HRVATSKA I JUGOSLAVENSKA STRANA RAZIŠLE SE U PITANJU OSLOBAĐANJA PETORICE HRVATA

ZAGREB, 3. prosinca (Hina) Piše: Alenka Zelić U pitanju oslobađanja iz srbijanskih zatvora petorice hrvatskih državljana koji su 1995. uhićeni i optuženi zbog navodne špijunaže u korist Hrvatske potpuno smo se razišli na prošlotjednu sastanku u Beogradu s članovima Komisije Vlade SRJ, rekao je u razgovoru za Hinu predsjednik Ureda Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale Ivan Grujić #L# Hrvatska traga za 1571 nestalim braniteljem i civilom, a SRJ za petstotinjak osoba, među kojima je većina nestala na području BiH. Hrvatska je do sada po Zakonu o općem oprostu abolirala 20.616 osoba, a SRJ nije abolirao nijednu osobu i još nema takav zakon. SRJ uvjetuje oslobađanje petorice Hrvata oslobađanjem svih osoba srpske nacionalnosti O sudbini petorice hrvatskih državljana Grujić kaže da je hrvatska strana "inzistirala na njihovu oslobađanju i dosljednu poštivanju potpisanih bilateralnih sporazuma. No SRJ njihovo oslobađanje uvjetuje oslobađanjem svih osoba srpske nacionalnosti, po načelu 'svi za sve', pa i onih koji su osuđeni za ratni zločin, a nalaze se u Hrvatskoj". Petoricu hrvatskih državljana, koji se nalaze u srpskim zatvorima od 1995., Vojni sud u Beogradu osudio je na visoke kazne zbog navodne špijunaže, koje bi mogle trajati do 2004., odnosno 2005., rekao je Grujić. Podsjetio je kako je iste godine u srpskim zatvorima bilo zatočeno 17 hrvatskih državljana optuženih za isto kažnjivo djelo, od kojih su petorica i danas u zatvorima SRJ, a preostalih 12 je nakon izdržavanja zatvorske kazne oslobođeno. Nekima su kazne istekle tek ove godine i oni su se vratili u Hrvatsku. Hrvatska inzistira na poštivanju Sporazuma o rješavanju sudbina zatočenih i nestalih, koji je potpisan u okviru Daytonskog sporazuma, i koji isključuje oslobađanje osoba optuženih za ratne zločine, rekao je Grujić, istaknuvši da "SRJ inzistira na oslobađanju i onih Srba koji su optuženi za neka kažnjiva djela koja spadaju u klasični kriminal, a ne odnose se na taj sporazum i Zakon o općem oprostu". Većina osoba čije oslobađanje traži SRJ hrvatski su državljani, a na njihovu oslobađanju inzistiraju samo zato što su srpske nacionalnosti, bez obzira na državljanstvo i kažnjivo djelo, što je za Hrvatsku posve neprihvatljivo, naglasio je Grujić. Osim spomenute petorice nemamo nikakvih podataka da u jugoslavenskim zatvorima ima još zatočenih hrvatskih državljana, kazao je Grujić, navevši da je SRJ prije nekoliko godina izašla sa službenim dokumentom u kojem stoji da se u zatvorima na njezinu području ne nalazi nijedna osoba s popisa traženih osoba RH. Dodao je kako je taj dokument SRJ proslijedila i međunarodnoj zajednici. Grujić kaže da je "Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) od tada u više navrata nenajavljeno provjeravao neka mjesta koja su bila indikativna u smislu takvih navoda", ali da nisu nikoga našli. SRJ još nije abolirala nijednu osobu, a Hrvatska ih je abolirala 20.616 Hrvatska traga za 1571 nestalom osobom, a SRJ za petstotinjak. "Među tih petstotinjak traže se piloti bivše JNA i rezervisti 'nikšićke' i 'šavničke' skupine, koji su, po našim podatcima, nestali na području BiH, a ne na području Hrvatske", napomenuo je Grujić. Inzistirao sam, kaže Grujić, da srpska strana napravi selekciju tih petstotinjak osoba i kaže da od toga broja 300 ili 400 traži u BiH, a 100 u Hrvatskoj, a ne da jednak broj nestalih prikazuju i prema BiH i prema Hrvatskoj. U hrvatskim zatvorima nema pilota bivše JNA, naglasio je Grujić, dodavši da su, po njegovim saznanjima, dvojica pilota pala na bosansko područje. Također je napomenuo kako "SRJ traži jednog pilota koji je nestao na području Jadrana, kad je još tzv. JNA imala apsolutnu radarsku kontrolu zračnog prostora za vrijeme bivše Jugoslavije". SRJ nije abolirao nijednu osobu, rekao je Grujić, dodavši kako ta zemlja još nema zakon o općem oprostu. Grujić drži da bi SRJ trebala imati takav zakon jer je Hrvatska na temelju Zakona o općem oprostu abolirala 20.616 osoba protiv kojih su podignute kaznene prijave, ali ne za ratne zločine, jer po međunarodnim zakonima ratni zločin ne zastarijeva i ne može se abolirati. Grujić je dvodnevni sastanak dviju komisija u Beogradu ocijenio "značajnim napretkom" već zbog činjenice što su se ponovno sastali, jer, kako je rekao, bez razgovora nema ni obavijesti. Napredak je i to što će Hrvatska od SRJ preuzeti posmrtne ostatke pet žrtava. Tek kad završi potpuna identifikacija, moći će se utvrditi tko su te žrtve, rekao je Grujić. Razgovaralo se i o konkretnim slučajevima, a hrvatska je od srpske strane dobila 30-ak informacija koje treba provjeriti na terenu. Ako su informacije točne, zasigurno ćemo riješiti barem dio sudbina nestalih osoba od ukupno 1571, koliko ih Hrvatska danas traži. Provjera je u tijeku, kaže Gruić, dodajući da će o pojedinostima govoriti kad dobije potvrdu tih informacija. Po potpisanom Protokolu o suradnji dviju komisija utvrđeni su redoslijed i rokovi razgovora dviju komisija, koji bi se trebali voditi jednom na mjesec. To je funkcioniralo do napada NATO-a na SRJ kad su prekinuti svi kontakti. Prvi razgovori nakon toga održani su tek u srpnju ove godine u Zagrebu. (Hina) sšh