FR-LE MONDE 25.11. HRVATSKA I HAAG

FRANCUSKA LE MONDE 25. XI. 2000. Zagreb pokazuje više dobre volje prema ICTY-ju "Pitanje je godinama, za vladavine predsjednika Tuđmana, kvarilo odnose između Hrvatske i međunarodne zajednice. Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za novu je vlast u Zagrebu pitanje časti koje bi moglo povrijediti javno mišljenje, dok uporne glasine govore o mogućim optužnicama iz Den Haaga protiv više hrvatskih generala. Nakon smrti Franje Tuđmana, prije gotovo godinu dana, i sloma njegove stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), raspršuju se oblaci nagomilani između Zagreba i Den Haaga. Bio je to jedan od uvjeta za povratak Hrvatske u međunarodnu zajednicu. Zagreb je zato pokazao više volje. 13. IV. parlament je potvrdio sporazum o suradnji s ICTY-jem u kojemu se ističe potreba da se krivcima za ratne zločine sudi pojedinačno. Franjo Tuđman je to uvijek odbijao. Drugi je znak dobre volje što je Hrvatska završila serijal pod nazivom Tuta, prema nadimku Mladena Naletilića, kojeg Franjo Tuđman mjesecima nije htio predati sudu. Na kraju je bivši paravojni vođa 'kažnjeničke bojne' i poznati zločinac predan sudu 21. III. Očekuje suđenje. Vlada i predsjednik Stipe Mesić podsjećaju da je suradnja s ICTY- jem važna za njihovu zemlju. 'Nama je stalo da se optužnice individualiziraju, kako bi se prekinulo s kolektivnim optužbama, bez čega nije moguća stabilizacija ovog područja', tumači hrvatski predsjednik. O odlučnosti Stipe Mesića govori to što nije dvojio da umirovi sedmericu djelatnih generala koji su krivi što u 28. IX. objavili otvoreno pismo u kojemu žale što se 'blati volja hrvatskog naroda da se brani od srpske agresije i okupacije'. Prosvjed je bio odgovor na napise u tisku i glasine koje su govorile o optužnicama protiv nekolicine hrvatskih generala zbog zločina počinjenih na državnom području. ICTY je zapravo pripremio novi val optužnica, prvi nakon 27. V. 1999., kada su podignute optužnice protiv Slobodana Miloševića i četvorice Srba odgovornih za zločine na Kosovu. Do danas, nijedan hrvatski vojnik iz Hrvatske (za razliku od Hrvata iz Bosne) nije na popisu 96 osoba koje je ICTY optužio od svog osnutka 25. V. 1993. No u tisku se često spominju imena trojice generala. Tema nije popularna u Hrvatskoj - napose u vojsci - i u udrugama ratnih veterana koji su bliski HDZ-u. 'Jamčim za svoje časnike: nijedan nije dobio nalog koji bi se protivio ratnom pravu', brani se general Janko Bobetko, povijesni lik hrvatske vojske i potpisnik otvorenog pisma. 'Ne može se izjednačavati Hrvatsku i Srbiju'. Hrvati nisu protiv suđenja ratnim zločincima, ali su osjetljivi na nepravdu. 'ICTY je optužio samo četvorica Srba: trojicu za pokolj ranjenika u vukovarskoj bolnici i jednog za bombardiranje Zagreba. Oni su u Srbiji, slobodni. Htjeli bismo dakle da ICTY ima uravnotežen pristup i da više povede računa o težini počinjenih zločina, o razini odgovornosti i o osjećaju za vrijeme', napominje vladin dužnosnik. Hrvatske su vlasti dakle ponovno pozvale srpske čelnike da ispune svoje obveze prema ICTY-ju, ali žale zbog nedostatka međunarodnih pritisaka na Beograd u svezi s tim pitanjem", piše C. Ct.