HRVATSKI EKOLOŠKI PROJEKTI NATJEČU SE ZA FINANCIJSKU POMOĆ EU

piše: Marina Bujan ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Gotovo trideset hrvatskih ekoloških projekata nalazi se u konkurenciji za dobivanje novčane pomoći koju će osigurati EU i Regionalni program za obnovu okoliša jugoistočne Europe u okviru Pakta o stabilnosti (REReP), doznaje se u ministarstvu zaštite okoliša.#L# Za financijsku pomoć Europske unije, u sklopu programa "LIFE - Treće zemlje", konkurira šest programa zaštite okoliša, a 22 programa za REReP (Quick Start projekt), rekao je Hrvoje Glavač, pomoćnik ministra za opću politiku zaštite okoliša. Pristup financijskim instrumentima EU omogućen je Hrvatskoj krajem listopada, mjesec dana uoči otvaranja početka pregovora o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na nedavno održanom sastanku na vrhu u Zagrebu. "Ovo je prvi puta da Hrvatska ima pristup financijskim instrumentima EU, što se ostvaruje u sklopu nosećih programa kojima se inače financira proces pridruživanja i stabilizacije", rekao je Hini pomoćnik ministra Glavač. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja i pet ekoloških tvrtki natječe se za dobivanje nepovratnih financijskih sredstava EU u okviru programa "LIFE - Treće zemlje". Europska komisija će najbolje projekte sufinancirati u iznosu do 70 posto njihove vrijednosti. Hrvatska zasad konkurira samo u jednom od tri dijela LIFE programa - onom za Treće zemlje, za kojega je EU namijenila najmanje novca. No, nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju EU, Hrvatska će moći konkurirati i za druga dva LIFE programa - Life priroda i Life okoliš. Za sva tri LIFE programa, u razdoblju od 2000.-2004., predviđeno je 640 milijuna eura, od čega na program "LIFE - Treće zemlje" otpada šest posto tih sredstava, objasnila je voditeljica Life i REReP programa u Ministarstvu Monica Tršić. Za program "LIFE - Treće Zemlje" krajem listopada prijavili su se Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, dvije privatne ekološke tvrtke (Ekonerg i BiEco), konzultantska kuća PAP/RAC i Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita te Park prirode Lonjsko polje. Vrijednost svih šest projekata je oko tri milijuna eura, a pojedinačno od 300 do 600 tisuća eura, kolika je dopuštena gornja granica iznosa projekta. Prijedlozi su proslijeđeni u Bruxelles, a o njima će odlučivati Europska komisija, nakon što obavi konzultacije sa stručnjacima iz zemalja EU. Hrvatska je prijavila i 22 projekta za Regionalni program za obnovu okoliša jugoistočne Europe u okviru Pakta o stabilnosti (REReP), ali on za njih neće direktno davati novac, već nudi pomoć u traženju donatora. Među projektima se nalaze i oni koje su hrvatski ponuđači izradili u suradnji s kolegama iz drugih zemalja. Tako, primjerice, dva milijuna eura, za projekt zaštite vodnih dobara u slivu Une, zajedno traže Hrvatska i Bosna i Hercegovina, odnosno zagrebački i sarajevski instituti za geologiju te Institut za upravljanje vodama Republike Srpske. Hrvatska uprava za vode i Nacionalni institut za meterologiju i hidrologiju bugarske Akademije znanosti i umjetnosti trebaju 500 tisuća eura za poboljšanje Međunarodne konvencije za zaštitu sliva Dunava. Zasad je 12 hrvatskih projekata uvršteno u poseban katalog za ponudu donatorima. Ne bude li interesa za one koji su u prvom krugu uvršteni u katalog, njihovo će mjesto zauzeti drugi projekti. Rezultati oba natječaja znat će se u travnju iduće godine, doznaje se od Monice Tršić, voditeljice europrograma za Hrvatsku. (Hina) bma vl