ŠV 28.XI.-NZZ-OESS U BEČU

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 28. XI. 2000. Povratak Jugoslavije u OESS "U bečkom Hofburgu u ponedjeljak je počeo osmi ministarski susret 55 zemalja članica Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). On označava formalni povratak Jugoslavije u OESS nakon promjene vlasti u Beogradu. Novi predsjednik Koštunica potpisao je u Beču tri dokumenta koji obilježavaju OESS: Sporazum iz Helsinkija (1975.), Povelju iz Pariza (1990.) i Povelju o europskoj sigurnosti (Istanbul, 1999.). Koštunica je podsjetio da je Jugoslavija bila jedan od utemeljitelja OESS-a. Vrijeme ratova na Balkanu, kad je OESS suspendirao članstvo Jugoslavije, Koštunica je sažeo suho ali bez cinizma: 'Mora da smo tada počinili mnogo pogrješaka'. U svakom slučaju međunarodna se zajednica pokazala nevoljkom i nesposobnom nepristrano promatrati razvitak u Jugoslaviji. Osam godina izolacije i samoizolacije prema Koštunici su bile duge i zastrašujuće no njegova će zemlja to brzo nadoknaditi. Ustrajao je na nepromjenljivosti granica na Balkanu. Po Koštunici se na Kosovu razvio klasični terorizam, usporediv s onima iz šezdesetih i sedamdesetih godina u zapadnoeuropskim zemljama. Da su se albanski teroristi ugnijezdili na jugu Srbije. Pokušavali su iznuditi političko rješenje koje u narodu nema većinu. Međunarodna mirovna postrojba na Kosovu i UN-ova prijelazna uprava da su zakazale. Sukob na Kosovu mogao bi zapaliti cijelu regiju i on očekuje pomoć OESS-a kako bi spriječio najgore. Želi izravan dijalog s kosovskim Albancima a ne posredovanje OESS-a. Koštunica je priopćio da izravno iz Beča zbog tih problema putuje na jug svoje zemlje. Stoga nema vremena razgovarati s američkom ministricom vanjskih poslova Albright, koja je u ponedjeljak također sudjelovala na ministarskom susretu OESS-a. Madeleine Albright čestitala je u svojem govoru srpskom narodu što Koštunicu može zvati svojim predsjednikom. Iako su zemlje članice potvrdile načela OESS-a u Istanbulu prije kraja godine, mnogi su sukobi ostali neriješeni. M. Albright obratila se Rusiji s konkretnim zahtjevima: Moskva mora ispuniti svoja obećanja da će OESS-u dopustiti humanitarnu i političko posredničku djelatnost u Čečeniji, brže povući oružje i vojnu opremu iz Moldavije i Gruzije i pridržavati se tako zvanih bočnih odredaba sporazuma o naoružanju u Europi. Ruski ministar vanjskih poslova Ivanov kritizirao je za njega negativnu tendenciju pretvaranja OESS-a u organizaciju za ljudska prav koja osim toga svoju pozornost usmjerava samo na Istok. Da organizaciji nedostaje produbljeno razumijevanje za teškoće tih zemalja. Ne smije se dogoditi da se promatra samo jedna skupina država a druga ih samo nadgleda. Ivanov je branio najnovije izbore u Bjelorusiji i osudio odbijanje mjerodavnih ureda OESS-a da ih podupre odašiljanjem skupine promatrača. Nadalje bi se OESS u prosudbi Rusije morao baviti desno ekstremističkim ili neonacističkim tendencijama. Na rubu konferencije moglo se čuti da se Rusija u posljednje vrijeme ne ponaša baš kooperativno. Rusi su navodno predočili mnogo nacrta tekstova koji drugim, zapadnim zemljama izgledaju kao manevar skretanja. Sporo povlačenje ruskih oružanih snaga moglo bi odavati staro, OESS-u neprilagođeno mišljenje po kojemu je utjecaj u nekoj regiji povezan s nazočnošću postrojba. Prema ruskim inicijativama OESS bi morao djelovati u španjolskoj Baskiji i Sjevernoj Irskoj. Prema nepotvrđenim izvješćima, probleme stvara i odlomak u zaključnom dokumentu koji se bavi zaštitom djece od oružanih sukoba. Zemlje OESS-a trebaju se obvezati da će novačenje djece i mladeži ispod 15 godina progoniti kao ratni zločin. Zaključci OESS- a donose samo konsenzusom. U Beču okupljena izaslanstva usvojit će dokument koji će proizvodnju i trgovinu ručnog vatrenog i lakog oružja podvrgnuti režimu nadzora. Obuhvaća oružje sve do teških strojnica, nosivih protutenkovskih ili protuzračnih raketa i topova. Prema prosudbama UN-a, širom svijeta u tu kategoriju pripada najmanje 500 milijuna komada oružja. Sporazum predviđa mjere za borbu protiv ilegalne trgovine, ubrzavanje nadgledanja arsenala i uništavanja oružja poslije nekog sukoba. Bit je planirana razmjena informacija o proizvodnji, uvozu i izvozu. Zahvaljujući oznakama, u buduće bi se mogao pratiti put svakog pojedinog komada oružja" - izvješćuje novinar lista B. A.