STANJE U ŠKOLSKIM KNJIŽNICAMA ISPOD PROPISANOG STANDARDA

Piše: Mario Vrandečić ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Hrvatske osnovne i srednje škole te učenički domovi svojim knjižnim fondom ne mogu zadovoljiti ni minimum propisanih standarda za školske knjižnice. Na to upućuje objavljena analiza stanja u školskim knjižnicama rezultati koje, uspoređeni s propisanim standardima, upozoravaju na kritične točke školskog knjižničarstva. #L# Svjesne porazne činjenice da su školske knjižnice u sustavu školstva na rubu razvoja, autorice studije "Školske knjižnice danas" Mira Zovko i Veronika Čelić-Tica počele su "snimati" stanje po knjižnicama, što je prva faza projekta dugoročna unaprjeđivanja rada školskih knjižnica. U učeničkom fondu osnovnoškolskih knjižnica nalazi se oko 7,8 svezaka po učeniku, što je 2,2 sveska manje od standarda koji propisuje deset svezaka. Po rezultatima istraživanja samo u dvjema županijama, Primorsko-goranskoj i Istarskoj, broj svezaka zadovoljava. U srednjoškolskim knjižnicama standard od 12 svezaka zadovoljava samo trećina knjižnica. Iako je uočen napredak u stupnju i vrsti stručne spreme, školski knjižničar ne zadovoljava u potpunosti zakonskim i podzakonskim aktima u vezi sa stručnom spremom, a posebno knjižničarskom naobrazbom, ocjenjuje se u studiji. Naime, tek četiri posto djelatnika u osnovnim školama ima studij bibliotekarstva, a u srednjim školama pet posto. Dodiplomski studij završilo je pet posto osnovnoškolskih, odnosno devet posto srednjoškolskih djelatnika. Stručni ispit iz knjižničarstva položilo je 18 posto djelatnika u osnovnim i 34 posto u srednjim školama. Osim nestručnosti osoblja otegotna je okolnost radno vrijeme i često neprimjeren prostor i školskih knjižnica, i čitaonica. Ne zadovoljavaju ni oprema i namještaj u većini knjižnica osim u 300 novopreuređenih škola, a većina školskih knjižnica nije opremljena računalima. Koliko su, međutim, knjižnice važne govori činjenica da je razvoj hrvatskog školstva, znanosti i kulture te povezivanje s Europom i svijetom nezamislivo bez knjižnica, posebno školskih. No knjižničarstvo u Hrvatskoj, u usporedbi s općim svjetskim dostignućim, vidljivo zaostaje i u profesionalnom komuniciranju sa strukom i u informatizaciji. Analiza je pokazala da se stanje u školskim knjižnicama može popraviti jedino sveobuhvatnom informatizacijom knjižnica i izobrazbom knjižničara te dugoročnim planiranjem i stvaranjem hrvatskoga informacijskog sustava. Zbog dugogodišnjeg zanemarivanja i nedostatna financiranja školskog knjižničarstva i njegova razvoja uopće potrebno je istodobno povećavati knjižni fond i nabavljati računala, školovati knjižničare i ulagati u prostor i multimedijalnu djelatnost, zaključuje se u studiji "Školske knjižnice danas" u nakladi Ministarstva prosvjete i športa i Nacionalnae i sveučiline knjižnice u Zagrebu. (Hina) mvr mc