ŠTO ĆE U SPORU BUSHA I GOREA ODLUČITI VRHOVNI SUD SAD?

WASHINGTON, 29. studenoga (Hina - Fjodor Polojac) - Vrhovni sud SAD u petak neće odrediti tko je 43. američki predsjednik ali će bar jedan u nizu postizbornih sporova između kandidata Georgea W. Busha i Ala Gorea biti zauvijek završen.#L# Sud je prihvatio traženje republikanskog predsjedničkog kandidata da ispita ustavnost odluke Vrhovnog suda Floride koji je zaključio da izborna povjerenstva moraju priznati naknadno, ručno prebrojane glasove birača. Odvjetnici Busha i Gorea će u petak u Washingtonu od 10.00 sati po mjesnom vremenu imati svaki po 45 minuta da obrazlože svoja stajališta. Sud je napravio ustupak zbog političke važnosti spora - umjesto uobičajene 60-minutne sjednice odlučio se za 90-minutnu. Odbijena je molba javne TV mreže C-Span da se dopusti izravni prijenos. Da se ne radi o posve običnom slučaju pokazuje odluka da se ročište održi u petak, dan koji je od 1789. godine naovamo rezerviran za međusobne konzultacije sudaca. Bushovi odvjetnici tvrde da je floridski sud prekršio 14. ustavni amandman dopuštajući ručno prebrojavanje nekih glasačkih listića. Time je, kažu, povrijeđeno ustavno načelo jednakosti građana. Sucima Vrhovnog suda Floride zamjeraju da su "svjesno i namjerno pregazili" odluke o izbornim rokovima. Za stanje u toj američkoj saveznoj državi Bushovi odvjetnici kažu da je "na granici kaosa". Pravni zastupnici Gorea osporavaju Bushov prigovor po dva temelja. Prvo dokazuju da Vrhovni sud SAD nema razloga odlučivati o ovom slučaju jer ničim nisu ugroženi federalni propisi ni interesi. S druge strane, odluku Vrhovnog suda Floride nazivaju "rutinskom" jer, po njihovu mišljenju, samo "sveobuhvatno usklađuje neke naizgled kontradiktorne odredbe izbornih propisa". Pred devet sudaca američkog Vrhovnog suda, kojima predsjedava William Rehnquist, bit će i dopis floridskog parlamenta. U njemu se podsjeća na 113 godina stari Zakon o brojanju glasova koji zakonodavcima Floride dopušta da "bilo kojeg dana nakon dana izbora a prije 12. prosinca" odluče da je postupak "izbora elektora obavljen na vrijeme i u skladu s unaprijed dogovorenim pravilima". Iako ovaj dopis nema pravnu važnost u konkretnom slučaju, njime su iz flordskog parlamenta, u kojem većinu imaju republikanci, javno zaprijetili da mogu u svakom trenutku odrediti 25 državnih elektora koji bi Bushu donijeli neophodan 271 elektorski glas i mandat u Bijeloj kući. Mada se podrazumjeva da su suci Vrhovnog suda SAD nepristrani i da ne odlučuju po političkim, a osobito ne stranačkim naklonostima, nije na odmet primjetiti da je šestoro sudaca imenovano za vladavine republikanaca a troje su imenovali demokratski predsjednici. Dvojicu sudaca - Davida Soutera i Clarencea Thomasa, imenovao je za svog mandata otac sadašnjag republikanskog predsjedničkog kandidata George Bush stariji. Uz njih je još troje Nixonovih izabranika i jedan Fordov. Clinton je imenovao dvoje sudaca a iz Carterova vremena je jedan. Zaključno je pitanje: što će Vrhovni sud odlučiti? Moguće je da prihvati gledište jedne od strana u sporu, no jednako tako je moguće da samo sasluša argumente i o njima se ne očituje. Vrhovni sud SAD svoja stajališta izražava pravorijekom, odlukom ili mišljenjem a može se unaprijed proglasiti nenadležnim, odbiti razmatrati neki predmet ili otkloniti da se o njemu očituje. Odluke suci donose nadpolovičnom većinom a predsjednik suda glasuje posljednji što njegov glas čini odlučujućim. Sigurno je da nakon njihove odluke u sporu Busha i Gora nitko neće tražiti ručno prebrojavanje glasova. (Hina) fp sb