RUSIJA-NEZAVISIMAJA G. 2.12. TKO ĆE VLADATI EU OBRANOM

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 2. XII. 2000. Njemačka vodeća uloga u europskoj vojsci "Pošto se četrnaest od petnaest zemalja Europske unije (Danska se radije suzdržala) u Bruxellesu, na susretu ministara obrane, konačno odlučilo za osnutak zajedničkih snaga za brzo djelovanje, u prijestolnicama na kontinentu odmah su reagirali na taj događaj. Raspravlja se i komentira ne samo o činjenici osnutka takvih snaga, već i o udjelu pojedinih zemalja. Svraća se pozornost na vodeću ulogu Njemačke koja izdvaja najviše ljudi - 13.500 vojnika i daje više borbenih zrakoplova od drugih - 93 zrakoplova i 20 ratnih brodova. Zato će Nijemci dobiti i više zapovjednih mjesta u novom vojnom ustroju. Takva mogućnost ne sviđa se mnogim sudionicima, no budući da je odluka već tu, moraju se s njome pomiriti teška srca. Na drugom mjestu po broju vojnika i opreme je Velika Britanija - 12.500 vojnika. No mnogi se političari u zemlji tomu nimalo ne vesele, jer misle da je zamisao o osnutku vlastitih europskih oružanih snaga 'prijetnja za NATO'. Tako je skupina bivših ministara obrane i vanjskih poslova dviju vodećih stranaka, među kojima su lordovi Carrington, Hiley, Owen i ser Rifkind, objavili otvoreno pismo protiv te europske incijative, radi zaštite NATO-a. U pismu se kaže: 'Sjevernoatlantski savez je pedeset godina uspješno jamčio našu sigurnost. Osnutak suparničkog sustava oslabit će savez i dovesti u pitanje njegovo postojanje'. U biti, to je doista tako, jer Europa ne kani vječno i beskonačno biti ovisna o Sjedinjenim Državama kada je riječ o obrani, sigurnosti i svladavanju kriza. Ujedno, strah pristaša američkog skrbništva da tog skrbništva više neće biti, očito je preuranjen. Prvo, Europu čeka još dug put u stvaranju vlastitog sustava obrane u takvim razmjerima i na tako visokoj razini kakvu sada osiguravaju Amerikanci. Kao što ističe francuski ministar obrane Alain Richard, nijedna samostalna akcija budućih europskih snaga neće se moći provesti ako ne bude suglasnosti i potpore SAD-a u obliku vojne opreme. Drugo, na braniku NATO-ovih interesa u Europi stoje ljudi od kojih gdjekada puno toga ovisi. Ta nije slučajno da vrhovni predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana sustavno dokazuje da bez NATO-a Europljani neće moći završiti nijednu odgovornu zadaću. Neobično je da je doslovno sutradan nakon objave o osnutku snaga za brzo djelovanje, petnaest država nečlanica EU-a očitovalo spremnost da sudjeluje u tom pothvatu. Među njima je šest partnera iz NATO-a - Turska, Island, Norveška, Poljska, Mađarska i Češka. One predlažu da na dragovoljnoj osnovi stave svoje snage na raspolaganje EU-a, utvrdivši konkretne brojke: Turska - od pet tisuća vojnika naviše, Mađarska 350 vojnika. Prema mišljenju odgovornih osoba u europskom Povjerenstvu s kojima je razgovarao izvjestitelj 'NG'-a, sasvim je vjerojatno da će biti zadovoljena spremnost svih onih koji svoje oružane snage žele staviti pod zastavu Europske unije. Ipak, čelništvo tih zemalja neće imati pristupa donošenju vojnih odluka za snage brzog djelovanja", piše Vladimir Katin.