PO STOPI ZAPOSLENOSTI HRVATSKA PRI DNU LJESTVICE U USPOREDBI S

PO STOPI ZAPOSLENOSTI HRVATSKA PRI DNU LJESTVICE U USPOREDBI S ZEMLJAMA OECD-A Hrvatska je po stopi zaposlenosti od 53,6 posto u prošloj godini bila pri dnu ljestvice u usporedbi sa zemljama OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj). Istodobno, po stopi nezaposlenosti bili smo, odmah iza Španjolske, pri vrhu ljestvice kojom je obuhvaćeno 28 zemalja, podaci su objavljeni u Analitičkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Hrvatska je po visini tako izračunate stope nezaposlenosti od 13,9 posto zauzimala mjesto odmah iza Španjolske, a pri vrhu su još i Italija i Francuska (sa nešto manje od 12 posto) te Finska (nešto više od 10 posto). Stopa nezaposlenosti aktivnog stanovništva starosti od 15 do 64 godine (izražena kao udio nezaposlenih u radnoj snazi) u 1999. godini kretala se u obuhvaćenim zemljama OECD-a od 15,9 posto u Španjolskoj do najnižih 1,9 posto na Islandu. Hrvatska je po visini tako izračunate stope nezaposlenosti od 13,9 posto zauzimala mjesto odmah iza Španjolske, a pri vrhu su još i Italija i Francuska (sa nešto manje od 12 posto) te Finska (nešto više od 10 posto). Stopa zaposlenosti pak, izražena kao udio zaposlenih u stanovništvu radne dobi (od 15 do 64 godine), u zemljama OECD-a u 1999. godini kretala se u rasponu od 84,2 posto na Islandu do 51,9 posto u Turskoj, podatci su iz Biltena. Uz Island, na vrhu ljestvice po visini stope zaposlenosti su ostale nordijske zemlje (osim Finske) te Švicarska i SAD. Dno te ljestvice, uz Tursku, zauzimaju Italija, Španjolska te Mađarska, dok se Hrvatska po visini stope zaposlenosti od 53,6 posto, nalazi između Španjolske i Italije. Iz analize i usporedbe stopa zaposlenosti u zemljama OECD-a te Hrvatske, koju su izradili u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, uočava se da ni u jednoj od obuhvaćenih zemalja OECD-a stopa zaposlenosti muškaraca nije bila niža od one u Hrvatskoj (od 59,2 posto), dok je u pet zemalja stopa zaposlenosti žena bila niža od one u Hrvatskoj (od 48,3 posto). Podaci o strukturi zaposlenosti po djelatnostima pokazuju pak da smo po udjelu zaposlenosti u poljoprivrednim djelatnostima pri vrhu među promatranim zemljama, po udjelu zaposlenosti u industriji u gornjoj polovici, dok po zaposlenosti u uslužnim djelatnostima spadamo među zemlje pri dnu te ljestvice. Najveći udio zaposlenih u poljoprivrednim djelatnostima zabilježen je Poljskoj (19 posto), Grčkoj (17,7 posto), Hrvatskoj (16,5 posto) i Portugalu (12,6 posto). Najmanji je pak udio zaposlenosti u poljoprivredi u Velikoj Britaniji (1,5 posto), Luksemburgu (1,7 posto) i Belgiji (2,4 posto). Po visini udjela zaposlenih u industrijskim djelatnostima prednjačile su Češka sa 40,6 posto, Portugal s 35,7 posto i Mađarska sa udjelom od 34,7 posto. Na začelju ljestvice po visini udjela zaposlenih u industriji su Australija i Nizozemska (sa po 21 posto), dok se Hrvatska - sa udjelom od 30,6 posto - nalazi u gornjoj polovici tablice između Španjolske (30,7 posto) i Austrije (29,7 posto). Najveći je pak udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima zabilježen u Luksemburgu (75,6 posto), Sjedinjenim Državama i Kanadi (oko 74 posto), dok Hrvatska (sa 52,9 posto) spada među zemlje s najnižim udjelom u ukupnoj zaposlenosti uposlenika u uslužnim djelatnostima, zajedno sa Češkom (54,1 posto), Portugalom (51,7 posto) i Poljskom (49 posto). Zanimljivo je i mjesto Hrvatska po udjelu u ukupnoj zaposlenosti skupine "bijelih ovratnika" (koju čine članovi zakonodavnih i državnih tijela, direktori, stručnjaci i znanstvenici, inženjeri, tehničari, uredski i šalterski službenici, uslužna i trgovačka zanimanja), te "plavih ovratnika" (poljoprivrednici i ribari, zanimanja u obrtu i proizvodnji). Sa udjelom u ukupnoj zaposlenosti "bijelih ovratnika" od 54,8 posto Hrvatska se nalazi u sredini donje polovice tablice između Italije (sa 55,5 posto) i Češke (55,2 posto). Najveći je pak udio "bijelih ovratnika" u Nizozemskoj (70,6 posto), a najniži u Španjolskoj (52 posto) i Portugalu (42,9 posto). Što se tiče poretka po visini udjela "plavih ovratnika", Hrvatska je sa jednom trećinom (ili 36,3 posto) u gornjem dijelu ljestvice, na kojoj 'vode' Portugal sa 44,2 posto i Grčka sa 41,5 posto, dok je najmanji udio skupine "plavih ovratnika" u Nizozemskoj - manje je jedne petine (ili 19 posto). Inače, kod uspoređivanja stopa zaposlenosti treba napomenuti da se te međunarodne usporedbe temelje na podacima koji su izrađeni prema odredbama Međunarodne organizacije rada (ILO) prema kojima je osoba zaposlena ako je u promatranom tjednu radila najmanje jedan sat za naknadu u novcu ili naturi, ili za obiteljsku korist (pri čemu se obavljanje kućanskih poslova ne smatra ekonomskom aktivnošću). Istodobno, po odredbi ILO-a nezaposlenom se smatra osoba koja u promatranom tjednu nije radila ako je aktivno tražila posao u prethodna četiri tjedna i ako je spremna započeti s radom u slijedeća dva tjedna.