ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Ministarstvo financija reagiralo je danas dužim priopćenjem na, kako navode, brojne i oštre napade na predložene porezne promjene, posebno bankara ocjenivši da je "velika šteta i profesionalna sramota na
bankari nisu prepoznali kako im domaće porezne promjene donose veliku prednost nad zemljama iz europskog okruženja.
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Ministarstvo financija reagiralo je
danas dužim priopćenjem na, kako navode, brojne i oštre napade na
predložene porezne promjene, posebno bankara ocjenivši da je
"velika šteta i profesionalna sramota na bankari nisu prepoznali
kako im domaće porezne promjene donose veliku prednost nad zemljama
iz europskog okruženja.#L#
Iz Kabineta ministra kažu da je u potpunosti za razumjeti žestoke
napade, od bankara do industrijskih poduzetnika da se prijedlogom o
ukidanju zaštitne kamate pogoršava njihov položaj kao poreznih
obveznika. No, kritičari su, navode, zaboravili napomenuti, bolje
reći priznati, kako je taj institut bio uveden bez stručne
argumentacije i kako je godinama služio uglavnom za to da se
izbjegava plaćanje poreza i da se novac iz poduzetništva izvlači i
neoporezovan pretače u privatne džepove.
Za Ministarstvo su najzanimljiviji protesti bankara. "Osobito onih
banaka koje je država, dakle svi porezni obveznici, svi građani ove
države, sanirali, pokrili sve njihove dugogodišnje greške. Novcem
svih građana Hrvatske sanirane banke uživale su blagodati tog dara,
isplaćivale enormno visoke plaće i nikada nisu osjetile probleme
hrvatskog gospodarstva koje se bori s brojnim nedaćama i
problemima. Ostali su nedodirljivi u svojim carstvima visokih
plaća, visokih aktivnih kamata i raznih naknada...
Velika je šteta i profesionalna sramota da bankari nisu prepoznali
kako im domaće porezne promjene donose veliku prednost nad zemljama
iz europskog okruženja. Naime, predlaže se da se kamata na štednju
ne oporezuje! Nije li to izazov svakom poštenom bankaru, koji ne
misli samo na interes vlastitog džepa, nego i na interes države i
svih građana, da pokuša vratiti štednju odbjeglu u inozemstvo u
domaće banke, da nesigurne i zdvojne građane ohrabri višom kamatom
na štednju. Posebno zato što hrvatski sustav osiguranja štednje
građana jamči isplatu štednih iznosa do 100 tisuća kuna?!", navodi
se u priopćenju.
Posebno se osvrćući na prijedlog ukidanja zaštitne kamate, iz
Kabineta ministra financija ističu kako se proučivši domaću
zbilju, konzultirajući brojne domaće i inozemne stručnjake,
spoznalo kako je zaštitna kamata instrument koji u zadnjih šest
godina "nije dao nikakav pozitivni učinak na gospodarski rast i
zapošljavanje, nego je poslužio samo za izvlačenje novca iz tvrtki
i pretakanje u privatne džepove". "Nije to ono što može pokrenuti
hrvatsko gospodarstvo. Jednostavno rečeno, možete
knjigovodstveno napuhati kapital trgovačkog društva, višestruko
iznad prave, tržišne vrijednosti, i na toj osnovi obračunati
zaštitnu kamatu koja vam onda omogućuje da uopće ne platite porez na
dobit! Pitamo se: zašto bi trgovačka društva s takvim velikim
kapitalom bila u privilegiranom položaju, plaćala manje poreza od
svakog građanina Hrvatske koji usrdno plaća porez, često i prirez,
na svoju zaradu? Tko su te nedodirljive tvrtke koje za sebe traže
takvu privilegiju? One za koje je bivši sustav bio skrojen. One koje
su od njega profitirale. One koje su mogle izbjeći plaćanje poreza
i, strogo zakonski, ostati čiste. Uglavnom one koje su u
privatizacijskim makinacijama nazidale goleme papirnate kapitale
i na osnovi njih krale državi porez. Ne brinući ni malo da za toliko
koliko sebi ušićare, opterećuju svakog građanina ove države koji
plaćanje poreza ne može tako vješto izbjeći!", ističe se u
priopćenju.
Posebno zanimljivim u Ministarstvu financija ocjenjuju "kukanje
nad oporezivanjem intelektualnih usluga". Navode da bi "bilo
doista zanimljivo stručnom i javnom sudu podastrijeti sve te silne
i važne inozemne usluge koje su milijunima kuna, mimo poreza,
naručivale razne propale tvornice, čudne agencije, bankrotirane
banke...? Koliko li su tek plaćali za razna, u najmanju ruku čudna,
revizorska izvješća o svojoj sposobnosti, koja su pala na prvom
ispitu provjere? Nisu li baš sve te banke koje su pale na državni
teret u svojim ladicama imale zvučna strana revizorska, vrlo skupa
izvješća, da su dobre, poslovne, sigurne, perspektivne...?".
"Na račun tzv. intelektualnih usluga iz inozemstva, patenata,
licenci i sličnoga - čast iznimkama! - mnogi su ukrali državi velike
porezne prihode", tvrde u Ministarstvu i nastavljaju da su se "i
smijali u brk običnim ljudima koji na svoju plaću plaćaju porez, jer
se ne mogu registrirati na nekom egzotičnom otočju, u nekoj Off
shore kompaniji, ne mogu deklarirati da su za zarađivanje svoje
plaće morali angažirati strane intelektualne usluge".
Što se zaštitne kamate tiče i njenog učinka na hrvatsko
gospodarstvo, nadalje se u priopćenju, potrebno je proučiti prave,
vjerodostojne podatke. Podaci nedvosmisleno ukazuju kako zaštitna
kamata nije pomogla rastu hrvatskog gospodarstva, najmanje rastu
zapošljavanja, nego je, sasvim izvjesno, pridonijela izvlačenju
neoporezovanog novca iz gospodarstva u privatne džepove.
"Hrvatskoj ekonomiji, pritisnutoj svim mogućim problemima zbilja
ne treba glumiti originalnost u rješenjima koje je svijet iskušao,
testirao, ocijenio! Ono što je razvijena zapadna tržišna ekonomija
ocijenila dobrim, ono što poštuju i zakonski određuju sređene
europske zemlje čijem pridruživanju težimo, valja vrijediti i za
Hrvatsku", zaključuju se u priopćenju iz Kabineta ministra
financija.
Uz priopćenje je dostavljena i stručna analiza o poreznom sustavu i
zaštitnoj kamati, koju potpisuje ravnatelj Porezne uprave Ivan
Iveković, s zaključkom o "opravdanosti i nužnosti ukidanja
zaštitne kamate".
(Hina) pp db