VOA 6. XII. O'BRIAN - ISTOVJETNI POGLEDI S JUGOSLAVENSKOM VLADOM

GLAS AMERIKE - VOA 6. XII. 2000. Panel Glasa Amerike o američko-jugoslavenskim odnosima. Prilog Bojana Klime. U sjedištu Glasa Amerike, ovdje u Washingtonu, jučer je održan panel o američko-jugoslavenskim odnosima. Među sudionicima bili su i Jim O'Brian, posebni savjetnik predsjednika Billa Clintona i državne tajnice Madeleine Albright za Balkan i jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović, koji je na pitanja odgovarao iz Beograda. Razgovaralo se o stanju na Kosovu i Crnoj Gori, razvoju demokracije u Srbiji, suradnji među državama regije i američkom angažmanu u tom dijelu Europe. Sudionici panela odgovarali su na pitanja publike iz studija, kao i novinara iz Beograda i Podgorice. Američko-jugoslavenski odnosi u prošlom desetljeću bili su obilježeni sankcijama i embargom protiv Beograda, zbog uloge jugoslavenske vlade u ratu u Bosni i Hercegovini, i vojnim intervencijama NATO saveza najprije u bosansko-hercegovačkom sukobu, a potom i u kosovskoj krizi. No, odnosi Zapada s Beogradom su, od odlaska s vlasti Slobodana Miloševića, sve bolji. Jim O'Brian je izrazio zadovoljstvo s novim vlastima u Beogradu koje imaju slične ili istovjetne poglede u vezi s nizom pitanja kao i američka Vlada, i istaknuo uvjerenost da će se odnosi Amerike i Jugoslavije razvijati u pozitivnom smjeru. = Sada kada naši odnosi mogu biti transparentni, a komunikacija otvorenija, mislim da će postati jasno svima da američki napori u regiji nisu toliko usmjereni na pomoć nekoj od pojedinih zemalja regije, već da Amerika nastoji promicati interese običnih ljudi, građana, koji žele živjeti normalnim životom - rekao je gospodin O'Brian. Zbog toga, dodao je on, Sjedinjene Države prate i podupiru razvoj demokracije i pravne države, vrše pritisak da se kazne svi ratni zločinci, pomažu povratak izbjeglica, i žele da se u potpunosti provede Daytonski mirovni sporazum. Sve to Amerika traži od svih zemalja regije. = Nema nikakvih posebnih dogovora, niti za Hrvatsku a niti za Jugoslaviju, rekao je gospodin O'Brian. Da će se Jugoslavija tretirati kao i druge zemlje regije ukazuje i činjenica da će novi američki predsjednik, ako želi da se Jugoslaviji odobri američka pomoć, od travnja sljedeće godine - na traženje Kongresa - morati potvrditi tri stvari: da Beograd surađuje s haaškim sudom, da u Jugoslaviji postoji odlučnost da se uspostavi pravna država, i da postoji potpora provedbi Daytonskog sporazuma. Također, rekao je gospodin O'Brian, Washington će pratiti koji su dužnosnici Miloševićeva režima nastavili rad u državnom aparatu i nakon dolaska nove vlasti i kako se provodi proces privatizacije. Glede sudbine Slobodana Miloševića, Jim O'Brian je rekao da se američko stajalište nije promijenilo. = On je odgovoran za ono što je učinio ljudima u Srbiji, ali njegove su žrtve i izvan Srbije. Sud ga je optužio za zločine protiv Albanaca na Kosovu, možda će biti optužen i za zločine u drugim zemljama. Te Miloševićeve žrtve također zaslužuju da sud razmotri zločine počinjene protiv njih. Mislim da jugoslavenski sudovi ne bi bili u stanju pravedno presuditi u jednom takvom slučaju. Prema tome, mi smatramo da je haaški sud najbolje mjesto za suđenje Slobodanu Miloševiću - rekao je gospodin O'Brian. On je također rekao da se za Miloševića 'ne treba odrediti poseban rok do kojeg bi on trebao biti izručen'. = Najbolje je da Beograd sa sudom prvo uspostavi široku suradnju, poput one koju je uspostavila Hrvatska, dodao je ovaj američki dužnosnik, napominjući da haaški sud ne traži izručenje jedino Miloševića, već i niza drugih osoba, kao, na primjer, optuženih za ubojstva stotina Hrvata na Ovčari, kod Vukovara. Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović je govorio o ciljevima vanjske politike njegove zemlje, a to su, između ostaloga, i članstvo u europskim integracijama, i dobri odnosi sa susjedima. O odnosima Srbije i Crne Gore, čije vodstvo najavljuje referendum o nezavisnosti, ministar Svilanović je rekao: = Važno je da se problem riješi u demokratskom kontekstu. Možda je to i važnije nego konačni ishod referenduma o nezavisnosti. Treba slijediti ustavom predviđeni postupak. Tu su tri ustava, Crne Gore i Srbije, i savezni ustav. Na kraju političkog dijaloga narod bi trebao referendumom odlučiti želi li nezavisnost Crne Gore. Što god građani odluče, ja ću se s tim složiti. Osobno mislim da bi bilo najbolje sačuvati federaciju, možda promijeniti ime zemlji... U svakom slučaju treba promijeniti zakonsku regulaciju odnosa republika i federacije. Upitan konkretno o mogućem referendumu u Crnoj Gori, ministar Svilanović je rekao da je za neovisnost te republike - po njegovom mišljenju - 'potrebna zaista uvjerljiva potpora građanstva, a ne tek obična većina'. O šansama cijele regije da se integrira u Europu - kao i o načinu te integracije - posebni savjetnik predsjednika Clintona Jim O Brian je rekao: = Od promjene vlasti u Zagrebu, i sada u Beogradu, regija je na putu da se integrira u Europu brzinom koju nitko od nas prije još nekoliko mjeseci nije mogao niti zamisliti. Vrlo je važno da Bosna i Hercegovina ne zaostane u toj integraciji, već da se kreće zajedno s Hrvatskom i Jugoslavijom. Ne mislim da u tom procesu te tri zemlje moraju biti vezane jedna za drugu, ali je važno da bosanskohercegovačko političko čelništvo također bude okrenuto prema europskim integracijama. Brine me činjenica što neki tamošnji političari, preostali iz ratnih vremena, ne žele takvu integraciju. To je problem o kojem čemu se nastaviti savjetovati s europskim saveznicima, i s novim vlastima u Zagrebu i Beogradu. (VOA)