OSIJEK, 1. prosinca (Hina) - U šest ribnjaka u istočnoj Hrvatskoj koji proizvode više od 50 posto slatkovodne ribe u Hrvatskoj, od 5415 hektara površine iskorišteno je tek 75 posto, kaže dr. Dragutin Bodakoš, voditelj Odjela za
poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Županijske komore u Osijeku.
OSIJEK, 1. prosinca (Hina) - U šest ribnjaka u istočnoj Hrvatskoj
koji proizvode više od 50 posto slatkovodne ribe u Hrvatskoj, od
5415 hektara površine iskorišteno je tek 75 posto, kaže dr.
Dragutin Bodakoš, voditelj Odjela za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo HGK Županijske komore u Osijeku.#L#
Ribnjaci PP Orahovica, Belje d.d. Ribnjak, IPK Ribnjačarstvo Donji
Miholjac, Ribnjak 1905. Našice, Stari ribnjak Oriovac i
Ribnjačarstvo Poljana - Kaniška Iva ove su godine proizveli 750
tona konzumne ribe i 370 tona riblje mlađi. U prosjeku se po hektaru
proizvede 400 do 1100 kilograma ribe.
Po riječima dr. Bodakoša iskorištenost ribnjaka i proizvodnja ribe
smanjuju se, među ostalim, zbog gubitka tržišta u ratu i povećanih
davanja koje ta proizvodnja ne može podnijeti. Ove su godine zbog
velike suše i visokih temperatura uginule velike količine ribe, a
manjoj proizvodnji pridonose i kormorani koji pojedu velike
količine ribe, dodao je Bodakoš. Stoga ribnjačari traže da im se
ukine plaćanje obveza za javna poduzeća, posebno za vodoprivredu,
te da se preraspodijele poticaji za ribu, pa i za uginulu jer je i u
tu proizvodnju uloženo mnogo novca. Od države zahtijevaju da
nadoknadi troškove zbog štete od kormorana te da potiče proizvodnju
povoljnim zajmovima i olakšicama u nabavi hrane.
Na nedavnom sastanku Grupacije za slatkovodno ribnjačarstvo
osječke komore s predstavnicima proizvođača slatkovodne ribe u
istočnoj Hrvatskoj poduprta je odluka europskih uzgajivača
slatkovodne ribe, koju su potpisale Njemačka, Austrija, Slovenija,
Češka, Madžarska i Hrvatska. U odluci se kaže da je uzgoj šarana i
sporednih vrsta u ribnjacima prirodni doprinos ekološkom lancu te
da iskorištavanje voda iz prirodnih izvora za uzgoj ribe u
ribnjacima treba biti besplatno. "Time bi se izbjegao jedan od
najvećih troškova u proizvodnji ribe - naknada za vodoprivredu, a
upravo je namjera Europske unije da se održi trajan uzgoj
slatkovodne ribe u ribnjacima te pridonese očuvanju stoljećima
izgrađivane kulture i prirodnog okoliša, koji imaju upravo naši
ribnjaci", kazao je Bodakoš.
Svi ti zahtjevi već su podastrti i grupaciji akvakulture na
državnoj razini i Upravi za slatkovodno ribarstvo Ministarstva
poljoprivrede. Očekujemo da će biti brzo ispunjeni, inače će
proizvodnja slatkovodne ribe doći u pitanje, upozorio je Bodakoš.
(Hina) vs dd