HR-wto-rh-Gospodarstvo/poslovanje/financije HRVATSKA PUNOPRAVNA ČLANICA SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE Piše: Darko BukovićZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Republika Hrvatska od 30. studenoga 2000. punopravna je, 140. članica Svjetske
trgovinske organizacije (WTO) koja pokriva gotovo 90 posto svjetske trgovine. Od tog datuma počet će se primjenjivati i odredbe Zakona o carinskoj tarifi, koji se odnose na poljoprivredno-prehrambene proizvode, odnosno carinska će se stopa sniziti sa 30 na prosječnih 21,2 posto, uključivo i ribe i riblje prerađevine. Zakonom o carinskoj tarifi, koji je stupio na snagu 1. srpnju, već je za industrijske proizvode carinska stopa smanjena na prosječnih oko 6,35 posto.Međunaslov: Što znači ulazak Hrvatske u WTO? Članstvo Hrvatske u WTO-u, u koje se pristupilo nakona više od sedam godina pregovaranja, utjecat će i na zaključivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama članicama EFTA-e i CEFTA-e, koji kao polazište za ugovore o međusobnoj trgovini prihvaćaju razinu carina dogovorenu u okviru prijema u WTO. Procjenjuje se da bi pregovori o ugovorima sa državama EFTA-e i CEFTA-e mogli biti završeni do kraja ove godine. Istodobno će se pregovarati i sa zemljama izvan tih asocijacija, primjerice baltičkim, i s BiH o ugovorima o slobodnoj trgovini, kao i, naravno, sa Europskom unijom, s kojom su pregovori i službeno počeli sredinom studenoga
Piše: Darko Buković
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Republika Hrvatska od 30. studenoga
2000. punopravna je, 140. članica Svjetske trgovinske organizacije
(WTO) koja pokriva gotovo 90 posto svjetske trgovine. Od tog datuma
počet će se primjenjivati i odredbe Zakona o carinskoj tarifi, koji
se odnose na poljoprivredno-prehrambene proizvode, odnosno
carinska će se stopa sniziti sa 30 na prosječnih 21,2 posto,
uključivo i ribe i riblje prerađevine. Zakonom o carinskoj tarifi,
koji je stupio na snagu 1. srpnju, već je za industrijske proizvode
carinska stopa smanjena na prosječnih oko 6,35 posto.
Međunaslov: Što znači ulazak Hrvatske u WTO?
Članstvo Hrvatske u WTO-u, u koje se pristupilo nakona više od sedam
godina pregovaranja, utjecat će i na zaključivanje ugovora o
slobodnoj trgovini sa zemljama članicama EFTA-e i CEFTA-e, koji kao
polazište za ugovore o međusobnoj trgovini prihvaćaju razinu
carina dogovorenu u okviru prijema u WTO. Procjenjuje se da bi
pregovori o ugovorima sa državama EFTA-e i CEFTA-e mogli biti
završeni do kraja ove godine. Istodobno će se pregovarati i sa
zemljama izvan tih asocijacija, primjerice baltičkim, i s BiH o
ugovorima o slobodnoj trgovini, kao i, naravno, sa Europskom
unijom, s kojom su pregovori i službeno počeli sredinom studenoga
2000.
Ulaskom Hrvatske u WTO doći će do ujednačavanja carinskih stopa za
pojedine industrijske proizvode i djelatnosti sukladno svjetskim
rješenjima, a hrvatski su pregovarači uspjeli u pregovorima
izboriti dulje vrijeme prijelaznog razdoblja primjene - od dvije do
pet godina za osjetljive industrijske proizvode te od dvije do
sedam za poljoprovredno-prehrambene.
Istodobno hrvatski izvoznici pri izlasku na svjetska tržišta imaju
ravnopravne uvjete i jasno definirana pravila trgovine u svakoj
članici WTO-a. Bitna odrednica članstva u WTO-u je i izravan
utjecaj na privlačenje stranog kapitala i ulaganja.
Hrvatska se obvezala da će svake godine postupno, sukladno
dogovoru, primjenjivati sniženu razinu carina, dok se ne postigne
krajnja razina iz Obvezujućeg rasporeda. A to znači da bi, nakon pet
godina prilagodbe, prosječna nominalna stopa carine za
industrijske proizvode s dosadašnjih oko 10 posto trebala doći do
razine oko 5,34 posto (na početku 2005.). Po završetku pak
sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe za poljoprivredno-
prehrambene proizvode postojeća carinska stopa od 33,7 posto
trebala bi biti prepolovljena i iznosit će početkom 2007.
16,4 posto. Hrvatska bi to trebala doseći postupno, donoseći za
svaku godinu novu, sniženu carinsku tarifu.
Međunaslov: WTO-završna faza
Potpisom na Protokol o primitku WTO 17. srpnja ove godine u Ženevi,
zapravo je završio dugogodišnji pregovarački proces. Glavno vijeće
WTO-a dvotrećinskom je većinom donijelo i formalnu odluku o
prihvatu cjelokupnog završnog izvješća o prijemu Hrvatske te
istodobno pozvalo hrvatsku Vladu na potpis Protokola. Protokol je,
nakon sjednice Vijeća, potpisao ministar gospodarstva Goranko
Fižulić.
Nakon toga, sukladno utvrđenoj proceduri, Zastupnički dom
Hrvatskog državnog Sabora prihvatio je 5. listopada većinom
glasova Protokol o pristupu Hrvatske WTO-u. Zadnjeg dana listopada
glavnom direktoru Mooreu uručen je isprava o prihvaćanju
Protokola, čime je učinjen i posljednji formalni korak za pristup.
Točno 30 dana nakon toga Protokol i službeno stupa na snagu, te tako
30. studenoga Hrvatska postaje punopravnom članicom WTO-a.
Zbog prilagodbe zakonodavstva uvjetima WTO-a, izmijenjeno je ili
donešeno više od 150 zakona.
Iznimno složen i zahtjevan postupak učlanjenja Hrvatske u WTO teče
od listopada 1993. kada je Hrvatska postala promatrač u WTO-u.
U kolovozu 1995. osnovana je Radna skupina za prijem Hrvatske u WTO,
koja je prvu sjednicu održala 1. travnja 1996. i od tada zapravo
počinju višestrani i dvostrani pregovori o carinskim koncesijama
te specifičnim obvezama u trgovini uslugama, odnosno dogovori o
najvišoj dopuštenoj razini carina te uvjetima za pristup tržištu
usluga u Hrvatskoj.
Postupak usklađivanja zakonodavstva s odredbama WTO-a završen je u
lipnju 1999., a u rujnu iste godine završen je cjelokupan posao
pregovoranja, osim u dijelu koji se odnosi na specifične obveze
Hrvatske na području audiovizualnih usluga, zbog čega postupak
nije mogao biti formalno okončan.
I kada su svi očekivali da će Hrvatska na godišnjoj Ministarskoj
konferenciji u Seattleu (u studenom 1999.) nastupiti kao
pounopravna i službena članica WTO-a, Francuska je zbog pitanja
uređenja trgovine audiovizualnim djelima izašla sa stavovima koji
su onemogućili postizanje konsenzusa u EU o hrvatskoj ponudi za
uređivanje trgovine audiovizualnim djelima.
Pregovori, izravni između EU i SAD-a o isključivo o tom području,
produžili su hrvatski prijem za deset mjeseci te su krajem lipnja
ove godine završeni kompromisom kojim se Hrvatska prihvaća na
osnovu tzv. baltičkog modela, kompromisnog načina na koji su u WTO
primljene baltičke zemlje.
(Hina) db ds