FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 4. XII. SAD PRIJETE SANKCIJAMA MOSKVI

US-RU-HR-ORUŽJE-Vlada-Diplomacija VOA 4. XII. SAD PRIJETE SANKCIJAMA MOSKVI GLAS AMERIKA - VOA4. XII. 2000.Sjedinjene Države prijete sankcijama ukoliko Moskva ne odustane od vojne suradnje s Iranom, prilog Larryja Jamesa. Izaslanstvo američkih stručnjaka za pitanja naoružanja odlazi ovoga tjedna u Moskvu, gdje će s ruskim kolegama razgovarati o problemima vezanim za namjeru Kremlja da obnovi prodaju oružja Iranu. Sjedinjene su Države zaprijetile da će protiv Rusije uvesti sankcije, ukoliko Moskva ne odustane od namjeravane vojne suradnje s Teheranom. Najnoviji spor samo je jedan u nizu koji ukazuje na promjene u američko-ruskim odnosima. Sporazum koji su 1995. godine postigli američki dopredsjednik Al Gore i ruski premijer Viktor Černomirdin, sada je doveden u pitanje. Prema tom sporazumu, administracija predsjednika Clintona se obvezala da neće uvoditi gospodarske sankcije protiv Rusije zbog prodaje oružja Iranu, pod uvjetom da Moskva nakon 1999. godine tu prodaju obustavi. Kremlj je nedavno priopćio da se više neće pridržavati tog sporazuma, a Washington je najavio da će odgovoriti uvođenjem sankcija. Zamjenik ravnatelja Instituta za kanadsko-američka pitanja pri ruskoj Akademiji znanosti - Viktor Kremenjuk - tvrdi da se u Moskvi
GLAS AMERIKA - VOA 4. XII. 2000. Sjedinjene Države prijete sankcijama ukoliko Moskva ne odustane od vojne suradnje s Iranom, prilog Larryja Jamesa. Izaslanstvo američkih stručnjaka za pitanja naoružanja odlazi ovoga tjedna u Moskvu, gdje će s ruskim kolegama razgovarati o problemima vezanim za namjeru Kremlja da obnovi prodaju oružja Iranu. Sjedinjene su Države zaprijetile da će protiv Rusije uvesti sankcije, ukoliko Moskva ne odustane od namjeravane vojne suradnje s Teheranom. Najnoviji spor samo je jedan u nizu koji ukazuje na promjene u američko-ruskim odnosima. Sporazum koji su 1995. godine postigli američki dopredsjednik Al Gore i ruski premijer Viktor Černomirdin, sada je doveden u pitanje. Prema tom sporazumu, administracija predsjednika Clintona se obvezala da neće uvoditi gospodarske sankcije protiv Rusije zbog prodaje oružja Iranu, pod uvjetom da Moskva nakon 1999. godine tu prodaju obustavi. Kremlj je nedavno priopćio da se više neće pridržavati tog sporazuma, a Washington je najavio da će odgovoriti uvođenjem sankcija. Zamjenik ravnatelja Instituta za kanadsko-američka pitanja pri ruskoj Akademiji znanosti - Viktor Kremenjuk - tvrdi da se u Moskvi na ovaj prijepor gleda kao na jedan u nizu pokazatelja da se američki odnosi mijenjaju - odnosno da oni možda, postaju problematičniji i složeniji. = Na to treba gledati kao na dio širih promjena u rusko-američkim odnosima. Sporazum koji su potpisali gospoda Gore i Černomirdin odražava neko drugo vrijeme, drugačije razdoblje u rusko-američkim odnosima, kada su nade u izgradnju svojevrsnog partnerstva bile vrlo velike. U to su vrijeme obje zemlje mislile da je moguća neka vrsta kvazi-savezničkog odnosa; sada je to dio prošlosti. Gospodin Kremenjuk kaže da je nakon potpisivanja sporazuma Černomirdina 1995. godine, Rusija počela primjećivati da se njeni interesi odbacuju ili ignoriraju. On to ilustrira s dva primjera, koje smatra značajnim - proširenje NATO saveza, unatoč oštrom protivljenju Moskve, i NATO-vo bombardiranje ciljeva u Jugoslaviji, kojem su se snažno protivili čelnici Moskve. Gospodin Kremenjuk kaže da rusko vodstvo te slučajeve tumači kao potvrdu da Washington nema puno obzira prema Rusiji, ili - u najmanju ruku - ne pridaje prioritetan značaj odnosima s Moskvom. Direktor moskovskog odjela američke zaklade Heritage - Jevgenij Volk - smatra da Rusija ima sličan odnos prema Sjedinjenim Državama. = Mislim da u ovom slučaju Rusija više ne smatra toliko važnim mišljenje Sjedinjenih država, koliko ga je smatrala važnim početkom 90-ih godina. Sada Rusija želi biti samostalnija, samouvjerenija, i želi samostalno poduzimati korake - neovisno o tomu što Sjedinjene Države misle o Iranu, Iraku i drugim zemljama. Gospodin Volk tvrdi da Rusija prolazi kroz razdoblje značajnih vanjsko-političkih promjena, do kojih je došlo iz dva razloga: dolaska na vlast novog predsjednika Vladimira Putina, i popravljanja gospodarske situacije. = Gospodin će se Putin zalagati za vanjsku politiku koja će odražavati više neovisnosti i samouvjerenosti no što je bio slučaj u vrijeme bivšeg predsjednika Jeljcina. Bivše je rusko vodstvo u vrlo velikoj mjeri ovisilo o stranoj pomoći, uključujući zajmove Međunarodnog monetarnog fonda, kao i kredite Svjetske banke. Bilo im je jasno da su dobri odnosi s Amerikom preduvjet za njihovo odobravanje. Sada, nakon što je gospodarsko stanje u Rusiji relativno stabilizirano - prije svega zahvaljujući rastu cijena nafte i plina koje Rusija izvozi u velikim količinama - Moskva više ne pridaje ključnu važnost bliskim odnosima s američkom administracijom. Analitičari u Moskvi smatraju da su američke prijetnje sankcijama - kontraproduktivne. S obzirom da je trgovinska razmjena između Sjedinjenih Država i Rusije vrlo mala, opasnost od njenog daljeg smanjenja ne bi imala nekog stvarnog učinka, dodaju isti analitičari, a poznavatelj odnosa između dvije zemlje - Viktor Kremenjuk tvrdi da bi sankcije mogle imati i povratni učinak jer bi mobilizirale tvrdolinijaše, odnosno nacionaliste i vojsku. Time bi se - ocjenjuje gospodin Kremenjuk, nanijela šteta ne samo Rusiji, nego i Sjedinjenim Državama i stabilnosti u svijetu. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙