FINANCIJSKI BILTEN 30. STUDENOGA - 07. PROSINCA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 30. STUDENOGA - 07. PROSINCA 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada uputila Saboru novi zakon o HNB-u 9. Novine koje donose porezni zakoni 10. Odbor za financije prihvatio gospodarsko izvješće HNB-a 11. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze: 589,5 tisuća kuna prometa 12. Od ponedjeljka trgovina "Pravima" i na Zagrebačkoj burzi 13. Do kraja studenoga promet PIF-ovima viši od 100 milijuna kuna 14. Negativno raspoloženje na tržištu kapitala 15. Po stopi zaposlenosti Hrvatska pri dnu ljestvice u usporedbi sa zemljama OECD-a 16. Statistika 17. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u prosincu oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 30. XI. 20.200.000 13.200.000 5,91 73.750.000 2,58 01. XII. 47.800.000 47.800.000 4,77 55.250.000 2,00 04. XII. 10.000.000 7.000.000 6,07 45.310.000 2,72 05. XII. 30.600.000 30.600.000 3,20 50.350.000 3,00 06. XII. 47.000.000 47.000.000 4,21 53.790.000 3,00 07. XII. 19.000.000 18.700.000 3,88 - - Dnevni prosjek 29.100.000 27.383.000 4,67 55.690.000 2,66 Visoka likvidnost depozitnih institucija okarakterizirala je ovotjedno trgovanje na Tržištu novca. Posljedica je toga bila dobra ponuda novca i u noćnom i u dnevnom trgovanju. Povoljan odnos ponude i potražnje u noćnom je trgovanju omogućio da se cijena novca uglavnom kretala na prošlotjednim razinama. Stoga je i prosječna kamatna stopa na razini prošlotjedne - 2,66 posto. I u dnevnom je kreditiranju ponuda novca uglavnom bila dobra. Zanimljivo je da se događalo da dio korisnika samovoljno vrati ranije uzete pozajmica, dok su pak s druge strane neki od kreditora zatražili povrat sredstava u korištenju. Međutim, sve to nije značajnije utjecalo na cijenu novca. Ona se za nove opozivne kredite kretala u rasponu od tri pa do pet posto, te je prosječna kamatna stopa u odnosu na prošlotjednu zabilježila tek lagani pad. Naime, ovoga je tjedna iznosila 4,67 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 403,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,65 posto, upisani su zapisi u iznosu od 273 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od sedam posto, upisani su zapisi u iznosu od 100,4 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz prosječnu kamatu od 7,70 posto, upisani zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna. Od 06. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,986 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04. do 07. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 290 298 290 193.940 Pliva 470 500 470 3.100.574 Podravka 152,50 157,49 153 1.348.788 Viktor Lenac 76,31 78 77,03 27.677 Zagrebačka banka 0 1.435 1.500 1.435 2.258.632 Arenaturist 32 33 33 3.205 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 1.465.200 Croatia osiguranje-P 775 775 775 1.550 Istraturist 37 40 40 25.624 Jadranski naftovod 1.340 1.501 1.340 17.690 Jadran-turist 37 37 37 3.774 Karlovačka pivovara 298 300 298 74.600 Končar 37 37 37 370 Kraš 171,20 180 177 199.151 Privredna banka 84 85 85 63.615 Plava laguna 970 975 970,04 180.831 Riječka banka 125 125 125 39.375 Riviera 83 92 88 760.892 Sunčani Hvar 22 22 22 3.696 Tvornica duhana zagreb 510 540 520 42.060 Zagrebačka banka E 880 899 880 137.265 Zagrebačka banka C 600 600 600 600 Hr.zavod za zdr.osig.* 101,50 101,60 101,60 721.101 Prava** 43,90 43,90 43,90 100.970 10.771.190 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ** Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna promet u odnosu na prošlotjedni manji 5,27 puta. Iznosio je 10,7 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini dionicama Plive (3,1 milijun), običnim dionicama Zagrebačke banke (2,2 milijuna), Bjelovarske banke (1,4 milijuna) te Podravke (1,3 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, a pritom je njih deset dobilo, a osam izgubilo na vrijednosti. Najviše je, 20 kuna, porasla vrijednost dionice Tvornice duhana Zagreb. Značajnije je, osam kuna ili više od 31 posto, poskupila dionica Arenaturista. Slijedila ju je, s dobitkom od 5,5 kuna, dionica Riviere. Cijena dionice Privredne banke Zagreb porasla je pet, a Jadran-turista i Sunčanog Hvara tri kune. Dvije je kune poskupila dionica Kraša, dok su dionice Istraturista i Končara skuplje jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega četiri lipe, našla se dionica Plave lagune. Vodeće je mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od 125 kuna, zauzela povlaštena dionica Croatia osiguranja. Značajnije je, 111 kuna, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s padom cijene od 45 kuna, obična dionica Zagrebačke banke. Dionice Plive i Zagrebačke banke serije E pojeftinile su 20 kuna. Cijena dionice Podravke pala je tri, a Karlovačke pivovare dvije kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 52 lipe, našla se dionica Viktora Lenca. Pala je, 0,39 postotnih bodova od nominalne cijene, i vrijednost obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U utorak se po prvi puta na Zagrebačkoj burzi trgovalo pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Cijena im je iznosila 43,90 posto od nominalne cijene. Zahvaljujući ponajviše padu cijene obične dionice Zagrebačke banke i Plive, CROBEX indeks potonuo je u odnosu na prošli tjedan 15 bodova, te se spustio ispod razine od 900 bodova. Sada on iznosi 889 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04. do 07. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Duhanprodukt 55 55 55 5.610 Ericsson-Tesla 150 157,03 150 173.916 Hoteli tučepi 50 55 55 234.957 Jadranka 400 400 400 4.400 Kraš 170 170 170 8.500 Riviera 89 90 90 39.270 Stražaplastika 120 120 120 4.218.960 Štedionica Sonic-P 50 50 50 500 Tankerska plovidba 110 110 110 6.710 PIF Dom 16,86 17,10 17,10 906.739 PIF Expandia 17,67 18,09 17,71 202.310 PIF Pleter 11,16 11,35 11,30 126.204 PIF Slavonski 8,21 8,35 8,31 68.790 PIF Sunce 7,47 7,55 7,50 76.682 PIF Središnji nacionalni 18,26 18,40 18,35 261.209 PIF Velebit 14,06 14,20 14,15 253.517 RHMJ* 43,99 44,20 44,20 222.374 6.982.856 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 6,9 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Stražaplastike ( 4,2 milijuna kuna) iz Huma na Sutli. Inače, aktivno je bilo 16 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od 65 kuna ili više od 118 posto, zauzela dionica Stražaplastike. Značajnije je, 12 kuna, poskupila dionica Riviere. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna dionica Tankerske plovidbe. I dionice šest PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Dom fonda skuplja 25, a Expandia fonda 23 lipe. Rast cijene od 15 lipa zabilježila je dionica Pletera, dok je cijena dionice Slavonskog fonda porasla 11, a Velebita deset lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od devet lipa, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Porasla je, 0,43 postotna boda od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Četiri su dionice ovoga tjedna izgubile na vrijednosti. Najveći je manjak, 692 kune ili više od 63 posto, zabilježila dionica Jadranke. Slijedila ju je, s gubitkom od 20 kuna, dionica Kraša. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle potonula je deset kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 12 lipa, našla se dionica fonda Sunce. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na prošlotjedni devet bodova - na 353 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 30. studenoga 07. prosinca Promjena u % New York/DJIA 10.414,49 10.617,36 1,94 Tokyo/Nikkei 14.648,51 14.889,37 1,64 London/FTSE-100 6.142,20 6.231,40 1,45 Frankfurt/DAX 30 6.372,33 6.566,08 3,04 Na najvećem svjetskom tržištu kapitala, njujorškoj burzi, ovoga je tjedna, točnije u utorak, naglo skočila cijena blue chip i tehnoloških dionica. Poticaj njihovu rastu dala je izjava predsjednika Feda Alana Greenspana da američko gospodarstvo ubrzano usporava, te da će trebati nešto poduzeti s kamatnih stopama prije nego što bude prekasno. To je za većinu tržišnih sudionika značilo da će na svom zasjedanju 19. prosinca Fed možda sniziti američke kamatne stope. Takva naznaka iz američke središnje banke pobudila je pravu euforiju za dionicama tzv. nove ekonomije. Tako je u utorak u elektronskom trgovanju indeks Nasdaq ojačao čak 10 posto, što je njegov dosad najveći porast u jednome danu. Većina ulagača također vjeruje kako se približava kraj priče oko američkih predsjedničkih izbora, te im se čini sve izvjesnijom pobjeda Georga Busha, što je isto pozitivno utjecalo na ulagačko raspoloženje. No, samo dan nakon toga uslijedila je dobitonosna prodaja, a i nekoliko je tehnoloških kompanija upozorilo svoje dioničare da očekuje do kraja godine manju dobit. Uz Apple, manju su dobit najavili i Motorola i Microsoft, te Yahoo i Hewlett-Packard. Unatoč tome indeks Dow Jones ojačao je u proteklih sedam dana 1,94 posto, na 10.617 bodova. Poslovanje američke burze kapitala utjecalo je na dobro poslovanje i Tokijske burze. Najviše su dobitaka zabilježile tehnološke dionice, među kojima najviše one Sonya i Nec-a. Kupovale su se i dionice tzv. stare ekonomije, posebno naftnih tvrtki i papirne industrije. Jedino je u utorak zabilježen značajniji pad potražnje, jer su strani ulagači toga dana odustali od kupovine kako bi jasno pokazali japanskom premijeru Moriju, koji je toga dana sastavio novu vladu, kako ga ne podržavaju. Indeks Nikkei ojačao je u tom razdoblju 1,64 posto, na 14.889 bodova. I europske su burze uglavnom pratile trend poslovanja na američkoj burzi. Nakon što je iz Feda signalizirano da bi američke kamatne stope mogle pasti, porasla je potražnja za riskantnijim dionicama tzv. nove ekonomije, koje inače nose i veću dobit. Najveći su dobitnici bili nizozemski Philips, finska Nokija, francuski Alcatel i talijanski Marconi. Skočila je i cijena švicarskog farmaceutskog diva Novartisa, nakon odličnih rezultata koje je pokazao njihov novi proizvod u liječenju raka dojke. Ponešto su oslabile dionice banaka, posebno britanske Barclays banke, koja zaradom ostvarenom u trećem ovogodišnjem tromejsečju nije ispunila očekivanja tržišnih sudionika. Indeks Londonske burze Ftse dobio je u zadnjih tjedan dana 1,45 posto na vrijednosti, pa iznosi 6.231 bod, a Frankfurtske Dax 3,04 posto, i vrijedi 6.566 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 30. studenoga 07. prosinca Promjena u % Euro/USD 0,8721 0,8898 2,03 Euro/JPY 96,23 98,30 2,15 USD/JPY 110,37 110,50 0,11 Na deviznim je tržištima ovoga tjedna prevladavao oprez tržišnih sudionika, koji očekuju odluku Feda o razini američkih kamatnih stopa. Analitičari ocijenjuju da tečaj američke valute neće značajnije oslabiti prema japanskoj i europskoj valuti ni u slučaju da američke kamatne stope padnu, budući da je već u posljednjih nekoliko tjedana zabilježio velike gubitke, zbog usporavanja američkog gospodarskog rasta. Tečaj eura tako je dostigao najvišu razinu prema dolaru od 22. rujna, kad je sedam najbogatijih država svijeta interveniralo u korist eura. U zadnjih je tjedan dana ojačao 2,03 posto, na 0,8898 dolara. Tečaju eura pomažu i velike kupovine koje poduzimaju europske banke. Zbog toga je ojačao i njegov tečaj prema jenu, dostigavši najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca - 98,30 jena, odnosno 2,15 posto više nego u tjednu ranije. Istodobno, američki dolar se prema jenu kreće u vrlo uskom rasponu, sigurno iznad razine od 110 jena. Ovoga je tjedna ojačao 0,11 posto, na 110,50 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 01. - 08. prosinca 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 01. prosinca 08. prosinca u % Euro 1 7,5685 7,5771 0,11 DEM 1 3,8697 3,8741 0,11 USD 1 8,7296 8,4519 -3,18 GBP 1 12,4034 12,2153 -1,51 JPY 100 7,8822 7,6606 -2,81 ATS 1 0,5500 0,5506 0,10 ITL 100 0,3908 0,3913 0,12 CHF 1 5,0202 4,9951 -0,49 SIT 100 3,5699 3,5657 -0,11 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke jača prema kuni već devet tjedna, a ukupno je porasla 0,85 posto. Američki je dolar u dva tjedna oslabio 5,78 posto. Britanska je funta u tom razdoblju postala 2,95 posto jeftinija, a japanski jen 5,97 posto. Tečaj švicarskog franka ovoga je tjedna pao 0,49 posto, dok slovenskog tolara gubi već pet tjedana. Ukupno je pao 0,72 posto. Cijene eura, talijanske lire i austrijskog šilinga su porasle u devet tjedana otprilike 0,85 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio je 300 milijuna, no kasnije je povećan na 386,6 milijuna kuna. Na aukciji su s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 324,5 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,314 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,235 kuna, uz kamatu od 6,70 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 23,57 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od deset milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,164 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 52 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 52,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,072 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kune, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,072 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,20 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 4,03 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,645 milijarde kuna. Od toga je 1,356 milijarde kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 935,5 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 354,2 milijun kuna. Slijedeća će se aukcija održati 12. prosinca. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Vlada uputila Saboru novi zakon o HNB-u Hrvatska Vlada u četvrtak je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koji uređuje položaj, poslove i ustroj središnje Banke te njen odnos s državom, bankama i međunarodnim institucijama. Glavni razlog za donošenje novog zakona, rečeno je na sjednici, leži u tome da se položaj, poslovi i ustroj HNB-a usklade s potrebama razvijenog tržišnog gospodarstva. Predloženi zakon, istaknuto je, predviđa razmjerno visok stupanj samostalnosti i neovisnosti HNB-a, od funkcionalne, preko osobne do financijske neovisnosti. Osnovni su ciljevi Banke postizanje i održavanje stabilnosti cijena te održavanje likvidnosti i solventnosti tržišno orijentiranoga bankovnoga sustava. Novi zakon navodi da HNB samostalno utvrđuje i provodi montetarnu i deviznu politiku u zemlji, drži međunarodne pričuve države i upravlja njima, izdaje i oduzima odobrenja za rad banaka, nadzire im poslovanje, regulira, unapređuje i nadzire platni sustav itd. Suradnja HNB-a i Vlade, po novom bi se prijedlogu, razvijala u smjeru partnerstva. Zadržana je, naime, obveza HNB-a da u svom radu podupire gospodarske ciljeve Vlade u mjeri u kojoj to ne ugrožava temeljne ciljeve Banke. S druge strane, nadležni Vladini resori savjetovali bi se s HNB-om i obavještavali je o svom zaduživanju te o mjerama i zakonima usko vezanim uz djelokrug Banke. Novost koju donosi predloženi zakon o HNB-u, odnosi se na zabranu bilo kakvog izravnog oblika financiranja države. Ta novina, istaknuto je na sjednici, proizilazi iz obveze razdvajanja moneterane od fiskalne politike. Prema sadašnjem zakonu, HNB može odobravati kratkoročne kredite državi za premošćivanje u iznosu od najviše pet posto vrijednosti proračuna za tekuću godinu. Tijela HNB-a, po novom bi zakonu bili, guverner i Savjet HNB-a, kojeg bi činili guverner, njegov zamjenik i viceguverneri po položaju te najviše osam vanjskih članova. Guvernera i vanjske članove Savjeta imenovao bi Hrvatski Sabor, na prijedlog predsjednika Sabora. Novi zakon daleko oštrije definira tko može biti član Savjeta, ograničava uvjete za razrješenje članova Savjeta prije isteka mandata itd. Saboru je također upućen i prijedlog promjena Zakona o osnovama deviznog sustav i deviznog poslovanja, koji bi djelomično liberalizirao devizno poslovanje, te prijedlog promjena u Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju te štednje. 9. Novine koje donose porezni zakoni Zastupnički dom Sabora prihvatio je u četvrtak navečer, paket od četiri porezna zakona koji, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, predstavlja mini poreznu reformu. Najvažnija novina u porezu na dohodak je uvođenje treće stope, pa bi se porez od početka iduće godine plaćao po 15, 25 i 35 posto. Tim se zakonom, kao porezna olakšica tretiraju premije na životno osiguranje, te plaćanje dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja do 1.000 kuna mjesečno. Uvodi se i porez na dividendu koji će se plaćati po stopi od 15 posto. U zakonu o porezu na dobit najvažnije je, pak, smanjenje stope s 35 na 20 posto, te ukidanje zaštitne kamate. Njime se uvode i novi poticaji gospodarstvu, pa će se poduzećima ubuduće kao porezna olakšica priznavati plaće svih novozaposlenih osoba u godini. Općim poreznim i zakonom o poreznom savjetništvu uređuje se, kako to kaže ministar Crkvenac, infrastruktura poreznog sustava. Najvažnija je novina da će žalba na porez ubuduće odgađati izvršenje, dok su se građani dosad mogli žaliti na iznos poreza, ali su ga morali platiti u određenom roku. Novina je i uvođenje instituta poreznog savjetnika koji će pomagati građanima pri sastavljanju poreznih prijava. 10. Odbor za financije prihvatio gospodarsko izvješće HNB-a Hrvatsko gospodarstvo oživljava, pa bi, prema procjenama Hrvatske narodne banke (HNB) ove godine brutto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 2,6 posto, a inflacija na godišnjoj razini mogla bi se kretati oko sedam posto, što je ponajviše posljedica povećanja trošarina i cijena naftnih derivata. To se navodi u Izvješću HNB-a o gospodarskim kretanjima u prvih šest mjeseci 2000., koje je razmatrao u ponedjeljak i na sjednici prihvatio Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Odbor je prihvatio i Izvješće Hrvatskog fonda za privatizaciju o upravljanju državnim portfeljom. Kao pozitivni trendovi u raspravi o Izvješću HNB-a istaknuti su rast izvoza, potrošnje stanovništva i industrijske proizvodnje, te smanjenje deficita u platnoj bilanci. Zahvaljujući visokoj likvidnosti banaka, u prvom su polugodištu kamate na Tržištu novca gotovo prepolovljene, a pale su i kamate na kredite gospodarstvu i stanovništvu, rečeno je u raspravi. Početkom godine iznosile su u prosjeku 13,7, a u kolovozu oko 10 posto. No, problem je, istaknuto je, što stagniraju plasmani banaka gospodarstvu. Od negativnih trendova istaknuti su daljnji rast nezaposlenosti, te strukturni problemi gospodarstva, zbog čega je neophodno njegovo restrukturiranje. U izvješću HFP-a o upravljanju državnim portfeljom istaknuto je, pak, kako je država većinski vlasnik u 841 poduzeću, čiji temeljni kapital iznosi oko 37,3 milijarde kuna, a ta su poduzeća u prošloj godini ostvarila gubitak od čak 4,3 milijarde kuna. Za 321 poduzeće, u kojima je zaposleno oko 11.400 osoba, zatražen je, ili je već pokrenut stečaj. Od preostalih 520 poduzeća, neka su zrela za stečaj, ali je postupak odgođen zbog njihova značaja za lokalnu sredinu, a za neka postoji ozbiljan interes za privatizaciju. Kao najveći problem Jadranko Mijalić (HSLS) istaknuo je što Fond za privatizaciju uzima kredite od banaka kako bi se u nekim poduzećima mogle isplatiti plaće. To su vrlo rizični krediti i vjerojatno se mnogi neće moći naplatiti. Stoga Mijalić smatra da će to opteretiti proračun za iduću godinu za 100 do 200 milijuna kuna. Neki su zastupnici istaknuli da bi se na proračun loše moglo odraziti i to što mirovinski i zdravstveni fond mogu otpisati svoja potraživanja od nekih poduzeća kako bi se ona rasteretila dugova. To znači, kažu, da će fondovi poslovati s još većim gubicima koji će se morati "pokriti" iz proračuna. Odbor je prihvatio izvješće o u prošloj godini obavljenim revizijama u studentskim centrima, a u kojima su utvrđene samo manje nepravilnosti, kazala je glavna državna revizorica Šima Krasić. 11. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze: 589,5 tisuća kuna prometa Na javnoj dražbi Zagrebačke burze održanoj u četvrtak, za gotovinu su prodane dionice šest tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, pri čemu je ostvareno 589,5 tisuća kuna ili 152,2 tisuće njemačkih maraka prometa, objavila je Burza. Paket od jedne dionice tvrtke IGM Šljunčara Trstenik d.d. iz Čiste Mlake prodan je za 387,32 kune (sto maraka), a transakciju je obavila brokerska kuća CAIB. Ista je brokerska kuća za četiri tisuće kuna (1.032,75 maraka) kupila i paket od deset dionica našičke tvrtke Našicecement d.d. Istodobno, paket od 136 dionica zagrebačke tvrtke Enikon d.d. brokerska tvrtka Investco vrijednosnice platila je 526,7 tisuća kuna ili 136 tisuća njemačkih maraka. Trcin vrijednosnice kupile su paket od dvije dionice Zagrebačkog ugostiteljsko-slastičarskog poduzeća d.d., i to za 1.549,26 kuna, odnsono 400 maraka, dok je za 266 dionica Jadro-trgovine d.d. iz Splita brokerska kuća Dalbank vrijednosnice platila 53,2 tisuće kuna (13,7 tisuća maraka). Za 929,47 maraka ili 3.600 kuna prodan je i paket od 12 dionica riječkog dioničkog društva Usluga, a broker u ovoj transakciji bila je kuća FIMA-vrijednosnice. 12. Od ponedjeljka trgovina "Pravima" i na Zagrebačkoj burzi Od ponedjeljka, 4. prosinca, na Zagrebačku burzu u kotaciju "prava" bit će uvrštena prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Istoga dana počet će i trgovina pravima. Prijeboj i namira odvijat će se u sustavu ugovorne namire Središnje depozitne agencije, priopćila je danas Zagrebačka burza. Prava su nematerijalizirani vrijednosni papir koji glasi na ime u denominaciji od 1 kune. Dosad se pravima u Hrvatskoj trgovalo samo na Varaždinskom tržištu vrijednosnica u čiju je kotaciju uvršteno prava u vrijednosti 400 milijuna kuna. Predviđa se da će do kraja godine toliko iznositi dug Ministarstva prema građevinarima, izvođačima radova na obnovi. Građevinari mogu prava prodati na VTV- u i Zagrebačkoj burzi i time ih unovčiti, ili ih na javnim dražbama zamijeniti za dionice iz portfelja HFP-a. 13. Do kraja studenoga promet PIF-ovima viši od 100 milijuna kuna Od uvrštenja privatizacijskih investicijskih fondova (PIF) na Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) do 30. studenoga ove godine, dionicama PIF-ova ostvareno je više od 100 milijuna kuna prometa, odnosno točno 100.582.722,37 kuna, izvijestili su s VTV- a. Prosječan dnevni promet dionicama PIF-ova u spomenutom je razdoblju iznosio nešto više od 248,9 tisuća kuna. Pritom je najveći promet, 29,8 milijuna kuna ili 29 posto ukupnog prometa ostvaren prodajom dionica Dom fonda. Slijedi fond Expandia sa ostvarenim prometom od 18,8 milijuna kuna ili 19 posto ukupnog prometa te fond Velebit na kojeg se odnosi 16 posto ukupnog prometa ili 15,6 milijuna kuna. Dionica SNF-a prodano je u vrijednosti od 14,9 milijuna kuna (15 posto), Slavonskog fonda za 10,5 milijuna kuna (10 posto), fonda Pleter za 6,2 milijuna kuna (6 posto) te fonda Sunce za 4,9 milijuna kuna ili pet posto ukupnog prometa. 14. Negativno raspoloženje na tržištu kapitala Pad vrijednosti gotovo svih svjetskih indeksa najbolji je odraz stanja tržišta kapitala na kraju ove godine, procjenjuju brokeri Zagrebačke banke. Opće negativno raspoloženje posebice je pogodilo tranzicijske zemlje iz kojih investitori najbrže povlače svoj kapital. Niti hrvatske dionice nisu uspjele izbjeći negativno raspoloženje. No, studeni je ipak završio pozitivno, kažu brokeri. U studenom je naime ostvareno 235,9 milijuna kuna prometa, što je 23,75 posto više nego u prethodnom mjesecu. Glasine o preuzimanju Zagrebačke banke, koja je zainteresirana za preuzimanje slovenske SKB Banke i glasine o novoj akviziciji Plive (spominje se zapadnoeuropska farmaceutska kompanija) rezultirale su aktivnim trgovanjem. Spomenute su dvije dionice ostvarile više od 50 milijuna kuna prometa. Naime, dionicama Plive ostvaren je promet od 19,6 milijuna kuna, što je 8,3 posto ukupnog prometa burze. Te su se dionice prodavale po 490 kuna, što je rast cijene od 6,8 posto. Dionica Zagrebačke banke prodano je za 31,7 milijuna kuna, a cijena im je porasla 5,71 posto, na 1480 kuna. Dionice Dalmatinske banke ostvarile su daleko najveći mjesečni promet zahvaljujući 40 milijuna kuna vrijednoj blok transakciji. Kupac 145 tisuća dionica je društvo Reginter d.o.o. koje prema najnovijim podacima ima 51 posto temeljnog kapitala Banke. Naša najaktivnija i trenutačno najzanimljivija dionica je Podravka, koja je ostvarila promet od 13,6 milijuna kuna. Brojne špekulacije o pojavi zainteresiranih kupaca (navodno norveška i japanska kompanija) rezultirale su rastom cijene od gotovo 23 posto. Dnevno je protrgovano prosječno 4500 dionica, a zadnja cijena iznosi 156 kuna. Sa 15,6 milijuna kuna prometa vodećim se dionicama priključila i dubrovačka Atlantska plovidba. Također, ponovo se značajnije trgovalo i dionicama Plave lagune, a cijena tih dionica porasla je 218 posto, na 970 kuna, tumače brokeri. 15. Po stopi zaposlenosti Hrvatska pri dnu ljestvice u usporedbi sa zemljama OECD-a Hrvatska je po stopi zaposlenosti od 53,6 posto u prošloj godini bila pri dnu ljestvice u usporedbi sa zemljama OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj). Istodobno, po stopi nezaposlenosti bili smo, odmah iza Španjolske, pri vrhu ljestvice kojom je obuhvaćeno 28 zemalja, podaci su objavljeni u Analitičkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Hrvatska je po visini tako izračunate stope nezaposlenosti od 13,9 posto zauzimala mjesto odmah iza Španjolske, a pri vrhu su još i Italija i Francuska (sa nešto manje od 12 posto) te Finska (nešto više od 10 posto). Stopa nezaposlenosti aktivnog stanovništva starosti od 15 do 64 godine (izražena kao udio nezaposlenih u radnoj snazi) u 1999. godini kretala se u obuhvaćenim zemljama OECD-a od 15,9 posto u Španjolskoj do najnižih 1,9 posto na Islandu. Hrvatska je po visini tako izračunate stope nezaposlenosti od 13,9 posto zauzimala mjesto odmah iza Španjolske, a pri vrhu su još i Italija i Francuska (sa nešto manje od 12 posto) te Finska (nešto više od 10 posto). Stopa zaposlenosti pak, izražena kao udio zaposlenih u stanovništvu radne dobi (od 15 do 64 godine), u zemljama OECD-a u 1999. godini kretala se u rasponu od 84,2 posto na Islandu do 51,9 posto u Turskoj, podatci su iz Biltena. Uz Island, na vrhu ljestvice po visini stope zaposlenosti su ostale nordijske zemlje (osim Finske) te Švicarska i SAD. Dno te ljestvice, uz Tursku, zauzimaju Italija, Španjolska te Mađarska, dok se Hrvatska po visini stope zaposlenosti od 53,6 posto, nalazi između Španjolske i Italije. Iz analize i usporedbe stopa zaposlenosti u zemljama OECD-a te Hrvatske, koju su izradili u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, uočava se da ni u jednoj od obuhvaćenih zemalja OECD-a stopa zaposlenosti muškaraca nije bila niža od one u Hrvatskoj (od 59,2 posto), dok je u pet zemalja stopa zaposlenosti žena bila niža od one u Hrvatskoj (od 48,3 posto). Podaci o strukturi zaposlenosti po djelatnostima pokazuju pak da smo po udjelu zaposlenosti u poljoprivrednim djelatnostima pri vrhu među promatranim zemljama, po udjelu zaposlenosti u industriji u gornjoj polovici, dok po zaposlenosti u uslužnim djelatnostima spadamo među zemlje pri dnu te ljestvice. Najveći udio zaposlenih u poljoprivrednim djelatnostima zabilježen je Poljskoj (19 posto), Grčkoj (17,7 posto), Hrvatskoj (16,5 posto) i Portugalu (12,6 posto). Najmanji je pak udio zaposlenosti u poljoprivredi u Velikoj Britaniji (1,5 posto), Luksemburgu (1,7 posto) i Belgiji (2,4 posto). Po visini udjela zaposlenih u industrijskim djelatnostima prednjačile su Češka sa 40,6 posto, Portugal s 35,7 posto i Mađarska sa udjelom od 34,7 posto. Na začelju ljestvice po visini udjela zaposlenih u industriji su Australija i Nizozemska (sa po 21 posto), dok se Hrvatska - sa udjelom od 30,6 posto - nalazi u gornjoj polovici tablice između Španjolske (30,7 posto) i Austrije (29,7 posto). Najveći je pak udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima zabilježen u Luksemburgu (75,6 posto), Sjedinjenim Državama i Kanadi (oko 74 posto), dok Hrvatska (sa 52,9 posto) spada među zemlje s najnižim udjelom u ukupnoj zaposlenosti uposlenika u uslužnim djelatnostima, zajedno sa Češkom (54,1 posto), Portugalom (51,7 posto) i Poljskom (49 posto). Zanimljivo je i mjesto Hrvatska po udjelu u ukupnoj zaposlenosti skupine "bijelih ovratnika" (koju čine članovi zakonodavnih i državnih tijela, direktori, stručnjaci i znanstvenici, inženjeri, tehničari, uredski i šalterski službenici, uslužna i trgovačka zanimanja), te "plavih ovratnika" (poljoprivrednici i ribari, zanimanja u obrtu i proizvodnji). Sa udjelom u ukupnoj zaposlenosti "bijelih ovratnika" od 54,8 posto Hrvatska se nalazi u sredini donje polovice tablice između Italije (sa 55,5 posto) i Češke (55,2 posto). Najveći je pak udio "bijelih ovratnika" u Nizozemskoj (70,6 posto), a najniži u Španjolskoj (52 posto) i Portugalu (42,9 posto). Što se tiče poretka po visini udjela "plavih ovratnika", Hrvatska je sa jednom trećinom (ili 36,3 posto) u gornjem dijelu ljestvice, na kojoj 'vode' Portugal sa 44,2 posto i Grčka sa 41,5 posto, dok je najmanji udio skupine "plavih ovratnika" u Nizozemskoj - manje je jedne petine (ili 19 posto). Inače, kod uspoređivanja stopa zaposlenosti treba napomenuti da se te međunarodne usporedbe temelje na podacima koji su izrađeni prema odredbama Međunarodne organizacije rada (ILO) prema kojima je osoba zaposlena ako je u promatranom tjednu radila najmanje jedan sat za naknadu u novcu ili naturi, ili za obiteljsku korist (pri čemu se obavljanje kućanskih poslova ne smatra ekonomskom aktivnošću). Istodobno, po odredbi ILO-a nezaposlenom se smatra osoba koja u promatranom tjednu nije radila ako je aktivno tražila posao u prethodna četiri tjedna i ako je spremna započeti s radom u slijedeća dva tjedna. 16. Statistika Porasle cijene na malo i troškovi života - Cijene na malo, zajedno sa sezonskim proizvodima, u studenom su porasle 0,2 posto prema prethodnom mjesecu, dok su u odnosu na studeni prošle godine porasle za 7,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, troškovi života u studenom su prema mjesecu ranije porasli 0,2 posto, dok su prema studenom lani uvećani za 7,4 posto. U okviru troškova života cijene roba u studenom u odnosu na mjesec ranije porasle su 0,2 posto, a cijene usluga za 0,6 posto. Cijene na malo roba u studenom su porasle 0,2 posto prema mjesecu ranije, a cijene usluga 0,3 posto. Rast cijena roba posljedica je porasta cijena poljoprivrednih proizvoda, za 1,8 posto te industrijskih proizvoda, za 0,2 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda porasle su 0,4 posto, cijene pića 0,3 posto, dok su cijene industrijskih prehrambenih proizvoda smanjene 0,2 posto. U okviru usluga, najviše su porasle cijene stambeno komunalnih usluga, 1,3 posto, dok su cijene usluga za obrazovanjem kulturu i razonodu porasle 0,8 posto. Istodobno, cijene prometnih usluga smanjene su 0,1 posto, a cijene zdravstvenih, administrativnih i financijskih usluga ostale su na istoj razini. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka su godine do kraja studenog mjesečno rasle po stopi od 0,651 posto ili ukupno za jedanaest mjeseci za 7,4 posto. U jedanaest mjeseci ove godine cijene na malo porasle su šest posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Troškovi života su od početka godine do kraja studenog prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,557 posto ili ukupno za jedanaest mjeseci za 6,3 posto. U prvih jedanaest mjeseci ove godine troškovi života porasli su 5,2 posto prema istom lanjskom razdoblju. Cijene industrijskih proizvoda porasle 3,4 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u studenom su porasle 3,4 posto prema prethodnom mjesecu, dok su u odnosu na studeni prošle godine porasle 11,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u studenom su u odnosu na listopad porasle za 15,1 posto, a kapitalnih proizvoda za 0,3 posto. Istodobno, cijene intermedijarnih proizvoda smanjene su 0,5 posto, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto, dok su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju ostale na razini cijena iz listopada. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, cijene u rudarstvu i vađenju porasle su 2,6 posto, u prerađivačkoj industriji 2,5 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 12,6 posto. Rast cijena u okviru prerađivačke industrije ostvaren je u deset odjeljaka, a najviše u proizvodnji naftnih derivata, za 24 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom, za 15,5 posto. Pad cijena zabilježen je u pet odjeljaka, najviše u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 1,7 posto. U 11 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u studenom u odnosu na listopad nisu se mijenjale. U prvih jedanaest ovogodišnjih mjeseci cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle su 9,4 posto prema istom lanjskom razdoblju. Smanjen broj zaposlenih u industriji - Broj zaposlenih radnika u industriji u listopadu je u Hrvatskoj smanjen 0,2 posto u odnosu na rujan, dok je u usporedbi s listopadom lani manji 2,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Proizvodnost rada u prvih je deset mjeseci povećana 4,7 posto prema istom razdoblju lani. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju porastao je 0,1 posto prema rujnu te jedan posto u odnosu na lanjski listopad. Proizvodnost rada povećana je 3,3 posto. U prerađivačkoj je industriji broj zaposlenih smanjen i to 0,3 posto u odnosu na rujan te 2,8 posto u odnosu na listopad lani, dok je proizvodnost rada povećana 6,4 posto. Smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je i u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 0,2 posto u odnosu na rujan i 1,2 posto u odnosu na listopad prošle godine. Proizvodnost rada smanjena je pet posto. Najveći rast broja zaposlenih u sklopu prerađivačke industrije zabilježen je u proizvodnji namještaja te ostaloj prerađivačkoj industriji, 2,5 posto u odnosu na rujan, te u proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata i satova, za 1,7 posto. Istodobno, najveće je smanjenje zaposlenih evidentirano u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme, 8,1 posto. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci broj zaposlenih u industriji smanjen je 2,4 posto prema istom lanjskom razdoblju. Robna razmjena do kraja listopada premašila 10 milijardi dolara - Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u prvih je deset mjeseci ove godine iznosila nešto više od deset milijardi dolara, što je 1,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, objavio je Državni zavod za statistiku. U promatranom je razdoblju ukupan izvoz iz zemlje premašio 3,6 milijarde dolara, što je 2,3 posto više nego u istom vrijeme lani, dok je u Hrvatsku uvezeno roba ukupne vrijednosti od 6,4 milijarde dolara, što predstavlja 1,7 postotni porast. Iz toga proizlazi da je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,7 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,4 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku o izvozu po sektorima pokazuju da je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske najviše izvezeno strojeva i transportnih uređaja i to u vrijednosti od 975,5 milijuna dolara (3,6 posto manje nego u razdoblju siječanj-listopad 1999.) te raznih gotovih proizvoda, čija je ukupna vrijednost iznosila 722,6 milijuna dolara (10,8 posto manje). U promatranom je razdoblju najviše, za 42,5 posto na 395,1 milijun dolara, porastao izvoz mineralnih gnojiva i maziva, dok je izvoz ostalih, u drugim sektorima nespomenutih proizvoda i transakcija pao za čak 91,2 posto, na 388 tisuća dolara. Gledano prema ekonomskim grupacijama zemalja, od početka 2000. do kraja listopada najviše je hrvatskih proizvoda izvezeno u zemlje Europske unije - 2,04 milijarde dolara (18,6 posto više nego lani), a prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj i dalje je Italija, u koju je izvezeno robe u vrijednosti od gotovo 854 milijuna dolara. Zanimljivo je da je najveći porast u promatranom razdoblju zabilježen pri izvozu u Luksemburg, u koji je do kraja listopada izvezeno roba ukupne vrijednosti od 1,7 milijuna dolara, što je za nevjerojatnih 7.300 posto više nego u istom razdoblju 1999. godine. I po uvozu na prvom su mjestu strojevi i transportni uređaji, kojih je uvezeno za gotovo 2,1 milijardu dolara, što je ipak 6,2 posto manje nego u prvih deset mjeseci lani. 17. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u prosincu KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Convest banka 1,00 Croatia banka 2,50 Credo banka 3,00 Dalmatinska banka 2,00 Dubrovačka banka 1,50 Erste & Steiermarkishe bank 1,75 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 1,50 Istarska kreditna banka Umag 9,00 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-1,50 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 1,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka - Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 1,50-2,00 Riječka banka 1,50-2,00* Sisačka banka 3,00* Slavonska banka 2,00 Splitska banka 1,50 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,00 Štedionica Dora 2,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Riječka banka*, Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,75- 4,25- 4,75- 5,25- 5,75- 6,25- 7,75 8,25 8,75 9,25 9,75 10,25 Bank Austria Creditanstalt 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 8,00 - 5,00 dogovorno Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka promijenjiva 8,50 9,00 9,50 10,00 11,00 12,00 fiksna 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 9,50 Convest banka 5-6 7,00 8,00 9,00 9,00 9,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 8,50 9,50 10,50 11,50 12,10 12,50 Erste & Steiermarkishe bank 5,00- 6,00- 7,00- 8,00 dogovor 6,00 7,00 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 8,50 8,5- 9,5- 10,5- 11- 10,00 11,00 12,00 12,50 Istarska kred.banka Umag 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka 8,00 8,50 9,50 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Međimurska banka 5,00 8,00 8,00 9,50 9,50 9,50 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 12,00 Podravska banka 5,00 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 6,25 7,25 8,25 9,25 10,05 11,05 Raiffeisenbank Austria 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Riadria banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 13,00 Riječka banka* 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka* 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 5,50- 6,00- 6,25- 7,50- 7,75- 8,00- 6,00 6,80 7,05 8,30 8,55 8,80 Zagrebačka banka 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 Štedionica Dora 5,00 7,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Riječka banka*, Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. KAMATNE STOPE NA KUNSKE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Convest banka 1,00-4,00 Croatia banka 2,00-4,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 1,50 Erste & Steiermarkishe bank 1,50 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,50 Nava banka 3,00 Partner banka 2,00 Podravska banka 2,00-4,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria 1,50 Riadria banka 1,50 Riječka banka* 1,50 Sisačka banka* 3,00 Slavonska banka 3,00 Splitska banka 2,00 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Riječka banka*, Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000. KAMATNE STOPE NA OROČENE KUNSKE DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (%GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 8,50 9,50 prema dogovoru Convest banka 5-6 7,00 8,00 9,00 9,00 9,00 Credo banka 7,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 8,00 9,00 10,00 11,00 - - Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 6,00 8,00 9,00 10,00 - - Erste & Steiermarkishe bank 3,50- 4,25- 4,50- 5,00- dogovor 5,00 5,50 6,00 6,50 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank 6,00- 6,22- 6,50- 7,00- 8,50- dogovor 6,50 6,75 7,25 7,50 9,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebni ugovor Kreditna banka Zagreb 7,00 8,00 prema dogovoru Međimurska banka 4,50 6,50 6,50 7,50 7,50 7,50 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 12,00 13,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka* 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka* 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 4,50 6,00 7,00 8,00 9,00 dogovor Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,00 7,50 8,00 8,50 8,50 8,50 Zagrebačka banka 7,50 8,50 8,75 9,00 9,00 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Riječka banka*, Sisačka banka* - kamatne stope za listopad 2000.