USKORO POČINJE PROVEDBA PILOT-PROJEKTA REFORME ZDRAVSTVA

piše: Tamara Marinković ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Potkraj prosinca ili početkom iduće godine počet će provedba pilot-projekta reforme zdravstva u Koprivničko-križevačkoj županiji, kao uvod u cjelokupnu reformu zdravstvenog sustava koji, s potrošnjom oko 10 posto brutto društvenog proizvoda, spada među najveće potrošače u Hrvatskoj. #L# Zdravstena reforma je nužnost, ističe direktor projekta dr. Stipe Orešković, budući da su postojećim sustavom nezadovoljni svi - pacijenti jer zajamčena prava ne mogu u potpunosti ostvariti, zdravstveni radnici jer misle da imaju premala primanja u odnosu na kolege u svijetu, a država jer sadašnji sustav puno troši i stvara gubitke. Pilot-projekt obuhvaća stručne, organizacijske i financijske promjene u koprivničkoj bolnici i zdravstvenim ustanovama na tom području, i stajat će oko 10 milijuna američkih dolara. Cjelokupna reforma stajat će 39 milijuna američkih dolara. Deset milijuna uložit će hrvatska Vlada, dok će s 29 milijuna sudjelovati Svjetska banka. Taj će novac biti uložen u prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su najčešći uzrok smrti u nas (15 milijuna dolara), a bit će kupljena i informatička oprema i oprema za primarnu zaštitu u cijeloj Hrvatskoj. Što će najavljene promjene značiti za pacijenta, pogotovo nakon sužavanja osnovnog paketa zdravstvenih usluga (koji se financira iz zdravstvenog fonda) tijekom iduće godine, te kada će i hrvatski građani, slično kao u svijetu, morati sudjelovati u pokriću dijela troškova liječenja? Na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja i dalje bi trebale ostati dostupne sve intervencije koje izravno utječu na održavanje života. Ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina nedavno je najavila da će u osnovni paket usluga ući zdravstvena zaštita žena, djece i umirovljenika, kao i zaštita od kroničnih, zaraznih i tumorskih bolesti. Očekuje se povećanje iznosa za plaćanje lijekova i dijela bolničkih usluga, ali bi pacijenti u konačnici trebali dobiti veću i raznovrsniju zdravstvenu ponudu, smatraju pokretači reforme. Pogotovo što sada građani samo naizgled imaju pravo na sve, dok u stvarnosti ta prava ne mogu u potpunosti ostvariti. O tome govori i podatak da na 23 posto najsiromašnijih građana odlazi svega 8,3 posto zdravstvenog novca. Među prvima u nizu promjena koje bi građani trebali osjetiti kao poboljšanje, bit će reorganizacija hitne pomoći, kako bi se smanjilo vrijeme od trenutka poziva za pomoć pa do njezina pružanja. U tu svrhu bit će nabavljena komunikacijska i bolnička oprema za 23 hrvatske bolnice. "U skladu s međunarodnih standardima izradit ćemo točne vremenske parametre koliko mora proći od poziva do intervencije, jer se zna da svaka minuta bez pomoći skraćuje život", kaže dr. Orešković. Kroz iduće dvije do tri godine, osim hitnih intervencija izvan bolnica, promijenit će se i način rada u samim ustanovama, jer će pacijente u bolnicima dočekivati posebno organizirane jedinice hitne medicine. Tako se više ne bi smjelo događati da se ne zna na koji odjel pacijent treba biti upućen i kakve pretrage treba obaviti, kaže dr. Orešković. (Hina) mt md