ZAGREB, 28. studenoga (Hina)BEČ - Zaključcima predsjedatelja Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) je u utorak u Beču izrazila žaljenje zbog gubitka ljudskih života u Čečeniji i zatražila povratak OESS-a u ovu republiku
oko čega zbog protivljenja Rusije ministri vanjskih poslova nisu mogli postići konsenzus. Predsjedateljica OESS-a austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner je također pozvala Moskvu da nastavi s povlačenjem snaga iz Moldavije i Gruzije. Zbog ta tri pitanja oko kojih Rusija i Zapad nisu postigli konsenzus konferencija ministara vanjskih poslova OESS-a nije uspjela usvojiti konačnu deklaraciju. Usvojena je samo Bečka deklaracija koja govori o stanju u jugoistočnoj Europi. Tako će 8. ministarski sastanak OESS-a ostati zapamćen kao najneuspješniji do sada, uz pomalo apsurdan podatak, da je jedino područje oko kojeg je postignut potpuni dogovor prostor europskog jugoistoka, isti onaj koji je u proteklih deset godina bio najproblematičnije žarište Europe. U jednoj od devet točaka Bečke deklaracije u vrlo se pozitivnom kontekstu spominje Hrvatska za koju se kaže da je nakon slobodnih i
ZAGREB, 28. studenoga (Hina)
BEČ - Zaključcima predsjedatelja Organizacija za europsku
sigurnost i suradnju (OESS) je u utorak u Beču izrazila žaljenje
zbog gubitka ljudskih života u Čečeniji i zatražila povratak OESS-a
u ovu republiku oko čega zbog protivljenja Rusije ministri vanjskih
poslova nisu mogli postići konsenzus.
Predsjedateljica OESS-a austrijska ministrica vanjskih poslova
Benita Ferrero-Waldner je također pozvala Moskvu da nastavi s
povlačenjem snaga iz Moldavije i Gruzije.
Zbog ta tri pitanja oko kojih Rusija i Zapad nisu postigli konsenzus
konferencija ministara vanjskih poslova OESS-a nije uspjela
usvojiti konačnu deklaraciju.
Usvojena je samo Bečka deklaracija koja govori o stanju u
jugoistočnoj Europi.
Tako će 8. ministarski sastanak OESS-a ostati zapamćen kao
najneuspješniji do sada, uz pomalo apsurdan podatak, da je jedino
područje oko kojeg je postignut potpuni dogovor prostor europskog
jugoistoka, isti onaj koji je u proteklih deset godina bio
najproblematičnije žarište Europe.
U jednoj od devet točaka Bečke deklaracije u vrlo se pozitivnom
kontekstu spominje Hrvatska za koju se kaže da je nakon slobodnih i
poštenih izbora početkom godine ostvarila vrlo pozitivne pomake.
NEW YORK - Uklanjanje protupješačkih mina u Hrvatskoj moglo bi
potrajati još desetak godina i koštati više od milijardu dolara,
upozorio je u utorak stalni hrvatski predstavnik pri UN-u u New
Yorku Ivan Šimonović.
On je govorio na zasjedanju Opće skupštine svjetske organizacije
koja je u ovogodišnji dnevni red uvrstila i raspravu o problemu
mina.
Šimonović je podsjetio da je nakon agresije na hrvatskom tlu ostalo
oko milijun mina i neeksplodiranog streljiva. Pritom je oko 600
četvornih kilometara prekriveno minskim poljima a na skoro 4.000
četvornih kilometara "posijan" je opasni eksploziv iz streljiva.
"Dosadašnji troškovi razminiranja u nas iznose oko 150 milijuna
dolara", kazao je hrvatski veleposlanik i napomenuo da je samo
desetak posto te svote pokriveno donacijama pojedinih zemalja ili
organizacija.
Hrvatska podržava provedbu Konvenciju iz Ottawe o protupješačkim
minama i nastavit će suradnju u njezinoj slijedećoj fazi, rekao je
Šimonović.
ZAGREB - Izaslanstvo Hrvatskog sabora na čelu s predsjednikom
Zlatkom Tomčićem otputovat će u četvrtak u Rim u dvodnevni službeni
posjet Italiji na poziv predsjednika Zastupničkog doma talijanskog
parlamenta Luciana Violantea, priopćila je u utorak saborska
Služba za odnose s javnošću.
Prvog dana posjeta Rimu, Tomčić će održati odvojene razgovore s
Violanteom i Umbertom Ranieriom, državnim podtajnikom zaduženim za
Europu u ministarstvu vanjskih poslova Republike Italije.
Također se očekuje razgovor s Odborom za vanjsku politiku
talijanskog parlamenta kao i susret s mladim talijanskim
parlamentarcima, kaže se u priopćenju.
Tomčić će razgovarati u četvrtak navečer i s predsjednicom Komisije
za zakonodavstvo.
Drugog i završnog dana posjeta očekuje se da će saborsko
izaslanstvo na čelu s Tomčićem primiti talijanski predsjednik
Carlo Azeglio Ciampi, navodi se u priopćenju saborske Službe za
odnose s javnošću.
WASHINGTON - Demokratski predsjednički kandidat Al Gore zatražio
je u utorak ponovno prebrojavanje tisuća spornih glasova na
izborima u saveznoj državi Floridi, te zatražio od svog
protukandidata Georgea W. Busha da odbaci svoje prigovore.
"Ovo nije vrijeme za odgađanja, opstrukciju i proceduralne
blokade", rekao je američki potpredsjednik Gore.
Gore, koji osporava proglašenje Busha za pobjednika na Floridi,
rekao je novinarima da je njegov prijedlog neophodan budući da
zemlja mora "biti u stanju reći da je pobjednik izbora izabran na
legitiman način".
Obrativši se novinarima ispred svoje washingtonske rezidencije,
Gore je rekao da bi se ponovno prebrojavanje glasova moglo završiti
u roku od sedam dana, "počevši od sutra ujutro", te da bi sve sudske
procedure mogle biti dovršene "dan ili dva nakon toga".
Njegovi su odvjetnici ranije u utorak zatražili da se do 9. prosinca
donese sudska presuda o njihovoj žalbi, kojom se osporava Busheva
pobjeda na Floridi.
BEOGRAD - Potpredsjednik prijelazne vlade Srbije Nebojša Čović
demantirao je danas informacije o masovnom iseljavanju albanskog
stanovništva iz Bujanovca, o nespremnosti policije da reagira na
napade albanskih terorističkih skupina u tom području, kao i da je
vlada postavila ultimatum naoružanim Albancima.
Poslije posjeta Bujanovcu i Preševu, Čović je na konferenciji za
novinare u Beogradu rekao da je do "priča o postavljanju rokova za
povlačenje terorista iz zone kopnene sigurnosti došlo na temelju
izjava pojedinaca" i dodao da su izjave o rokovima "neozbiljne",
pogotovo ako se ultimatumi ne mogu izvršiti.
"Naša strana bi te rokove i mogla ispuniti, ali mi smo za mirno
rješenje problema. Primjena sile ostaje za kraj i s tim ne treba
žuriti", kazao je Čović.
Čović je demantirao i informacije o pregovorima s "teroristima",
kao i s predstavnicima KFOR-a, te informacije o naoružavanju
(srpskih) civila u Bujanovcu i o izbjegličkim kolonama Albanaca.
MOSKVA - Posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Shlome Ben
Amija Moskvi, predviđen za srijedu, odgođen je zbog važnog
glasovanja u izraelskom parlamentu, objavilo je veleposlanstvo
Izraela.
"Radi se o osobnoj odluci ministra zbog današnjeg glasovanja u
Knessetu. Nadamo se da će se raditi o kratkotrajnoj odgodi", rekao
je glasnogovornik veleposlanstva.
Knesset se treba izjasniti o prijedlogu zakona koji predviđa
raspuštanje parlamenta i raspisivanje prijevremenih izbora.
Šef izraelske diplomacije i njegov ruski kolega Igor Ivanov trebali
su razgovarati o stanju na palstinskim teritorijima i ruskim
prijedlozima za rješenje sukoba.
MOSKVA - Rusija je predložila da se na palestinske teritorije i u
Jeruzalem, nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, pošalju
međunarodni promatrači, izjavio je u utorak palestinski
veleposlanik u Moskvi Hajri Aloridi.
"Mislimo da bi ondje trebalo biti najmanje 2.000 međunarodnih
promatrača", kazao je Aloridi. Izrael se u potpunosti protivi tome
prijedlogu.
Rusi, koji su zajedno sa SAD-om supokrovitelji mirovnog procesa na
Bliskom istoku, u petak su, u povodu posjeta Moskvi Jasera Arafata,
Izraelcima i Palestincima ponudili prijedloge za rješenje toga
problema.
Oni su, osim održavanja sastanka "što je prije moguće", ali tek
nakon potpisivanja sporazuma o prekidu vatre, predložili
održavanje međunarodne konferencije. Rusija je pozvala EU, zemlje
Bliskog istoka i Kinu da se pridruže ruskim i američkim naporima,
kazao je Aloridi.
AMSTERDAM - Nizozemska je u utorak odlukom tamošnjeg parlamenta
postala prva zemlja u kojoj je eutanazija legalna.
Donji dom nizozemskog parlamenta je omjerom glasova 104-40 u utorak
usvojio zakon koji liječnicima u strogo formuliranim slučajevima i
pravilima omogućava da pacijentima pomognu umrijeti, odnosno da
počine samoubojstvo kada to sami nisu u mogućnosti učiniti.
Nakon potvrde u gornjem domu parlamenta, što se smatra formalnošću,
zakon bi mogao stupiti na snagu sljedeće godine.
Pobornici eutanazije smatraju da je usvajanjem navedenog zakona
samo legalizirana praksa koja se u Nizozemskoj odvija već
dvadesetak godina, a konačno je i zakonski isključena "siva zona",
odnosno mogućnost da liječnici za ubojstvo iz milosrđa budu
krivično gonjeni. Tvrde također da se zakonom poštivaju prava
pacijenata. Protivnici zakona smatraju da će liječničku brigu za
život zamijeniti briga za ubojstvo.
OTTAWA - Liberalna stranka kanadskog premijera Jeana Chretiena
uvjerljiva je pobjednica kanadskih općih izbora održanih u
ponedjeljak.
Liberali su osvojili 173 od 301 zastupničkog mjesta donjem domu
kanadskog parlamenta, što je 12 mandata više u odnosu na prošle
izbore.
Daleko manje o njih, samo 66 mandata, osvojio je najveći oporbeni
Kanadski savez.
Chretien ima razloga za pravo slavlje. Njegov je politički uspjeh
na ovim izborima ušao u povijest jer je prvi kanadski premijer od
1945. koji je tri puta uzastopce pobjeđivao na izborima.
(Hina) ii