SLO 30.XI.-DELO-SAD JE EUROPI SAMO SLOVENIJA KRIVA

SLOVENIJA DELO 30. XI. 2000. Bez problema sa Slovenijom? "Još prije nekoliko tjedana europski su zastupnici o stanju pristupnih pregovora između unije i Slovenije preporučili kandidatici da ubrzo riješi granični spor s Hrvatskom. To je posebno naglasio i parlamentarni izvjestitelj za našu državu Claudio Martelli. Još više, još u rujanskoj raspravi u vanjskopolitičkom povjerenstvu, parlamentarci su tijekom obradbe toga dokumenta umetnuli čak tri dopune o nužnosti rješenja sporova s Hrvatskom - spomenuli su čak mogućnost pomoći međunarodnih posrednika - i dopunu o postupnom zatvaranju NE Krško, što su autori (zeleni) ponovili i na listopadskom plenarnom zasjedanju strasbourške skupštine. Svi amandmani bili su ili uklonjeni još prije glasovanja ili nisu dobili potporu. A budući da je za spor uvijek potrebno barem dvoje, očekivali bismo da će izvjestitelj Aleksandar Baltas (grčki socijalist) u nacrtu rezolucije o pregovorima o stabilizacijsko-pridružbenom sporazumu s Hrvatskom kojega su obradili članovi vanjskopolitičkog povjerenstva europskoga parlamenta, među problemima koje ima naša južna susjeda, spomenuti neriješenu granicu u Piranskom zaljevu ili pak dvojno vlasništvo Krškog, jedinu težu pripomenu na račun nuklearke koju su stručnjaci za nukelarnu sigurnost spomenuli u nedavnom izvješću Wenre o stanju nuklearka u srednjoj i istočnoj Europi. U pogledu iskustava s Martellijevim izvješćem o Sloveniji, očekivali bismo da će europski zastupnici upozoriti na neriješenu granicu ili na Krško, ako su već druga otvorena pitanja između susjeda čučala na smetlištu zaboravljenih i odgođenih problema. Na posljetku je bruxellesko povjerenstvo još u svibnju ove godine, kad je ocjenjivalo mogućnosti sklapanja stabilizacijsko-pridružbenog sporazuma s Hrvatskom, posebno naglasilo da ta država ima 'još uvijek sporove u vezi s granicama'. No u parlamentarnom izvješću o Hrvatskoj i u devet umetnutih dopuna o tim problemima nema ni riječi, a naša je država u rezoluciji i Baltasovim naputcima za pregovore spomenuta tek jedanput - u nabrajanju sporazuma o slobodnoj trgovini koje je vlada u Zagrebu sklopila s drugim bivšim republikama pokojne jugoslavenske federacije. Neriješena pitanja među državama, ma kakva bila, samo su dakle na slovenskoj strani, a za rješavanje je očito odgovorna vlada u Ljubljani. Nacrt rezolucije o Hrvatskoj u uvodu naglašava da već početak pregovora o stabilizacijsko-pridružbenom sporazumu (24. studenog na zagrebačkom vrhu), postavlja odnose između Bruxellesa i Zagreba na nove pogodbene temelje. Označava naime razdoblje približavanja i zatim uključenje naše južne susjede u bruxellesku zajednicu. Pri tomu su parlamentarci još posebno upozorili da evolutivna klauzula (koja će Hrvatskoj omogućiti natjecanje za status članice), ne smije sadržavati drukčije uvjete od onih koje je unija do sada postavljala kandidatima u okviru predpristupne strategije. Nedavnom odlukom ministarskoga vijeća, Hrvatska će u buduće dobiti kredite europske investicijske banke (EIB) iz programa CARDS, koje je unija namijenila državama jugoistočne Europe - one će zajedno do 2006. godine dobiti 4,65 milijarda eura - pa bi Zagreb po prosudbi zastupnika morao dobiti 'u prosjeku najmanje 50 milijuna godišnje'. Zastupnici su i čestitali hrvatskoj vladi zbog napretka u povratku izbjeglica i pozvali ju da nastavi takvu politiku. Hrvatska koja je kao druga od država zapadnoga Balkana počela pregovarati o stabilizacijsko-pridružbenom sporazumu, mogla bi dakle dobiti povoljnije odredbe nego Makedonija koja je taj sporazum već sklopila i parafirala. Izvjestitelj Aleksandar Baltas je naime spomenuo da bi prethodno razdoblje prije uspostave zone slobodne trgovine u slučaju Hrvatske - po mišljenju 'nekih članica zajednice' - moralo biti kraće od deset godina koliko je na pregovorima dodijeljeno Makedoniji. Zbog toga je predložio da se u sporazum zapiše fleksibilnija formula po kojoj to razdoblje 'ne bi prekoračilo deset godina, a odredit će se tijekom pregovora, uzimajući u obzir politički, gospodarski i socijalni razvitak države'" - izvješćuje Božo Mašanović.