MSGR. FRANIĆ: ZA MENE JE NAJZNAČAJNIJA KRŠĆANSKA GLOBALIZACIJA

SPLIT, 26. studenoga (Hina) - Metropolit splitski i nadbiskup splitsko-makarski u miru msgr. Frane Franić proslavio je u subotu u Splitu pola stoljeća biskupstva. Biskupom ga je imenovao 25. studenoga 1950. papa Pio XII., a 1969. splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom papa Ivan XXIII. #L# Glede odnosa vlasti i Crkve, nadbiskup u miru Frane Franić (1912.) kaže kako nova vlast šestorice nesumnjivo želi biti demokratska, no čini se da se najutjecajniji u njoj "ne može odreći svojega Marxa". "Premijer je morao priznati vjeronauk, premda je očito da mu se ne sviđa. Poštujem ga jer je čovjek koji 'nateže koliko može', ali zna kad mora stati", izjavio je msgr. Franić, dodajući kako mu na njegov svjetonazor daje pravo Drugi vatikanski sabor. Podsjeća da je i sam sudjelovao u radu Drugoga vatikanskog sabora, posebice u sastavljanju teksta o marksističkom ateizmu u završnom djelu "Crkva u suvremenom svijetu". U njemu se kaže, ističe Franić, da treba voditi dijalog s marksistima, ali on, kako dodaje, mora biti oprezan, razborit i jasan. Tko to ne zna, neka se ne upušta u dijalog s njima, rekao je dometnuvši kako uvjereni katolik ne bi smio glasovati za stranke koje se temelje na ateizmu. Biskup koji je najveći dio svojega svećeničkog poziva proveo u komunizmu ne krije zadovoljstvo što je doživio stvaranje hrvatske države, za što smatra najzaslužnijim prvoga hrvatskoga predsjednika - Franju Tuđmana, koji je kao vođa stao na čelo naroda, organizirao otpor te stvorio vojsku i diplomaciju. Msgr. Franić tvrdi kako globalizacija, koja je sada aktualna u Europi, nije samo jedna, nego ih ima nekoliko vrsta. "Za mene je najznačajnija kršćanska, koja bi htjela ujediniti svijet u dobrom, poštujući osobna i nacionalna prva. Druga globalizacija je ona, koja briše sve religije i nacije i želi afirmirati čisti humanizam bez Boga. Treća je masonska, koja nije ateistička, nego panteistička", izjavio je splitski nadbiskup u miru. Masoni kažu kako nisu toliko ludi da ne bi vjerovali da Bog postoji, podsjeća, dodajući kako se taj masonski Bog identificira sa svijetom samo u materijalnom pogledu, a duhovno nije transcendentalan. "Kod te, masonske, globalizacije nema svijesti u Boga, nego je čovječji razum najveće ostvarenje Boga. Ne kaže se uzalud da će zadnji antikrist biti iz redova masona i da đavo ima masonsku ideologiju jer priznaje da je Bog jači od njega", napominje Franić. Msgr. Franić je autor mnogih djela iz evangelizacije i filozofije, a nedavno mu je u Zagrebu predstavljeno drugo izdanje knjige "Putovi dijaloga", koja je prvi put tiskana 1973. Prvu i najdražu knjigu "Teološki rad o blaženom Ivanu" napisao je na latinskom u Rimu. Godine 1987. tiskana mu je knjiga "Crkva u svijetu", a 1996. djelo "Bit ćete mi svjedoci". Najvažnijim djelom smatra knjigu "Crkva, stup istine", napisanu na latinskom i hrvatskom jeziku, a u pripremi mu je "Povijest filozofije" u kojoj će biti objavljena njegova predavanja tijekom 30 semestara na splitskoj Teologiji, na kojoj je čak jedno vrijeme držao 19 predmeta, među kojima i tumačenje Starog i Novog zavjeta. Msgr. Franić dobro poznaje i starogrčki, a posljednjih godina priznaje da se dosta bavi mistikom, koja je, po njemu, iskustvena filozofija, te je za jednu poznatu talijansku vidjelicu napisao više uvoda za njezine knjige. Njegovim zauzimanjem izgrađena je splitska konkatedrala sv. Petra, jedina kastolička crkva koja je izgrađena u tomu gradu za komunističkih vlasti. Nadbiskupu u miru msgr. Frani Franiću stigla je u povodu njegova jubileja i čestitka pape Ivana Pavla II., u kojoj, među ostalim, stoji: "Dok slaviš svoj jubilej, pratimo Te dubokim i srdačnim osjećajima. Apostolski blagoslov neka Ti posvjedoči našu bratsku ljubav i neka Ti bude zalog nebeske utjehe." (Hina) merc mc