hina) fl sb