ZAGREB, 11. prosinca (Hina)NICA - Čelnici zemalja članica EU okupljeni u Nici postigli su u ponedjeljak rano ujutro dogovor o raspodjeli glasova u Vijeću ministara i drugim reformama kojima bi se taj blok pripremio za proširenje na 12
novih članica, javljaju agencije France Presse i Reuters pozivajući se na diplomatske izvore. Belgija, koja je potaknula blokadu "malih" država protiv francuskog prijedloga raspodjele glasova odustala je od svog zahtjeva u 4 sata i 15 minuta, nakon što su joj dodijeljena još dva glasa za Vijeće ministara. Dva glasa su još dobili i budući članovi EU: Litva i Rumunjska. Četiri najjače države i dalje su Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija s 29 glasova svaka. Osim o raspodjeli glasova u Vijeću ministara dogovor je postignut i o reformama u sastavljanju izvršnog tijela Europske komisije.NICA - Predsjednik Jacques Chirac je izjavio u ponedjeljak ujutro na konferenciji za novinare u Nici da se Europska unija u Helsinkiju "obvezala 1. siječnja 2003. otvoriti vrata" zemljama kandidatima za EU spremnima "prijeći prag" i obećao da će ona "održati svoju riječ". "EU će (...) 1. siječnja 2003. otvoriti svoja vrata zemljama koje će, naravno, do tada ispuniti uvijete potrebne da prijeđu prag. Ona će održati obećanje, bez ikakve dvojbe", rekao je
ZAGREB, 11. prosinca (Hina)
NICA - Čelnici zemalja članica EU okupljeni u Nici postigli su u
ponedjeljak rano ujutro dogovor o raspodjeli glasova u Vijeću
ministara i drugim reformama kojima bi se taj blok pripremio za
proširenje na 12 novih članica, javljaju agencije France Presse i
Reuters pozivajući se na diplomatske izvore.
Belgija, koja je potaknula blokadu "malih" država protiv
francuskog prijedloga raspodjele glasova odustala je od svog
zahtjeva u 4 sata i 15 minuta, nakon što su joj dodijeljena još dva
glasa za Vijeće ministara. Dva glasa su još dobili i budući članovi
EU: Litva i Rumunjska. Četiri najjače države i dalje su Njemačka,
Francuska, Velika Britanija i Italija s 29 glasova svaka.
Osim o raspodjeli glasova u Vijeću ministara dogovor je postignut i
o reformama u sastavljanju izvršnog tijela Europske komisije.
NICA - Predsjednik Jacques Chirac je izjavio u ponedjeljak ujutro
na konferenciji za novinare u Nici da se Europska unija u Helsinkiju
"obvezala 1. siječnja 2003. otvoriti vrata" zemljama kandidatima
za EU spremnima "prijeći prag" i obećao da će ona "održati svoju
riječ". "EU će (...) 1. siječnja 2003. otvoriti svoja vrata
zemljama koje će, naravno, do tada ispuniti uvijete potrebne da
prijeđu prag. Ona će održati obećanje, bez ikakve dvojbe", rekao je
Chirac te izrazio želju da zemlje članice EU provedu brzu
ratifikaciju sporazuma iz Nice o reformama institucija "u idućih 18
mjeseci".
NICA - Sporazum iz Nice o reformi europskih institucija omogućit će
funkcioniranje proširene Europske unije unatoč pravu veta koje je
zadržano u odlučivanju o poreznim i socijalnim pitanjima, ustvrdio
je u ponedjeljak ujutro britanski premijer Tony Blair. "Sa
zadovoljstvom mogu reći da je rezultat zadovoljavajući i otvara put
za proširenje" Europske unije, kazao je Blair novinarima.
Britanija je ostala tijekom cijelog summita u Nici nepopustljiva u
tome da se o pitanjima poreznog i socijalnog sustava prijeđe s
jednoglasnog načina odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom
većinom. Blair je izjavio da se očekivalo jačanje ovlasti velikih
zemalja.
NICA - Njemačka je "postupala kako bi izbjegla sukob s Francuskom"
na europskom summitu u Nici i odrekla se preraspodjele glasova u
svoju korist u Vijeću europskih ministara, izjavio je u ponedjeljak
ujutro njemački kancelar Gerhard Schroeder. Sukob bi "uzdrmao
francusko-njemačke odnose na nepoželjan način", dodao je Schroeder
novinarima. "Postigli smo naš bitni cilj. Europa je postala kadra
primati nove članove", izjavio je Schroeder.
NICA - Belgijski premijer Guy Verhofstadt izrazio je zadovoljstvo
sporazumom na summitu u Nici, jer su tri zemlje Beneluxa
(Nizozemska, Belgija i Luksemburg) zajedno dobile jednaku važnost
kao i najveće zemlje Europske unije. "Zemlje Beneluxa sastavni su
dio europskog pothvata. Bitno je da u svim pregoorima one imaju
jednaku važnost kao i velike zemlje", rekao je Verhofstadt. S 29
glasova u Vijeću ministara EU zemlje Beneluxa izjednačile su se s
"velikim zemljama: Njemačkom, Francuskom, Velikom Britanijom i
Italijom. Taj ukupni broj glasova, međutim, teško prikriva
činjenicu da je Nizozemska u prednopsti pred Belgijom, s 13 glasova
u Vijeću ministara naspram belgijskih 12.
NICA - Europska unija usvojila je u ponedjeljak na summitu u Nici
jednostavniju metodu izricanja opomene zemljama-članicama za koje
se posumnja da krše temeljna načela demokracije te ljudska prava.
Čelnici su odobrili promjene članka 7. povelje EU, što su neki
sudionici nazvali "žutim kartonom" po uzoru na nogomentu utakmicu
gdje se tako kažnjavaju igrači koji su počinili prekršaj. Odsad će
trećina članica moći zatražiti nadzor nad drugom članicom za koju
se posumnja da ne djeluje u skladu s temeljnim vrijednostima EU-a.
Pred početak summita, većina zemalja EU izjasnila se za metodu
upozorenja a ne za ad hoc diplomatske sankcije kakve su bile uvedene
prema Austriji kada je u njezinu vladu početkom godine stupila
stranka krajnj desnice.
LJUBLJANA- Zatvori li nuklearku Krško, Slovenija bi se našla u
energetski ovisnoj poziciji od Austrije, a energetski bi mogla biti
deficitarna i u slučaju da se s Hrvatskom postigne dogovor o
ponovnoj isporuci polovice struje iz Krškog Hrvatskoj, izjavio je u
razgovoru za "Delo" od ponedjeljka direktor Elesa (slovenske
elektroprivrede) Vitomir Tuerk.
"Dok Hrvatska odbija preuzeti polovicu struje iz Krškoga po
proizvodnoj cijeni, Slovenija tu energiju može povoljno prodati na
europskom tržištu i biti još uvijek energetski dovoljno stabilna i
razvojno planirati. Ako bi se sporazum s Hrvatskom brzo postigao,
Slovenija bi ubrzo počela uvoziti energiju, a ako bi potrošnja
rasla morala bi kao Italija graditi dodatne kapacitete", ocjenjuje
prvi čovjek slovenske elektroprivrede.
LJUBLJANA - Iako odnosi Slovenaca i Srba imaju stogodišnju
tradiciju, sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa, koji su u
subotu potpisali ministri vanjskih poslova Dimitrij Rupel i Goran
Svilanović prvi put uspostavlja odnose Ljubljane i Beograda na
potpuno ravnopravnim osnovama, piše današnje "Delo".
U potencijalnom smislu taj sporazum za Ljubljanu predstavlja velik
diplomatski izazov i bit će uspješan projekt ako mu sada Ljubljana
pristupi bez volje da vrati "milo za drago" za vrijeme kad se
suočavala s Miloševićevim režimom, navodi u komentaru "Dela" od
ponedjeljka Veso Stojanov.
"Iako će s jedne strane neriješena pitanja sa SRJ/Srbijom biti
moguće rješavati bitno lakše nego, recimo, sa susjednom Hrvatskom,
Slovenija se tih odnosa ne smije prihvatiti s prepotentnim
stajalištem ekonomski i politički superiornije države i tako
Srbima vratiti mjeru za sankcije i uvrede s kraja 80-tih i početka
90-tih, osobito ne zbog situacije na Balkanu", piše list.
(Hina) rt